REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-683/2024-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja LD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Branki – Ivani Savičević, odvjetnici u Zagrebu, protiv protustranke REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasništva, bez održavanja ročišta, 9. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva od 6. studenoga 2024., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 06.11.2024. podnio ovom sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasništva na način da nekretnina koja je predmet diobe pripadne u cijelosti njemu, uz obvezu da isplati vrijednost suvlasničkog dijela protustranci – dioba isplatom.

1.2. Predlagatelj u prijedlogu tvrdi da je zajedno s protustrankom suvlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], Zgrada mješovite uporabe i dvorište u Zagrebu, Boškovićeva ulica 3 – Petrinjska ulica 22, ukupne površine 627 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, s tim da je on samovlasnik posebnog dijela nekretnine – etažno vlasništvo (E-8) – u naravi stan 97 m[2] (na trećem katu lijevo), dok je protustranka samovlasnik posebnog dijela nekretnine – etažno vlasništvo (E-19) – u naravi stan 51.77 m[2] (na trećem katu). Predlagatelj nadalje navodi da stan u njegovom vlasništvu i onaj u vlasništvu protustranke predstavljaju „jedinstvenu stambenu ili funkcionalnu cjelinu“ te da upis u zemljišnoj knjizi (iz kojeg proizlazi da se radi o dvije nekretnine) posljedično nije ispravan. Također, predlagatelj tvrdi da je protustranci podnio zahtjev za otkup stana koji je u vlasništvu protustranke (E-19), da je njegov zahtjev proslijeđen trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o. te da o istom još uvijek nije odlučeno unatoč brojnim požurnicama. Predlagatelj ističe da je zgrada u kojoj se nalaze navedeni stanovi teško stradala u potresu, a suvlasnici su u postupku odabira izvođača za sanacijske i rekonstrukcijske radove. Također, predlagatelj ističe da su predmetni stanovi u takvom suodnosu da se jedna soba u vlasništvu protustranke nalazi između dvije sobe u vlasništvu predlagatelja, dok su kupaona i WC u suvlasništvu predlagatelj i protustranke te da posljedično nije moguće upravljanje nekretninama niti fizička / geometrijska dioba.

2. Prijedlog za razvrgnuće suvlasništva je neosnovan.

3. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.47.st.1. (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017 – ZVDSP) propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

3.1. Vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija (čl.67.st.1. ZVDSP).

3.2. Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine; u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenoga posebnoga dijela (čl.67.st.6. ZVDSP).

3.3. Vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije (čl.119.st.1. ZVDSP). Navedeni upis može biti uknjižba (čl.120. ZVDSP) ili predbilježba (čl.121. ZVDSP).

4. Iz navedenih odredbi zakona proizlazi da predlagatelj (aktivno legitimirani pravni subjekt u postupku) i protustranka (pasivno legitimirani pravni subjekt u postupku) moraju biti suvlasnici nekretnine koja je predmet diobe, tj. razvrgnuća suvlasništva. Naime, suvlasnik je taj koji, na temelju čl.47.st.1. ZVDSP, ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. Argumentum a contrario osoba koja nije suvlasnik nema pravo na razvrgnuće suvlasništva. Također, iz navedenog proizlazi i da se postupak razvrgnuća suvlasništva može voditi samo protiv pravnog subjekta koji je suvlasnik iste nekretnine.

5. Predlagatelj sâm navodi da su on i protustranka samovlasnici posebnih dijelova nekretnine i to dva stana: E-8 (u samovlasništvu predlagatelja) i E-19 (u samovlasništvu protustranke). Posljedično, predlagatelj i protustranka nisu u odnosu suvlasništva niti u jednom od navedenih stanova – posebnih dijelova nekretnine. Navedeno proizlazi i iz javne isprave – zemljišnoknjižnog izvatka (list 5. i 6. spisa) kojeg je predlagatelj priložio uz prijedlog za razvrgnuće.

6. Sud je svjestan da je predlagatelj, ako su njegove činjenične tvrdnje točne, u krajnje prekarnom položaju uslijed neusklađenosti zemljišnoknjižnog i stvarnog stanja jer mu je onemogućeno učinkovito upravljanje nekretninom koje je samovlasnik. Međutim, navedeno ne mijenja na stvari da predlagatelj i protustranka formalnopravno nisu suvlasnici u odnosu ni na jedan od posebnih dijelova nekretnine (stanova) koji se navode u prijedlogu za razvrgnuće. Također, nije jasno kako bi se sudska odluka (kada bi sud i prihvatio prijedlog predlagatelja), pa čak i da se protustranka suglasni s prijedlogom predlagatelja, provela u zemljišnoj knjizi.

7. Po mišljenju ovog suda jedini (pravno) ispravan način rješavanja navedene pravne situacije u kojoj se predlagatelj nalazi je onaj koji je predlagatelj već započeo kada je podnio prijedlog protustranci za otkup stana u vlasništvu protustranke.

8. S obzirom da predlagatelji i protustranka nisu suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća suvlasništva u ovoj pravnoj stvari, sud je na temelju čl.47.st.1. ZVDSP – a odbio prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva, kao neosnovan.

8.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 9. travnja 2025.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju, po punomoćniku

2. U spis