Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ivana Gundulića 27

21000 Split

P-3223/2020-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

U ime Republike Hrvatske, Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Dunji Ljubičić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŠŽ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Toniju Vukičeviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika GŽ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Vlahi Duplančiću, odvjetniku u Splitu, zbog utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 17. ožujka 2025. u nazočnosti stranaka, pozivom na odredbe čl.335 st.6 i 12 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, Odluka Ustavnog suda RH u 2/07, 84/08,96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, nadalje u tekstu: ZPP) dana 09. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ŠŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isključiva vlasnica kat. čest. zem [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] (posjedovni list 4224), k. o. [katastarska općina], koju je stakla oporučnim nasljeđivanjem, te je ista temeljem ove presude u zemljo-knjižnog odjelu nadležnog suda, ovlaštena zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva nad tom nekretninom na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika GŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici troškove ovog postupka u iznosu od 2.516,36 € sa kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presude do isplate koja se na navedeni iznos obračunava po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29 st.2 ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi, koja je podnesena 22. rujna 2020. tužiteljica je navela da je pravomoćnim rješenjem ovog suda O-5287/2016 nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], a temeljem oporučnog nasljeđivanja, po smrti ostavitelja ČŽ, utvrđena isključivim vlasništvom tuženika kao njegovog sina i zakonskog i oporučnog nasljednika. U obrazloženju te iste odluke da je navedeno kako je sud prvog stupnja, cijeneći prikupljene dokaze, sukladno proglašenoj oporuci pravilno razdijelio imovinu oporučitelja oporučnim nasljednicima. Razlog tome da leži u činjenici što je pok. oporučitelj tuženiku u isključivo vlasništvo ostavio čest.zem. zvanu Gavunuša u KO [katastarska općina] zajedno sa izgrađenom kućom i garažom, a to da su upravo čest. zem. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje upisane u KO [katastarska općina]. Tužiteljica da je po donošenju drugostupanjskog rješenja došla u posjed dokaza koji potvrđuju da se u sklopu prijeklopa digitalnog katastarskog plana DOFA 2014/2016, u pogledu kat. čest. zem. [katastarska čestica] zvane Žabnjak, koja je na terenu pokazana ovlaštenom sudskom vještaku, a on je prikazao u geodetskoj skici likom A-B-C-D, niti katastarskim brojem ni nazivom ne spominje kao nekretnina koja bi po oporuci pripala tuženiku kao oporučnom nasljedniku. Tuženiku po oporuci pripada zemlja zvana Gavunuša, njegovoj sestri, a kćeri ostavitelja, AŽ pripada nekretnina Mala livada, dok ostale nekretnine pripadaju tužiteljici, tuženikovoj drugoj sestri i oporučiteljevoj kćeri, a to je upravo zemlja zvana Žabnjak. Tužiteljica dalje navodi da je u ostavinskom postupku pogrešno utvrđen identitet čestice zemlje koja je poznata pod nadimkom Š, a što je uzročno posljedično dovelo do situacije da je ostavinskim rješenjem ona pogrešno dodijeljena u vlasništvo baš tuženiku. Tužiteljica je predložila da sud provede postupak i donese presudu kojom će se utvrditi da bi upravo tužiteljica bila isključiva vlasnica kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 4224 KO [katastarska općina] te da se tuženika obveže na snašanje parničnog troška.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da poriče navode tužbe u cijelosti jer je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno da upravo sporna nekretnina jest nasljedstvo i vlasništvo tuženika. Tuženik smatra da je ovakva tužba nedopuštena. Također tuženik ističe da, bez obzira na tvrdnju tužiteljice o utvrđenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Darka Blaževića od 7. rujna 2020., isto ne može imati nikakvog utjecaja na pravomoćno rješenje o nasljeđivanju.

3. U dokazne svrhe sud je izveo dokaz pregledom nalaza i mišljenja RŽ, stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 7. rujna 2020., oporuke od 17. srpnja 2008., izvatka iz zemljišne knjige za ZU 4224 KO [katastarska općina] te prijepisa posjedovnog lista. Proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka mjernika Vedrane Garmaz koja je dala svoj nalaz i mišljenje 9. listopada 2024. Pregledana je i recentna sudska praksa te su saslušani ŽŽ i RŽ, svjedoci. Pregledan je sudski spis Pst-1545/2011 Općinskog suda u Splitu te je o njemu sačinjena uredovna bilješka na listu 89 spisa te su uredovnoj bilješci priklopljeni prvostupanjska odluka od 11. svibnja 2015. i drugostupanjska odluka od 7. srpnja 2016. na listovima od 90 do 111 spisa. Konačno je pregledan i ostavinski spis Općinskog suda u Splitu O-5287/2016 o čemu je sačinjena uredovna bilješka na listu broj 113 i njoj je priklopljeno rješenje o nasljeđivanju od 10. rujna 2019. kao i drugostupanjska odluka od 28. listopada 2019. koji se nalaze na listovima od 114 do 120 spisa.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet ovog postupka zahtjev je tužiteljice za utvrđenjem da je isključiva vlasnica kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 4224 KO [katastarska općina] spram tuženika uz zahtjev da se temeljem ove presude izmijeni upisano zemljišno knjižno stanje. Ujedno je zatražen i trošak postupka nastao zbog ove parnice.

6. Odredbom čl.114 st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, nadalje u tekstu: ZV) propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

6.1. Odredbom čl. 237 st.1 Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19) propisano je da nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili o zapisu, stranke mogu u rokovima i zbog razloga zbog kojih se može zahtijevati ponavljanje parničnog postupka pokrenuti parnicu i u njoj ostvarivati svoja prava. St.2 istog članka propisano je da će u parnici iz st.1 ovog članka sud o postojanju pretpostavki za ponavljanje postupka odlučiti kao o prethodnom pitanju.

6.2. Kao što je to vidljivo iz upravo citirane zakonske odredbe tužiteljica ima pravo na podnošenje ovakve tužbe jer u naravi je ona, kada je htjela preuzeti naslijeđenu imovinu, angažirala sudskog vještaka RŽ da joj u izvansudskom postupku identificira nekretninu koju je naslijedila. Vještak RŽ, koji je ovo vještvo sačinio na privatni zahtjev ovdje tužiteljice, opskrbio je nalaz i mišljenje svojim službenim žigom i rješenjem Županijskog suda u Splitu kojim je imenovan stalnim sudskim vještakom za geodeziju od 5. studenog 2018. U nalazu i mišljenju vještak RŽ je na osnovi preklopa digitalnog katastarskog plana i DOFA 2014/2016 identificirao pokazanu predmetnu nekretninu kao onu koja odgovara kat. čest. [katastarska čestica] za cijelo KO [katastarska općina], s tim da je na geodetskoj slici lica mjesta likom A-B-C-D-A istu označio. Naveo je dalje da je upisana površina te nekretnine 962,00 m2 i upisana je pod nazivom Žabnjak. Uspoređujući oporuku pok. ČŽ pok. G sa prikazanom nekretninom, vještak je dalje zaključio da je vidljivo da ona ni katastarskim brojem ni nazivom nije nekretnina koja bi pripala bilo GŽ bilo AŽ. Dakle, po svemu ovaj akt, nalaz i mišljenje vještaka RŽ, predstavlja dokaz kojim je tužiteljica naknadno stekla mogućnost pribavljanja i traženja ponavljanja postupka u kojem će ostavinska masa pok. ČŽ, a glede kat. čest. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] biti valjano raspoređena tužiteljici.

7. Pregledao je sud predmet Općinskog suda u Splitu Pst-1545/2011 te tako utvrđeno da je GŽ pravomoćno izgubio postupak u kojem je tražio utvrđenje pravne valjanosti oporuke i sastava ostavinske imovine. U tome postupku je ovdje tuženik ustao tužbom protiv ovdje tužiteljice ŠŽ i AŽ. Tražio je da sud utvrdi da u ostavinsku imovinu iza smrti pok. ČŽ, pok. G, ne ulazi, između ostalih, i nekretnina kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], zvana Žabnjak. Odluku suda prvog stupnja prema kojoj je zahtjev Milivoja Aljinovića odbijen presudom Županijskog suda u Splitu Gž-1783/2015.

8. Pregledan je spis Općinskog suda u Splitu pod brojem O-5287/2016 u kojem je donesena odluka 10. rujna 2019., a kojom je utvrđeno koje sve nekretnine predstavljaju imovinu pok. ČŽ te kako se one raspoređuju.

9. Saslušan je svjedok ŽŽ, suprug tužiteljice koji je kazao da tužiteljica, njegova supruga, nije niti htjela ući u posjed predmetne nekretnine sve dok sud nije donio pravomoćnu sudsku odluku, osim što su otišli probrati trešnje. Zbog tuženikovog svojatanja predmetne nekretnine angažiran je vještak RŽ kako bi se ista identificirala i kako bi se na pravilan način krenulo u ovaj postupak i dokazivanje. Svjedok je dalje dodao da tuženik nije želio pomagati pok. ocu u zemljanim radovima i stoga su imali jako loše odnose. Glede same nekretnine kazao je i da je inače na ovoj mikro lokaciji trlo močvarno pa da treba dugo vremena, napora i teškog rada, kako bi se zemljište pripremilo za bilo kakav oblik obrađivanja. Kazao je da se nekretnina zvana Gavunuša, na kojoj se nalaze obiteljska kuća i garaža i koju je prema oporuci dobio tuženik nalazi udaljena zračne linije cca 150-200 metara, a danas da je ta nekretnina dobila naziv [adresa].

10. Saslušan je i svjedok RŽ dipl. ing. geodezije koji je potvrdio da ga je svojevremeno angažirala tužiteljica, a glede identifikacije nekretnine koju mu je pokazala, kazavši da je nakon ostavinskog postupka mučilo pitanje jedne čest. zem. koja ima svoj katastarski naziv i je li to odgovara onome što je u ostavinskom postupku navedeno. Nakon što je završio postupak identifikacije svoj nalaz i mišljenje je isporučio tužiteljici, kazavši joj da ga može koristiti u postupku utvrđenja kojeg misli pokrenuti obzirom na njegove stručne reference.

11. Tijekom postupka izvršen je postupak identifikacije nekretnine zvane Žabnjak, na način da je sudska komisija zajedno sa vještakom za geodeziju Vedranom Garmaz izašla na lice mjesta u KO [katastarska općina]. Tom prigodom sud je utvrdio da je riječ o nekretnini položenoj južno od potočića površine 960 m2. Riječ je u naravi o livadi, obrasloj biljem, gdje je sa sjevera položen navedeni potočić dok se na zapadnoj, južnoj i istočnoj strani, uočavaju zemljani nasipi, obrasli raznim biljem.

11.1. U svome nalazu i mišljenju, vještakinja Vedrana Garmaz kazala je kako je izvršila mjerenje predmetne čestice, ali i o okolnih čestica. Predmet postupka da je kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Identična je zemljišno knjižna i katastarska numeracija u katastarskom operatu koje je trajalo od 2005. do 2015. Predmetna čestica je po upisu namjene voćnjak, površine je 962 m2 do je u naravi obrasla ledina, naziva Žabnjak. Predmetna čestica nije omeđena zidovima niti ikakvim vidljivim oznakama, ali se po ruku košenja i obradi zemlje, može zaključiti gdje su po prilici granice.

12. Analizom provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tužiteljičin tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan. To iz razloga što je i sam tuženik dostavio katastarske izvatke svih čestica koje su bile predmetom nasljeđivanja iza smrti pok. ČŽ, pok. G, ujedno ustvrdivši da se niti jedna od njih ne vodi pod nazivom Gavanuša ili Č. Nije u pravu tuženik kada smatra da je pogriješio ostavitelj, odnosno oporučitelj, jer je neke od nekretnina u oporuci označio numerički, a neke pod njihovim lokalnim nazivom. Nije sporno da je pok. oporučitelj ČŽ tuženiku ostavio dvije nekretnine no pravilnom analizom utvrđenja, u ovom postupku, i onog iz postupka Pst-1545/2011 Općinskog suda u Splitu, proizlazi da je tuženiku prednik ostavio obiteljsku kuću i garažu, nekretninu poznatu kao Gavanuša odnosno Gavunuša. Drugim riječima rečeno zemlje zvane Žabnjak i Gavunuša dvije su različite nekretnine. One nemaju niti isti naziv, a niti istu zk oznaku. Nekretnina zvana Gavanuša ili Gavunuša odgovara katastarskoj čestiti 6051 koja je danas pod lokalnim nazivom [adresa], a što je i potvrdio saslušani svjedok ŽŽ. Ovu činjenicu priznao je i sam tuženik u ostavinskom postupku O-5787/16 kada je kazao da su mu poznata oba lokalna naziva naslijeđene nekretnine, i [adresa] i [adresa].

13. Slijedom svega naprijed iznijetog prihvaćen je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, odnosno odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude, s tim da valja još jednom napomenuti da je tuženik pravomoćno izgubio postupak u kojem je tražio da u ostavinsku masu iza pok. ČŽ ne uđe čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] (jedna od nekretnina u tom postupku) zvana Žabnjak, a kako je to već i ranije navedeno.

14. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st.2 ZPP-a, a tužiteljici je obistinjen trošak pozivom na Tbr.7, 8 i 9 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 69/93, 87/93, 16/94, 11/96, 91/04, 37/05, 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22,126/22 i 138/23) i to za, kako slijedi: sastav tužbe, sastav obrazloženog podneska od 24. srpnja 2024. kao i za pristupe i zastupanja na ročištima od 15. travnja, 25. lipnja i 2. listopada (očevid) 2024. te 16. siječnja, 21. veljače i 17. ožujka 2025. - svaka radnja po 100 bodova. Ukupan zbroj od 800 bodova pomnožen je sa iznosom od 2,00 € koliko iznosi vrijednost jednoga boda te je tako dobiven iznos od 1.600,00 € kojem je potom pridodan još i trošak od 25% PDV-a ili iznos od 400,00 €, trošak predujma uplaćenog za vještačenje u iznosu od 450,00 €, pristojba na tužbu u iznosu od 33,18 € i pristojba na prvostupanjsku presudu od 33,18 €. Zbrajanjem naprijed navedenih iznosa dobiven je iznos od 2.516,36 € troška koliko će tuženik morati, kao stranka koja u postupku nije uspjela, platiti tužiteljici, kao stranci koja je u postupku uspjela u cijelosti.

14.1. Na iznos parničnog troška tužiteljica je zatražila isplatu zatezne kamate, koja joj, prema odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17), pripada od presuđenja do isplate, kako je i dosuđeno, s tim da je sud odredio i stopu ove kamate.

15. Radi navedenog odlučeno je kao pod točkom II. ove presude.

U Splitu, 09. travnja 2025.

SUDAC

Dunja Ljubičić

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove je presude dopuštena žalba višem, drugostupanjskom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave ove odluke.

DNA: - pun. tužiteljice

- pun. tuženika

- u spis