REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8257/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog BA zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (N.N. broj: 5/90, 30/90, 47/90, 29/94), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Dubrovnik, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku broj:4. Pp-3143/2021 od 16. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 9. travnja 2025.
r i j e š i o j e:
Prihvaća se žalba tužitelja Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Dubrovnik, pobijana presuda se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljeni LA je oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s obrazloženjem da nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud je utvrdio da provedeni dokazi nemaju potrebnu dokaznu snagu, odnosno nisu takve kvalitete da bi se okrivljenik mogao proglasiti krivim zbog prekršaja činjenično opisanog u izreci jer da navedeno djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije počinjeno na način kako je to propisano člankom 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prvostupanjski sud je zaključio da okrivljenik nije počinio djelo prekršaja i na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci pobijane presude.
2. Protiv te presude tužitelj Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, Policijska postaja Dubrovnik je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona, te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odnosno zbog odluke o oslobađanju optužbe okrivljenika zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Žalitelj u bitnom ističe da nije pozvan na glavnu raspravu, već je glavana rasprava održana i cijeli postupak proveden bez sudjelovanja ovlaštenog tužitelja Policijske postaje Dubrovnik, a što da predstavlja bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona, te jednako tako navode da je okrivljenik napisao komentar ispod videa na kojem su snimljeni policijski službenici prilikom primjene policijske ovlasti, odnosno vrijeđajući policijske službenike thf i eh5 prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe.
2. Predlažu da se žalba prihvati, pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žaba je osnovana.
4. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe, te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (N.N. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom je ovaj Sud utvrdio da pravilno žalitelj ističe da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona, odnosno da tužitelj nije bio pozvan na glavnu raspravu kao ovlašteni tužitelj i cijeli postupak da je proveden bez sudjelovanja ovlaštenog tužitelja Policijske postaje Dubrovnik.
4.1. Naime, odredbom članka 162. stavka 2. Prekršajnog zakona je, između ostalog propisano, na glavnu raspravu će se pozvati tužitelj i njegov zakonski zastupnik ili opunomoćenik, dakle sud je dužan u postupku u svakom slučaju pružiti mogućnost tužitelju da neposredno sudjeluju u postupku, a na tužitelju je hoće li ili ne tu mogućnost iskoristiti. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi da tužitelj uopće nije pozivan na glavnu raspravu, a treba imati u vidu odredbu članka 167. stavka 5. Prekršajnog zakona kojom je propisano, ako tužitelj nije uredno pozvan, glavna rasprava se može iznimno održati i bez njegove nazočnosti samo ako nije na štetu njegovog pravnog interesa i ne ugrožava pravilno utvrđivanja činjenica u postupku.
5. Slijedom navedenog, kako je sud na temelju provedenih dokaza zaključio da neće prihvatiti optužni prijedlog, odnosno nije donio odluku sukladno podnesenom optužnom prijedlogu, svakako je tužitelja trebalo pozvati na glavnu raspravu jer je navedena odluka na štetu pravnog interesa tužitelja, dakle počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 3. Prekršajnog zakona na koju bitnu povredu ukazuje tužitelj.
6. Nadalje, prvostupanjski sud je presudio na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona da se okrivljenik oslobađa od optužbe da djelo na način kako je opisano u izreci pobijane presude nije prekršaj. Međutim, u obrazloženju pobijane presude sud navodi da nakon provedenog dokaznog postupka nije bilo dokaza sa potrebnom dokaznom snagom, odnosno da isti nisu imali takvu snagu i kvalitetu da bi se okrivljenika moglo proglasiti krivim zbog prekršaja opisanog u optužnom prijedlogu. Dakle, prvostupanjski sud obrazlaže da nema dokaza da bi okrivljenik počinio prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odnosno obrazlaže odredbu članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, da je okrivljenika oslobodio od optužbe zbog nedostatka dokaza, a ne zbog članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, iako se na tu odredbu poziva, što ukazuje na proturječnost između izreke i obrazloženja.
7. Nadalje, u činjeničnom opisu prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, budući da optužni prijedlog sadrži odlučnu činjenicu da je okrivljenik putem svog javnog profila facebooka na društvenoj mreži objavio članak u kojem vrijeđa i omalovažava sudske službenike 3ztz i ez4 prilikom vršenja službe riječima „pička mu materina, stoko bolesna“, dakle činjenični opis prekršaja sadrži odlučnu činjenicu da je do omalovažavanja i vrijeđanja policijskih službenika došlo prilikom vršenja službe istih, međutim prvostupanjski sud u dokaznom postupku provedbom dokaza treba utvrditi osnovanost prihvaćanja takvog optužnog prijedloga.
8. Zbog svega gore navedenog trebalo je žalbu tužitelja prihvatiti, prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
9. Prvostupanjski sud će ponovno provesti dokazni postupak, ispitati okrivljenika na navode optužnog prijedloga, pozvati tužitelja sukladno odredbi članka 162. Prekršajnog zakona, provesti i sve druge dokaze koje ocjeni potrebnim, nakon toga analizom i ocjenom svih provedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica u ovom predmetu donijeti novu valjano obrazloženu odluku.
U Zagrebu, 9. travnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković v.r.
Mirjana Medić v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
