Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 65 Pž-3658/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca
Raoula Dubravca, predsjednika vijeća, Lenke Ćorić, suca izvjestitelja i Ivane Mlinarić,
člana vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom STANOGRAD stambeno-
graditeljska zadruga u stečaju, Zagreb, Ilica 109, OIB 48821947982, kojeg zastupa
stečajni upravitelj Nina Markovinović Belamarić, odlučujući o žalbi vjerovnika
BLANKE ŠKEGRO iz Zagreba, Zelengaj 71, OIB 27855236095, kojeg zastupa
punomoćnik Branimir Pocrnić, odvjetnik u Zagrebu protiv rješenja Trgovačkog suda u
Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni broj St-3048/2016-565 od 29. rujna
2023., u sjednici vijeća održanoj 7. studenog 2023.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u
Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni broj St-3048/2016-565 od 29. rujna
2023.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni
broj St-3048/2016-565 od 29. rujna 2023. određeno je da se iz iznosa cijene
dobivene prodajom nekretnina stečajnog dužnika i to: kat. čestica 1781/10, šuma
(nepostojeća čestica prema elaboratu), vel. 820 m2, kat. čestica 1793/1, šuma, vel.
6808 m2, kat. čestica 1793/33, park, vel. 1303 m2, kat. čestica 1802/1, šuma, vel.
28943 m2, kat. čestica 1802/5 park, vel. 2991 m2, kat. čestica 1802/6, park, vel.
10756 m2 i kat. čestica 1802/173, park, vel. 1885 m2, sve upisano u zk.ul. 1926 k.o.
Martinščica, kod Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Mali Lošinj,
identifikator nadmetanja 40584, namiruje tražbina razlučnog vjerovnika Projekt Duh
d.o.o. Zagreb u iznosu od 323.764,85 eur / 2.439.406,26 kuna, a stečajnom dužniku
određuje se namirenje troškova unovčenja predmeta razlučnog prava u iznosu od
32.927,72 eur / 248.093,91 kuna i naloženo Financijskoj agenciji da prenese te
novčane iznose razlučnom vjerovniku odnosno uplati ih u korist računa depozita
Trgovačkog suda u Zagrebu.
______________________________
Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 65 Pž-3658/2023-2 2
2. Protiv tog rješenja Blanka Škegro je pravovremeno izjavila žalbu zbog bitne
povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 9. i 11.
Zakona o parničnom postupku i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi se
poziva na presudu Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-20/22, od 17.
studenoga 2022. kojom je utvrđeno je da je bez pravnog učinka prema stečajnoj
masi stečajnog dužnika Sporazum o zasnivanju založnog prava na nekretnini od 6.
ožujka 2015. i naloženo Općinskog građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižnom
odjelu da izvrši brisanje uknjižbe založnog prava upisane na temelju tog sporazuma i
uspostavi zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe tog sporazuma na
nekretninama stečajnog dužnika, zatim na sadržaj ugovora o zajmu koji je pak
sastavni dio drugog Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem
založnog prava na nekretnini od 13. studenog 2012., te navodi kako je tim drugim
sporazumom založio svoje nekretnine koje su prodane u ovršnom postupku koji se
vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovr-
7/2019 i da je prodajom nekretnina radi namirenja tražbine stečajnog dužnika kao
solidarnog dužnika, ostao bez nekretnine čija je vrijednost 128.475,68 eur i stoga
smatra da ima regresno pravo naplate onoga što je platio za dužnika odnosno u
ovom slučaju gubitka svojih nekretnina u navedenoj vrijednosti. Potom se poziva na
članak 91. Zakona o obveznim odnosima i članak 213. Stečajnog zakona i zaključuje
kako ima pravo tražiti da se njegova protučinidba, vrijednost vraćenog zaloga ili
najmanje vrijednost njegove nekretnine vrati iz stečajne mase koja je obogaćena
prodajom nekretnina koje su bile predmet osiguranja pobijanog sporazuma i da zato
ima status vjerovnika stečajne mase s ovršnom ispravom, pa ima prednost pri
namirenju u odnosu na ostale stečajne vjerovnike.
3. Žalitelj dalje navodi kako je rješenjem prvostupanjskog suda priznata
tražbina Croatia osiguranja d.d., kao pravnog slijednika Croatia Lloyda d.d. na
temelju ugovora o zajmu i drugog Sporazuma koji nije poništen, pa je riječ o
pravomoćno utvrđenoj tražbini. Budući da je ta tražbina na temelju zakonske
subrogacije prešla na vjerovnika smatra da je donošenjem pobijanog rješenja
odlučeno o već pravomoćno presuđenoj stvari.
4. U odnosu na pogrešnu primjenu materijalnog prava, tvrdi da su na
vjerovnika prešla prava iz drugog sporazuma, koji nije poništen i koji je ovršna
isprava, pa je trebalo donijeti rješenje kojim se iz cijene dobivene prodajom
nekretnina stečajnog dužnika prvenstveno namiruje tražbina vjerovnika u iznosu od
128.475,68 eur.
5. Zaključno, navodi kako je dosadašnjim odlukama sudova vjerovnik ostao
bez imovine u provedenim ovršnim postupcima radi naplate tražbine u kojoj je
stečajni dužnik bio u svojstvu dužnika, a vjerovnik u svojstvu založnog dužnika i da
prema stajalištima sudova založni dužnik uopće nema pravo regresa, nego ga se
tretira kao solidarnog dužnika.
6. Predlaže da ovaj žalbeni sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati
prvostupanjskom sudu na ponovan postupak ili preinači tako da odredi da se iz
cijene dobivene prodajom nekretnina stečajnog dužnika namiri vjerovnikova tražbina.
Traži naknadu troškova žalbenog postupka.
Poslovni broj: 65 Pž-3658/2023-2 3
7. Stečajni upravitelj stečajnog dužnika je dao odgovor na žalbu u kojem
navodi kako žalitelj nema nikakav pravni interes za podnošenje žalbe protiv rješenja
o namirenju jer na predmetnoj nekretnini nema, niti je imao status razlučnog
vjerovnika. S druge strane iz žalbenih navoda proizlazi kako žalitelj smatra da ima
pravo namirenja iz svih nekretnina u vlasništvu stečajnog dužnika neovisno o tome
jesu li ili nisu opterećene razlučnim pravom, zato što je imao upisano založno pravo
na drugim nekretninama stečajnog dužnika na temelju Sporazuma o zasnivanju
založnog prava od 6. ožujka 2015. za koji je pravomoćnom presudom utvrđeno da je
bez učinka prema stečajnoj masi. Međutim, sve te činjenice su potpuno irelevantne u
namirenju razlučnog vjerovnika Projekt Duh d.o.o. Zagreb iz iznosa kupovnine
postignute prodajom nekretnina upisanih u zk. ul. 1926 k.o. Martinščica. Predlaže da
ovaj žalbeni sud odbaci odnosno odbije žalbu vjerovnika.
8. Žalba je neosnovana.
9. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe članka 365. stavka 2. u
vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-
pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP) i člankom 10.
Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17 i 36/22), u granicama
žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog
postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na
pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a).
10. Uvodno valja navesti kako je odredbom članka 125. stavka 5. Ovršnog
zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22)
koja se na temelju odredbe članka 248. stavka 1. točke 2. Stečajnog zakona
primjenjuje i na namirenje razlučnih vjerovnika u stečajnom postupku, propisano da
protiv rješenja o namirenju pravo na žalbu imaju stranke i sve osobe koje su polagale
pravo na namirenje iz kupovnine. Stoga žalba stečajnog vjerovnika nije nedopuštena
da bi je trebalo odbaciti kako to predlaže stečajni upravitelj.
11. U obrazloženju pobijanog rješenja navedeno je kako su pravomoćnim
rješenjem o dosudi kupcu Projekt Duh d.o.o. dosuđene nekretnine stečajnog dužnika
pobliže označene u izreci tog rješenja i kupac pozvan da u određenom roku uplati
razliku kupovnine preko uplaćenog iznosa jamčevine. Nakon uplate kupovnine na
ročištu za diobu kupovnine stečajni upravitelj je predložio da se troškovi unovčenja
nekretnine odrede u iznosu od 32.927,72 eur / 248.093,91 kuna i da se prvi razlučni
vjerovnik Projekt Duh d.o.o. Zagreb namiri iznosom od 323.764,85 eur / 2.439.406,26
kuna. S tim prijedlogom se suglasio razlučni vjerovnik, dok je stečajni vjerovnik
Blanka Škegro tražila da se iz ostvarene kupovnine namiri njena tražbina u iznosu od
290.000,00 eur odnosno podredno u iznosu od 130.739,31 eur / 985.055,33 kuna
koji predstavlja vrijednost nekretnine koja je bila u njenom vlasništvu i dana je kao
osiguranje za tražbine stečajnog dužnika i zatezne kamate u iznosu od 2.263,63 eur /
17.055,32 kune. Riječ je o nekretninama koje su prodane u ovršnom postupku koji se
vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem
Ovr-7/2019 radi namirenja vjerovnika Croatia Lloyd d.d.
Poslovni broj: 65 Pž-3658/2023-2 4
12. Nakon ocjene isprava koje je stečajni vjerovnik Blanka Škegro priložila u
prilog osnovanosti svog zahtjeva, prvostupanjski sud je utvrdio da posve neosnovano
traži isplatu bilo kakvog iznosa iz ostvarene kupovnine, jer nikada nije imala status
razlučnog vjerovnika na nekretninama stečajnog dužnika upisanima u zk.ul. 1926
k.o. Martinšćica, te da njeni navodi iz podnesaka od 13. runa 2023. nemaju nikakve
poveznice s tim nekretninama stečajnog dužnika. Stoga je pozivom na pravila o
namirenju iz članka 248. stavka 1. i članka 254. stavka 3. Stečajnog zakona, te
članaka 114. i 125. stavka 1. Ovršnog zakona donio pobijano rješenje.
13. Suprotno žalbenim navodima donošenjem pobijanog rješenja nisu
učinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ukazuje žalitelj, jer
nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati i ne radi se o presuđenoj stvari,
kako to tvrdi žalitelj bez valjanog uporišta u činjenicama na koje se poziva.
14. Naime, pobijano rješenje sadrži sve što je propisano za rješenje o
namirenju iz kupovnine ostvarene prodajom nekretnina na kojoj postoji razlučno
pravo u stečajnom postupku. Žalitelj ne osporava činjenicu da je na nekretninama
upisano založno pravo u korist društva Projekt Duh d.o.o. i visinu njegove tražbine
osigurane založnim pravom, kao ni visinu troškova unovčenja nekretnina, nego
smatra da je iz ostvarene kupovnine trebala biti namirena njegova tražbina koju ima
prema stečajnom dužniku i to kao tražbina vjerovnika stečajne mase.
15. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da takvi navodi nemaju nikakvu
poveznicu s namirenjem iz kupovnine ostvarene prodajom nekretnine stečajnog
dužnika na kojoj postoji razlučno pravo.
16. Prema odredbi članka 248. stavka 1. Stečajnog zakona nakon unovčenja
stvari ili prava na kojemu postoji razlučno pravo upisano u javnom knjizi sud će iz
iznosa ostvarenoga prodajom: 1. namiriti troškove unovčenja iz čl. 254. ovoga
Zakona; 2. namiriti tražbine razlučnih vjerovnika prema redoslijedu određenom
pravilima ovršnog postupka i 3. preostali iznos predati stečajnom upravitelju za
namirenje stečajnih vjerovnika.
17. Dakle, u rješenju o namirenju uopće se ne odlučuje o namirenju tražbina
stečajnih vjerovnika, kao ni tražbina vjerovnika stečajne mase, pa žalitelj doista nema
nikakvo pravo na izravno namirenje svoje tražbine iz iznosa kupovnine. To pravo
može ostvariti kao i ostali stečajni vjerovnici (članak 273. Stečajnog zakona) ili pak
kao vjerovnik stečajne mase (članka 295. Stečajnog zakona) ako u stečajnom
postupku ima priznatu tražbinu prema stečajnom dužniku ili tražbinu koja je obveza
stečajne mase.
18. Stoga sve ono što žalitelj navodi o tome kako je stekao tražbinu prema
stečajnom dužniku, njenoj naravi i visini, ne mogu utjecati na drukčiju odluku suda o
namirenju iz kupovnine ostvarene prodajom stvari na kojoj postoji razlučno pravo
upisano u javnom knjizi.
19. Iz žalbenih navoda uopće nije jasno kako je rješenjem o namirenju ponovo
odlučeno o istoj stvari o kojoj je već pravomoćno odlučeno, što čini bitnu povredu
Poslovni broj: 65 Pž-3658/2023-2 5
odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 9. ZPP-a. Naime,
pobijanim rješenjem uopće nije odlučivano o priznavanju tražbine Croatia osiguranje
d.d. koja je po navodima žalitelja prešla na njega zakonskom subrogacijom, nego o
namirenju iz kupovnine ostvarene prodajom stvari na kojoj postoji razlučno pravo na
način propisan odredbom članka 248. Stečajnog zakona.
20. Kako ne postoje razlozi na koje ukazuje žalitelj, a ni oni na koje
drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, žalba je odbijena kao neosnovana i
rješenje prvostupanjskog suda potvrđeno na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a.
Zagreb, 7. studenog 2023.
Predsjednik vijeća
Raoul Dubravec
Kontrolni broj: 0a896-e6817-45ce8
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Raoul Dubravec, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost
dokumenta.