Baza je ažurirana 31.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 81 Pž-3796/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca
Maria Vukelića, predsjednika vijeća, Kamelije Parać, sutkinje izvjestiteljice, te Marine
Veljak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČIRJAK d.o.o., Gornje Raštane
(Općina Sveti Filip i Jakov), Viterinci 16, OIB 56620244965, kojeg zastupaju
punomoćnici Božo Vrkić i Ivan Šalina, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika
EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zadar, Obala kneza Branimira 5, OIB
22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Grgić & Partneri
Odvjetničko društvo d.o.o., Pisarnica Split, radi isplate iznosa od 42.634,81 EUR /
321.232,00 kn, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv međupresude Trgovačkog suda u
Zadru poslovni broj P-91/2020-53 od 4. kolovoza 2022., u sjednici vijeća održanoj 7.
studenog 2023.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje međupresuda
Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-91/2020-53 od 4. kolovoza 2022. u točki I.
izreke.
Obrazloženje
1. Pobijanom međupresudom utvrđeno je da je za štetu koja je tužitelju
nastala uslijed prometne nezgode koja se dogodila 30. kolovoza 2019. u mjestu
Vodice, a u kojoj je sudjelovalo teretno vozilo u vlasništvu tužitelja marke „MAN“
registarskih oznaka ZD 940-JH i osobni automobil marke BMW serije 3 reg.oznake i
broja OS 610-MR, suodgovorni tužitelj u omjeru od 20% (dvadeset posto) i tuženik u
omjeru od 80% (osamdeset posto); (točka I. izreke), određeno je da će do
pravomoćnosti međupresude sud zastati s raspravljanjem o iznosu tužbenog
zahtjeva (točka II. izreke), te je određeno da se odluka o troškovima postupka
ostavlja za kasniju odluku (točka III. izreke).
2. U obrazloženju pobijane odluke prvostupanjski sud je naveo da je na
temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrdio da je za prometnu nezgodu odgovoran
tužitelj u omjeru od 20%, a tuženikov osiguranik u omjeru od 80%, pa je primjenom
odredbe čl. 330. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91,
______________________________
Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 81 Pž-3796/2022-2 2
91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14,
70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP), i čl. 1072. st. 1. i . 2. Zakona o obveznim
odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18: dalje: ZOO)
odlučio kao u izreci pobijane odluke.
3. Protiv točke I. izreke te presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitnih povreda
odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i
pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu
povredu postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a. Istaknuo je da brzina
kretanja vozila tužitelja nema nikakve veze s nastankom prometne nezgode, te da je
za prometnu nezgodu isključivi krivac osiguranik tuženika koji je u semaforiziranom
raskrižju prošao na crveno svjetlo. Predložio je preinačiti pobijanu odluku, podredno,
ukinuti je i predmet vratiti na ponovno suđenje.
4. Tužiteljeva žalba nije osnovana.
5. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbe čl. 365. ZPP-a, u
granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede
odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14.
ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
6. Suprotno tužiteljevim žalbenim navodima, nije počinjena bitna povreda
postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a. Prvostupanjski sud je dao jasne i
valjane razloge o odlučnim činjenicama na kojima je zasnovao svoju odluku, a koji
nisu proturječni sadržaju isprava i zapisnika u spisu.
7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev za naknadu štete koja je
nastala u prometnoj nezgodi za koju tužitelj tvrdi da ju je uzrokovao tuženikov
osiguranik, pa stoga tužitelj potražuje od tuženika kao osiguratelja osobe koja je
počinila štetu isplatu iznosa od 321.232,00 kn.
8. Tuženik je priznao nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, i
osnovu odgovornosti za štetu, ali je istaknuo prigovor tužiteljeva doprinosa nastanku
štete, te je osporavao visinu tužiteljeva potraživanja.
9. Prvostupanjski sud je ocijenio da je se u skladu s odredbom čl. 330. st. 1.
ZPP-a ova pravna stvar u pogledu osnova sazrela za donošenje odluke, pa je donio
međupresudu kojom je utvrdio odgovornost za štetu i to tužitelja u omjeru od 20% i
tuženika u omjeru od 80%.
10. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, odnosno nalaza i
mišljenja vještaka prometne struke, Slobodana Erslana, dipl. ing., uvidom u
dokumentaciju u spisu, te saslušanjem tužitelja, prvostupanjski sud je utvrdio da je
do prometne nezgode došlo u raskrižju u kojem je promet reguliran svjetlosnim
prometnim znakovima (semaforima) na način da je osiguranik tuženika osobnim
vozilom brzinom od 69 km/h bez zaustavljanja ušao u raskrižje za vrijeme dok je za
njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno svjetlo, prilikom čega je došlo do
sudarnog kontakta između prednjeg desnog dijela teretnog vozila tužitelja i desnog
Poslovni broj: 81 Pž-3796/2022-2 3
bočnog dijela vozila osiguranika tuženika. Teretno vozilo tuženika, koje je bilo
napunjeno sa 9,0 m3 betona, u trenutku sudarnog kontakta se kretalo brzinom od 85
km/h, iako je na tom mjestu prometnim znakom dopuštena brzina kretanja vozila bila
ograničena na 60 km/h. Vještak je izradio i dopunu nalaza i mišljenja kojom se
očitovao na primjedbe stranaka, te je i usmeno, na ročištu održanom 18. prosinca
2020. obrazložio nalaz i mišljenje pri čemu je naveo da bi predmetna prometna
nezgoda bila izbjegnuta, da se vozilo tužitelja kretalo brzinom od 60 km/h uz ostale
iste parametre, na način da bi osobno vozilo osiguranika tuženika prešlo preko
mjesta sudarnog kontakta prije nego što bi tu došlo teretno vozilo.
11. Prema odredbi čl. 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne
novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15: dalje: ZOO) kad je šteta prouzročena
pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za
štetni događaj. Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovora drugomu za
njegovu štetu razmjerno stupnju njegove krivnje (čl. 1072. st. 2. ZOO-a).
12. Prema odredbi čl. 54. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama
(„Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 i 108/17;
dalje: ZSPC) na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom
od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom.
13. Odredbom čl. 59. st. 1. t. 1. i 2. ZSPC-a na raskrižju i na drugom mjestu na
kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima
(semaforima ili drugim uređajima), prometna svjetla za sudionike u prometu znače:
1) crveno svjetlo – zabranu prolaska, 2) zeleno svjetlo – slobodan prolazak.
14. Prvostupanjski sud je na temelju cjelokupnog dokaznog postupka utvrdio
da su na opisani način oba sudionika doprinijela nastanku štetnog događaja i to
osiguranik tuženika u omjeru od 80%, a sam tužitelj u omjeru od 20%, a koje
utvrđenje prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud. Naime, osiguranik tuženika je
suprotno citiranoj odredbi čl. 59. st. 1. ZSPC-a, iako je u smjeru njegova kretanja bilo
upaljeno crveno svjetlo koje izričito zabranjuje prolazak, ušao u raskrižje bez
zaustavljanja što je neposredni uzrok prometne nesreće. S druge strane, i tužitelj se
kretao brzinom od 85 km/h, iako je na tom mjestu prometnim znakom dopuštena
brzina kretanja vozila bila ograničena na 60 km/h, čime je pridonio nastanku štete jer
bi, prema nalazu i mišljenju vještaka, prometna nezgoda bila izbjegnuta, da se vozilo
tužitelja kretalo 60 km/h uz ostale iste parametre, na način da bi osobno vozilo
osiguranika tuženika prešlo preko mjesta sudarnog kontakta prije nego što bi tu došlo
teretno vozilo. Slijedom navedenog, na strani oba sudionika u štetnom događaju je
došlo do kršenja prometnih pravila, a težina kojih opravdava omjer odgovornosti od
20% na strani tužitelja i 80% na strani tuženikova osiguranika.
15. Neosnovano tužitelj žalbenim navodima ističe da je za prometnu nezgodu
isključivi krivac osiguranik tuženika budući da je i sam tužitelj postupio suprotno
prometnim pravilima (kretao se brzinom višom od dopuštene), pa je na taj način i
sam tužitelj pridonio da šteta nastane.
Poslovni broj: 81 Pž-3796/2022-2 4
16. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom odredbe
čl. 1072. st. 2. ZOO-a pobijanom točkom I. izreke utvrdio omjer odgovornosti za
nastalu štetu – tužitelja 20% i osiguranika tuženika 80%.
17. Tužitelj žalbenim navodima nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane odluke.
18. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a,
tužiteljeva žalba je odbijena kao neosnovana i pobijana odluka potvrđena u točki I.
izreke.
Zagreb, 7. studenog 2023.
Predsjednik vijeća
Mario Vukelić
Kontrolni broj: 02ec7-a35af-9b65d
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Mario Vukelić, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost
dokumenta.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.