Pr-710/2021-21
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU
Stjepana Radića 81
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku, po sucu toga suda Martini Miočević Šušnjić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: IČF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],zastupan po odvjetnicima u odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o. Rijeka, zastupan po odvjetnicima u odvjetničkom društvu VUKIĆ i partneri d.o.o., Rijeka protiv tuženika: OPĆA BOLNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE, Stjepana Radića 83, Šibenik, OIB:03861060066, zastupana po punomoćnici IČ dipl.iur., radi isplate, nakon javno održane glavne rasprave dana 6.ožujka 2024. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, a objavljene 9.travnja 2025.godine
p r e s u d i o j e
I.Nalaže se tuženiku OPĆA BOLNICA ŠIBENSKO – KNINSKE ŽUPANIJE Šibenik, Stjepana Radića 83, Šibenik, OIB: 03861060066 da tužitelju IČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati bruto iznos od 5.014,41 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na iznose kako slijedi:
- na iznos od 137,35 EUR od 16.04.2016. g. pa do isplate;
- na iznos od 139,63 EUR od 16.05.2016. g. pa do isplate;
- na iznos od 142,13 EUR od 16.06.2016. g. pa do isplate;
- na iznos od 147,20 EUR od 16.07.2016. g. pa do isplate;
- na iznos od 148,59 EUR od 16.08.2016. g. pa do isplate;
- na iznos od 137,30 EUR od 16.09.2016. g. pa do isplate;
- na iznos od 144,41 EUR od 16.10.2016. g. pa do isplate;
- na iznos od 146,99 EUR od 16.11.2016. g. pa do isplate;
- na iznos od 137,53 EUR od 16.12.2016. g. pa do isplate;
- na iznos od 176,74 EUR od 16.01.2017. g. pa do isplate;
- na iznos od 142,30 EUR od 16.02.2017. g. pa do isplate;
- na iznos od 130,70 EUR od 16.03.2017. g. pa do isplate;
- na iznos od 149,52 EURod 16.04.2017. g. pa do isplate;
- na iznos od 152,03 EUR od 16.05.2017. g. pa do isplate;
- na iznos od 144,83 EUR od 16.06.2017. g. pa do isplate;
- na iznos od 141,89 EUR od 16.07.2017. g. pa do isplate;
- na iznos od 81,67 EUR od 16.08.2017. g. pa do isplate;
- na iznos od 73,91 EUR od 16.09.2017. g. pa do isplate;
- na iznos od 72,80 EUR od 16.10.2017. g. pa do isplate;
- na iznos od 0,00 EUR od 16.11.2017. g. pa do isplate;
- na iznos od 0,00 EUR od 16.12.2017. g. pa do isplate;
- na iznos od 0,00 EUR od 16.01.2018. g. pa do isplate;
- na iznos od 0,00 EUR od 16.02.2018. g. pa do isplate;
- na iznos od 0,00 EUR od 16.03.2018. g. pa do isplate;
- na iznos od 0,00 EUR od 16.04.2018. g. pa do isplate;
- na iznos od 0,00 EUR od 16.05.2018. g. pa do isplate;
- na iznos od 0,00 EUR od 16.06.2018. g. pa do isplate;
- na iznos od 0,00 EUR od 16.07.2018. g. pa do isplate;
- na iznos od 0,00 EUR od 16.08.2018. g. pa do isplate;
- na iznos od 0,00 EUR od 16.09.2018. g. pa do isplate;
- na iznos od 0,00 EUR od 16.10.2018.g. pa do isplate;
- na iznos od 0,00 EUR od 16.11.2018. g. pa do isplate;
- na iznos od 0,00 EUR od 16.12.2018. g. pa do isplate;
- na iznos od 127,05 EUR od 16.01.2019. g. pa do isplate;
- na iznos od 163,10 EUR od 16.02.2019. g. pa do isplate;
- na iznos od 181,22 EUR od 16.03.2019. g. pa do isplate;
- na iznos od 135,91 EUR od 16.04.2019. g. pa do isplate;
- na iznos od 127,88 EUR od 16.05.2019. g. pa do isplate;
- na iznos od 128,34 EUR od 16.06.2019. g. pa do isplate;
- na iznos od 177,28 EUR od 16.07.2019. g. pa do isplate;
- na iznos od 157,59 EUR od 16.08.2019. g. pa do isplate;
- na iznos od 165,76 EUR od 16.09.2019. g. pa do isplate;
- na iznos od 200,65 EUR od 16.10.2019. g. pa do isplate;
- na iznos od 176,12 EUR od 16.11.2019. g. pa do isplate;
- na iznos od 285,05 EUR od 16.12.2019. g. pa do isplate;
- na iznos od 169,81 EUR od 16.01.2020. g. pa do isplate;
- na iznos od 142,02 EUR od 16.02.2020. g. pa do isplate;
- na iznos od 129,11 EUR od 16.03.2020. g. pa do isplate;
po stopi koja za razdoblje od 01. kolovoza 2015. godine do 31.prosinca 2022. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, te od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku OPĆA BOLNICA ŠIBENSKO – KNINSKE ŽUPANIJE Šibenik, Stjepana Radića 83, Šibenik, OIB: 03861060066 da tužitelju IČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati bruto iznos od 599,19 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na iznose kako slijedi:
- na iznos od 177,00 EUR od 16.12.2015. g. pa do isplate;
- na iznos od 139,90 EUR od 16.01.2016. g. pa do isplate;
- na iznos od 136,97 EUR od 16.02.2016. g. pa do isplate;
- na iznos od 145,32 EUR od 16.03.2016. g. pa do isplate;
izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana".
III. Nalaže se tuženiku OPĆA BOLNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE, Šibenik, Stjepana Radića 83, OIB: 03861060066 da tužitelju IČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.577,95 eur sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude pa do isplate, po stopi propisanoj odredbom čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelj je dana 16.ožujka 2021.godine podnio tužbu protiv tuženika radi isplate neisplaćenih liječničkih dodataka na plaću, s pripadajućom razlikom naknade za godišnji odmor i bolovanje, za period od veljače 2016. do zaključno ožujka 2020.godine, a sve temeljem zaposlenja tužitelja kod tuženika na radnom mjestu radnom mjestu razdoblju od 1. veljače 2016. godine do danas neprekidno zaposlen kod tuženika na radnom mjestu specijalista interne medicine, odnosno užeg specijalista kardiologije.
1.1.U navedenom razdoblju tužiteljeva plaća regulirana je, između ostalih propisa,odredbama Zakona o radu (NN 149/09 – u daljnjem tekstu: ZR/09), Zakona o radu (NN 93/14 – dalje ZR/14), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15 – dalje: KU/13), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18 – dalje KU/18). Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12 – dalje: TKU/12) te Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17 – dalje: TKU/17).
1.2.Sukladno odredbama KU-a, Dodacima KU-a i TKU-a tužiteljici se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo (za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima rada, za posebnu odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, za svaki sat odrađen noću, za prekovremeni rad itd...).
1.3.Obzirom na činjenicu da tužitelj obavlja poslove radnog mjesta zdravstvenog radnika tužitelj je radio u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad, dok joj na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.51. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom).
1.4.Prema odredbi iz čl.59.a. Dodatka I. KU-a (NN 96/15), koja se primjenjuje od 01.listopada 2015.g., kao i odredbom čl.58. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja imaju pravo na dodatak na plaću u iznosu od 4%, odnosno 8% od 01.rujna 2019.g., sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi). Prethodna činjenica ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Prema tome, tužiteljica ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 5 godina prije podnošenja tužbe do dana dostave podataka, jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, nije plaćao dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.
2. Tuženik osporava osnovu i visinu potraživanja te ističe prigovor zastare.
3. Tužbeni zahtjev tužitelja je u pretežitom dijelu osnovan.
4. Ocjenom u postupku izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako u njihovoj ukupnosti, u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.
5. Među strankama nije bilo sporno da je tužitelj zaposlenik tuženika.
6.Predmet spora je isplata uvećane plaće na ime prekovremenog rada, odnosno, prekovremenog rada u one dane kada državni praznici ili blagdani padaju u radne dane od ponedjeljka do petka u utuženom razdoblju, te isplata na ime razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
7. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljen 2.12.2013.g. (NN 143/13, dalje u tekstu: KU/13) koji se primjenjuje od 1.12.2013.g. sklopljen je na rok od 4 godine sukladno čl. 3., a prema čl. 23. ukoliko u vremenu važenja tog ugovora ne bude sklopljen novi KU, nakon isteka roka na koji je KU sklopljen, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu produženo se primjenjuju do sklapanja novog KU, a najduže tri mjeseca od isteka roka na koji je ovaj Ugovor sklopljen.
8.Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljen 26.3.2018.g. (NN 28/18, dalje u tekstu: KU/18) primjenjuje se do 1.3.2018.g., a sklopljen je na rok od 12 mjeseci sukladno čl. 2. KU/18. Dakle, u utuženom razdoblju se primjenjuju odredbe KU/13 do 1.3.2018.g., a od 1.3.2018.g. pa nadalje primjenjuju se odredbe KU/18. Odredbom čl. 47.st.2. KU/13 i identičnom odredbom čl. 45.st.2. KU/18, propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća.
8.1.Odredbom čl. 51.st.1. KU/13 i identičnom odredbom čl. 49.st.1. KU/18, propisano je da će se osnovna plaća radniku uvećati za rad noću 40%, za rad subotom 25 %, za rad nedjeljom 35 %, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom mjeseca. Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca. Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni. Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 – 12 – 48. Uvećanje plaće iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka utvrđuje se za efektivno odrađene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14 do 22 sata. Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana. Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Poslodavac je obvezan svakom radniku platiti prekovremeni rad. Ako radnik to želi, poslodavac će na njegov pisani zahtjev umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka odobriti korištenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana), sukladno mogućnostima organizacije rada. Dodaci iz stavka 1. i 8. ovoga članka međusobno se ne isključuju. Odredbom čl. 57. KU/13 i identičnom odredbom čl. 55. KU/18 propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Sukladno odredbi čl. 5. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN 33/96, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11) zaposlenici u dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće. Odredbom čl. 36. st.1. i 2. KU/18 propisano je da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Nadalje, Temelji kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, dalje u tekstu: TKU/12) koji se primjenjuje i na tužitelja, plaću radnika iz čl. 51. KU/13 i čl. 49. KU/18 definira na jednaki način kao i KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Sukladno odredbi čl. 94. Zakona o radu (NN 93/14 i 27/17, dalje u tekstu: ZR) propisao je da za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad, te rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je Zakonom određeno da se ne radi radnik ima pravo na povećanu plaću. Zaključkom br. 148 sa 23. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU od 1.7.2015.g., na koji se tužitelj poziva, sukladno KU mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana i to bez blagdana, subota i nedjelja u tekućem mjesecu s 8 sati, pa stoga svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad, te je u navedenom Zaključku navedeno i da je u skladu Ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. U ovom Zaključku je navedeno i da poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom, te da mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti, odnosno, da sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.
9. U skladu s naprijed navedenim, radi utvrđivanja visine potraživanja tužitelja, provedeno je financijsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji Danijeli Mikulandri, te je ista u svom nalazu i mišljenju izradila utvrdila visinu potraživanja tužiteljice.
10. Tužitelj putem svog punomoćnika uređuje tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem vještakinje.
11. Valja navesti da iz citiranih odredbi čl. 51.st.1. KU/13 i identičnog odredbi čl. 49.st.1. KU/18 i Zaključka br. 148 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja proizlazi da se u mjesečni fond sati ne ubrajaju dani blagdana koji padaju u vremenu od ponedjeljka do petka, slijedom čega tužitelju pripada naknada za prekovremeni rad ukoliko ti sati prelaze redovni mjesečni fond radnih sati. Polazeći od toga da je mjesečni fond radnih sati za sve (ne)zdravstvene radnike jedinstven i da se sukladno čl. 58.st.9. KU/13, odnosno, čl. 49.st.10. KU/18 i da se dobije na način da se broj radnih dana pomnoži sa osam, s time da se u radne dane ne ubrajaju dani blagdana, tužitelj koji je radio na blagdan koji pada od ponedjeljka do petka (neradni dan) osam sati ima pravo na isplatu naknade za osam sati odrađenog prekovremenog rada. Sukladno odredi čl. 1.st.2. Zakona o blagdanima razvidno je koji su neradni dani u RH, a ta se odredba primjenjuje na jednak način na sve radnike u RH, pa stoga ako je Zakonom nešto određeno kao neradni dan istodobno se ne može tretirati kao radni dan u smislu prikaza redovnog mjesečnog fonda radnih sati kako to predviđa Zaključak br. 153 jer se radi o kogentnoj odredbi Zakona o blagdanima koja se ne može derogirati drugačijom odredbom KU, odnosno, u konkretnom drugačijim tumačenjem KU kojeg je dalo Zajedničko povjerenstvo. Činjenica je da se zakonom može propisati koja su tijela, odnosno, osobe dužne raditi u dane blagdana u RH, u koju djelatnost nedvojbeno spada poslodavac tužitelja, međutim, navedeno ne utječe na kategoriju radnog, odnosno, neradnog dana, nego se radi o tome da su pojedine djelatnosti dužne raditi i u neradne dane, a činjenica da je tužitelj dužan raditi u neradni dan ne znači da taj dan postaje radni, odnosno, da ga se ima uvrstiti u redovni mjesečni fond radnih sati, jer i dalje prema cit. odredbi čl. 1.st.2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH taj dan ostaje neradni dan. Nadalje, valja navesti da iz razloga što je zbog neobračunavanja i neisplaćivanja dodatka na sate rada koje je tužitelj odradio u prekovremenom radu, tužitelju je bila isplaćivana manja plaća, pa posljedično tome mu osnovano pripada razlika plaće s osnove naknade za godišnji odmor u iznosima utvrđenim nalazom vještaka.
11.1.Naposljetku, tužitelju u slučaju kada mu KU istodobno daje pravo na isplatu više različitih dodataka ima pravo na isplatu kumulativno dodataka iz st.1. (za prekovremeni rad 50%) i st.8. (za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa za 150%) čl. 51. KU, jer se isti međusobno ne isključuju.
12. Tuženikov prigovor zastare je osnovan u dijelu u dijelu koji je odnosi na potraživanja iznosa od 753,49 HRK / 100,01 EUR od 16.01.2016. godine i 492,46 HRK / 65,36 EUR od 16.02.2016. godine do isplate, obzirom daje tužba podnesena 17.veljače 2021.godine, dakle, po proteku roka zastare propisanog čl.139.ZR-a kojom je određeno da potraživanje iz radnog odnosa zastarijeva za pet godina.
13. Odluka o zateznim kamatama temelji se na odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO).
14. Visina troškova odmjerena je sukladno odredbama Tbr.7,8 i 9 Tarife o nagradama i naknadi odvjetnika (Narodne novine broj 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015; dalje u tekstu: OT) i Izmjene Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 126/2022; dalje: Izmjena Tarife), sve na temelju čl. 155. st. 2. ZPP-a.
15. Zahtjev tužitelja koji je uspio u pretežitom dijelu tužbenog zahtjeva za naknadom parničnog troška osnovan je za trošak sastava tužbe, pristupa na ročišta od dana 6.listopada 2021.godine, 7.prosinca 2023.godine i 6.ožujka 2025. te za sastav podnesaka od 7.rujna 2021., 5.prosinca 2023., i 8.studenog 2024., za svaku radnju po 75 bodova odnosno 150,00 eur - sukladno čl.1.Izmjene Tarife i povećanje vrijednosti boda sa dosadašnjih 10,00 kn na 15,00 kn odnosno 2 eura), uvećano za 25% PDV i trošak vještačenja od 265,45 eur, što ukupno iznosi 1.577,95 eur.
16. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Šibenik, 9.travnja 2025.
Sutkinja:
Martina Miočević Šušnjić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom drugostupanjskom sudu u roku od 15 dana od dana objave presude ukoliko je stranka uredno obaviještena o objavi presude, u protivnom rok za žalbu na presudu teče od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje putem ovog suda u pisanom obliku, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.