Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-3334/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Marija Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika-specijalista Željka Kudrića, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika Grada Splita, zastupanog po ovlaštenoj predstavnici AD i drugookrivljenika ID, zbog prekršaja iz čl. 127 st. 1. i 2. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine“ broj 115/18 i 117/21) povodom žalbi prvookrivljenika Grada Splita i drugookrivljenika ID podnesenim protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, od 29. veljače 2024., broj: Pp-3185/2023-7 na sjednici vijeća održanoj dana 9. travnja 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba prvookrivljenika Grada Splita i drugookrivljenika ID, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Prvookrivljenik Grad Split i drugookrivljenik VD se obvezuju naknaditi troškove prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u paušalnom iznosu od 100,00 (sto) EUR, svaki, u roku od 30 (trideset) dana, po primitku ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom prvookrivljenik Grad Split i drugookrivljenik VD su zbog prekršaja iz članka 127 st. 1. podst. 4. i stavak 2. Zakona o državnom inspektoratu proglašeni krivima i kažnjeni, prvookrivljenik novčanom kaznom u iznosu od 3.980,00 EUR a drugookrivljenik 390,00 EUR.
2. Istom presudom su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 EUR, svaki.
3. Protiv prvostupanjske odluke okrivljenici su podnijeli žalbe zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
4. Žalitelji predlažu da se radi razloga navedenih u žalbama, žalbe prihvate.
5. Žalbe nisu osnovane.
6. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, te je u konkretnom slučaju našao da nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika, niti da su počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti te da nije nastupila zastara prekršajnog progona koja nastupa u roku od četiri godine od počinjenja djela prekršaja.
7. Okrivljenici u žalbama neosnovano ističe bitnu povredu odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona jer su u prvostupanjskoj presudi izneseni jasni razlozi o odlučnim činjenicama s kojima se u cijelosti slaže i ovaj Sud. Prvostupanjski sud je u obrazloženju svoje odluke analizirao sve provedene dokaze te je jasno obrazložio zašto ne prihvaća obranu okrivljenika. Neosnovano se ističe da postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava ili zapisnika i samih tih isprava i zapisnika.
8. Okrivljenici u žalbama u bitnome ponavljaju iste razloge koje su isticali u svojim obranama tijekom prvostupanjskog postupka da su radovi koji su se obavljali prilikom kontrolnog inspekcijskog pregleda različiti od onih za koje je doneseno inspekcijsko rješenje o uklanjanju, te da za te radove prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima nije potrebna građevinska dozvola i glavni projekt, te da su se ti radovi obavljali izvan čestica zemlje označenim u presudi, a te činjenice je inspektorica propustila utvrditi pa je sud na temelju pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja pogrešno zaključio da nisu postupili sukladno predmetnom rješenju inspektora. Sud je u obrazloženju svoje odluke pod točkama 28. i 29 izveo krive zaključke te je pogrešno tumačio zakon. Na temelju provedenih dokaza jasno proizlazi da nije postojala nikakva namjera okrivljenika da postupaju protivno rješenju Državnog inspektorata odnosno da ne uklone nezakonito rekonstruirani dio postojećeg sustava vodoopskrbe fekalne odvodnje i hidrantske mreže. rekao je odvodnje hidrantske mreže.
9. Međutim, suprotno navodima iz žalbe na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka je nesporno utvrđeno nadzorom Državnog inspektorata da se u obuhvatu kompleksa Vile Dalmacija u Splitu, na lokaciji Šetalište Ivana Meštrovića 43, unutar područja zaštićene prirodne vrijednosti Park šuma Marjan i zone zaštite „A“, kulturno povijesne cjeline Meje, bez projekta izvode radovi rekonstrukcije postojećeg sustava vodoopskrbe, fekalne odvodnje i hidrantske mreže, kojih radova je investitor Grad Split, da je 24. veljače 2022. investitoru provedena obustava rekonstruiranja zatvaranjem gradilišta postavljanjem službenog znaka R12.4, kao i da je naredbom iz Rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe građevinske inspekcije klasa UP/I-362-02/22-02/305 i urbroj: 443-02-03-12-01-22-02 od 6. travnja 2022. Gradu Splitu naloženo da na lokaciji Split, Šetalište Ivana Meštrovića 21 i to na k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], ukloni rekonstruirani dio postojećeg sustava vodoopskrbe, fekalne odvodnje i hidrantske mreže u obuhvatu kompleksa Vila Dalmacija i to na način da se uklone cijevi kanalizacijske mreže (ukupne dužine cca 93 m) i reviziona okna (8 kom) na prethodno izrađenoj posteljici, zatrpaju građevinski jarci u ukupnoj dužini cca 450 m, dubine cca 0,9 m te zatrpa građevna jama za crpnu stanicu tlocrt. dim. cc 4,5X8,3 m, dubine cca 3,0 m. Da je navedeno rješenje uručeno Gradu Splitu 15. travnja 2022., a rok izvršenja rješenja je iznosio 120 dana po primitku istog, pa je rješenje postalo izvršno 16. kolovoza 2022.g. Da je 14. veljače 2023. kontrolnim inspekcijskim pregledom više građevinske inspektorice Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe građevinske inspekcije, utvrđeno da su na predmetnoj lokaciji zatrpani građevinski jarci u dužini od 226 metara te da je u postojeću građevnu jamu postavljen tank te ista zatrpana, o čemu je sastavljen Zapisnik klasa: UP/I-362-02/22-02/305 i urbroj: 443-02-03-12-01-23-04 te zatečeni radovi ucrtani u skicu izmjere prema geodetskoj podlozi. Da Grad Split nije postupio po izvršnom rješenju Državnog inspektorata, a prema projektu uklanjanja.
10. Navodi iz žalbi u kojima se u bitnome ponavljaju razlozi koji su isticani u obrani okrivljenika tijekom postupka, da su nakon donošenja rješenja inspektora izvršili zatrpavanje građevinskih jaraka u dužini 226 metara te izveli ostale radove kako bi vratili u prvobitno stanje postojeći sustav , da je postojeća odvodna kanalizacijska cijev bila dotrajala i nije ispunjavala niti minimum građevinskih i sanitarnih standarda, uslijed čega je dolazilo do izljeva fekalija, da je u postojeću rupu, koju je trebalo zatrpati po rješenju inspektora, postavljena plastična septička jama koja je u neposrednoj blizini sanitarnog čvora i koja je trebala poslužiti da prostor Vile Dalmacije ima spoj na kanalizaciju, da su sjeverno i zapadno od objekta Vila Dalmacija postavljene i kanalizacijske cijevi ukupne dužine cca 39 metara s revizionim oknima koje su preusmjerene na privremenu sabirnu jamu odnosno tank položen u ranije iskopanoj građevnoj jami za crpnu stanicu te izvršeno zatrpavanje tih jaraka i građevne jame, da je to u skladu s čl. 3. st. 1. toč. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine" broj 112/17,34/18,36/19,98/19,31/20 i 74/22) kojim je dozvoljeno izvođenje radova redovitog održavanja postojeće građevine bez građevinske dozvole i glavnog projekta te odredbama Zakona o zaštiti prirode, prema kojima je prvookrivljenik bio dužan poduzeti te radnje radi zaštite okoliša, ne dovode u pitanje osnovanost i zakonitost prvostupanjske odluke o krivnji i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.
11. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio i obrazložio da okrivljenici nisu postupili po Rješenju inspektora od 6.travnja 2022. jer nisu vratili lokalitet u prvobitno stanje prije započete rekonstrukcije, već su proizvoljno prilagodili radove kako bi doveli sanitarni čvor Vile Dalmacije u funkcionalno stanje. Sud nije prihvatio održavanje svečanosti i događanja u Vili Dalmaciji kao razloge neophodnosti radova prvookrivljenika koji bi time isključivali njegovu odgovornost jer su to isti razlozi zbog kojih je prvookrivljenik kao investitor krenuo u rekonstrukciju postojećeg dotrajalog sustava za kojeg mu je bio potreban projekt. Neophodnost radova na koju se pozivaju, u smislu redovitog održavanja postojeće građevine kao preventivne mjere zaštite okoliša i zdravlja ljudi koji se prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima mogu izvoditi bez projekta i građevinske dozvole, ne mijenja činjenicu da prvookrivljenik ono što je rekonstruirano bez projekta nije u potpunosti uklonio.
12. Žalbeni razlozi usmjereni na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje su neosnovani jer se navodima žalbe objektivno i argumentirano ne dovode u pitanje odlučna činjenična utvrđenja i zaključci prvostupanjskog suda.
13. Na potpuno i točno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio zakon.
14. Prvostupanjski sud je pravilno cijenio olakotne okolnosti i otegotne okolnosti te je izrekao novčane kazne sukladno Zakonu i odluku o kaznama valjano obrazložio smatrajući da će se u konkretnom slučaju svrha kažnjavanja postići izrečenim novčanom kaznama na donjoj granici Zakonom propisanih minimuma. Slijedom navoda iz žalbe ovaj Sud ne nalazi osnova za primjenu instituta ublažavanja kazne. Troškovi postupka su također pravilno odmjereni, te se s razlozima iz obrazloženja o visini troškova u potpunosti slaže i ovaj Sud.
15. Kako je ovaj Sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, to je na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3 c. Prekršajnog zakona, okrivljenik dužan naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovog suda u iznosu od 100,00 EUR, u roku od 30 dana po primitku ove presude. Visina troškova odmjerena je u skladu s odredbom članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, s obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka, te imovno stanje okrivljenika.
U Zagrebu, 9. travnja 2025.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v.r.
ŽD, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.