REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-71/2022-28

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice NKŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Dini Lučevu, odvjetniku u Zagrebu i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 9. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagateljice NKŽ od 20. siječnja 2022. za utvrđenje izvanbračne zajednice s pok. NK.

Obrazloženje

1. Predlagateljica NKŽ podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. NK radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu. Predlagateljica navodi da je živjela s pokojnim ĐK od 1997. do 2022., i u toj vanbračnoj zajednici je rođena **.**.1999. zajednička kćer VK.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog i tijekom postupka protivi prijedlogu predlagateljice za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka UK, OK i CK.

4. Uvidom u smrtni list iza pok. NK (list 31) sud je utvrdio da je isti umro **.**.2002.

5. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zaboku iza pokojnog NK (list 32-33) od 22. listopada 2002. utvrđeno je da su nasljednicama proglašene KK i mlt. RK.

6. Čitanjem uvjerenja o prebivalištu za pokojnog NK (list 34) utvrđeno je da je isti imao prijavljeno prebivalište od 22. studenoga 1967. do 1. travnja 2002. na adresi u [adresa], dok je čitanjem uvjerenja o boravištu (list 35) utvrđeno da je NK imao od 20. listopada 1998. do 20. listopada 1999. prijavljeno boravište u [adresa], od 15. listopada 1999. do 15. listopada 2000. na adresi u [adresa], a od 16. studenoga 2000. do 16. studenoga 2001. na adresi u [adresa].

7. Čitanjem uvjerenja o prebivalištu predlagateljice (list 36) utvrđeno je da predlagateljica ima od 8. rujna 1995. prijavljeno prebivalište u [adresa].

8. Čitanjem presude Općinskog suda u Zaboku poslovni broj P-296/99 od 20. listopada 1999. utvrđeno je da je istom razveden brak zaključen dana 21. rujna 1963. u Sv. Križu Začretju između NK i ČK.

9. Predlagateljica NKŽ je na ročištu održanom dana 6. veljače 2023. iskazala da je njena veza s NK započela 1997. godine i trajala je do 2002. Živjeli su zajedno na adresi [adresa]. NK je umro **.**.2002. Umro je od infarkta miokarda. Cijelo su vrijeme živjeli zajedno. Imali su zajedničko dijete. Dijete je rođeno **.**.1999. Smatra kako je njihova životna zajednica po svojim karakteristikama po svemu bila kao bračna. Njegovu sahranu organizirala je njegova kćer iz prvog braka. Ona je i platila troškove sahrane. Imali su zajedničke prijatelje i družili su se. Družili su se sa njenom i njegovom obitelji i sa njegovim prijateljima. Znali su zajedno odlaziti u Krapinske Toplice. U njihovoj zajednici imali su zajedničke financije, zajedno su kupovali hranu i plaćali režije. NK je prije njihove zajednice bio u braku no ne zna kada točno se razveo. Njih dvoje se nisu vjenčali jer je prije njega bila u braku sa jednim drugim čovjekom koji je puno pio tako da je željela malo pričekati da vidi da li su jedno za drugo ili ne. U ostavinskom postupku iza Teodorove smrti sudjelovala je njihova kćerka koju je on priznao dok predlagateljica nije tamo sudjelovala jer je bila njegova izvanbračna supruga.

10. Svjedok OK je na ročištu održanom dana 2. lipnja 2023. iskazao da nema saznanja o zajednici predlagateljice i NK.

11. Svjedok UK je na ročištu održanom dana 2. lipnja 2023. iskazao da su on i pedlagateljica susjedi. Bili su vrata do vrata. On je tamo došao 1999. godine i od kada je došao, NK je živio zajedno sa predlagateljicom. Zna da nisu bili vjenčani. Njihov odnos bi opisao da su živjeli kao muž i žena. Zna i da su imali jedno dijete. Viđao ih je i posjećivao. Ne zna od čega je točno NK umro, ali zna da je otišao u bolnicu i više se nije vratio. Predlagateljica i NK su živjeli zajedno sve do njegove smrti. Nema saznanja o tome da li su zajedno putovali i slično.

12. Svjedok CK je na ročištu održanom dana 2. lipnja 2023. iskazala da ona predlagateljicu vidi drugi puta u životu. Prvi puta ju je vidjela 1998. godine kada je došla kod njih doma i predstavila se kao rođakinja njenog pokojnog oca NK. 1998. godine njen otac se iselio iz kućanstva. Ona oca nakon što se iselio nije više posjećivala kod njega. On je znao ponekad doći u [adresa] ili su se čuli telefonom. Ona ga je posjećivala i kada je bio u zatvoru, ali se ne sjeća točno koje je to godine bilo. Po onome što joj je predlagateljica rekla njih dvoje su bili u vezi, ali ona o tome nema osobnih saznanja. Ne zna da li su njih dvoje živjeli zajedno. Otac joj je rekao da su on i predlagateljica imali kćerku. Nema saznanja o tome da bi njezin otac s nekim drugim bio u braku osim sa njenom majkom koja je umrla 2016. godine. Njeni roditelji su bili vjenčani. Nakon što se otac odselio roditelji su se i formalno razveli. Koliko se sjeća to je bilo koju godinu kasnije, ne može se sjetiti točne godine. Otac je prije smrti bio u zatvoru i bio je u zatvorskoj bolnici. On je umro u zatvorskoj bolnici. Ona je organizirala i platila sahranu jer su je zvali iz zatvorske bolnice. Nakon smrti oca niti predlagateljica niti njihova kćerka je nisu zvali niti su se javile. Nisu došle na sahranu. Nisu sudjelovale u troškovima sahrane. Nakon njegove smrti vođen je postupak pred Općinskim sudom u Zaboku radi pobijanja darovnog ugovora sklopljenog između njenih roditelja i nje iz 1996. godine. Postupak je dovršen u njenu korist. Nakon što su je zvali iz bolnice da je otac umro ona o tome nije obavijestila niti predlagateljicu niti njegovu kćerku jer nije imala njihove kontakte. Kad je oca pitala gdje živi nakon što se odselio on je rekao da je kod te žene radi koje je otišao, ali ga nije pitala gdje je to. Njoj otac nikada nije rekao da je u izvanbračnoj zajednici sa predlagateljicom. On nije želio puno govoriti o tome. Sjeća se samo da kada je bio u zatvoru je rekao da bi volio da ga njena mama dođe posjetiti. Ne zna da li su predlagateljica i njihova kćerka posjećivale oca u zatvoru. Ne zna odakle je bolnica imala njen kontakt, ali ona bolnici svoj kontakt nije dala. Vezano uz postupak u [adresa] podnositelj tužbe radi razvrgnuća ugovora o darovanju je bio pokojni otac koji je u tužbi naveo da su ga ona i majka izbacili iz kuće, da su ga fizički napale i da su mu prijetile da će mu baciti kiselinu u oči. Po njenim saznanjima otac je u zatvoru bio zbog sukoba kojeg je imao sa jednim od stanara. U zatvoru je bio godinu i nešto. To saznanje ima od predlagateljice iz njezinog saslušanja pred sudom u [adresa].

13. Sud u cijelosti prihvaća kao istinit iskaz svjedoka CK, jer je logičan i uvjerljiv. Glede svjedoka OK za kazati je kako on nema relevantnih saznanja o predmetnom postupku, dok je iskaz svjedoka UK suglasan iskazu predlagateljice, Međutim, niti svjedok UK, a niti predlagateljica nisu iskazivali glede relevantne okolnosti boravka pokojnog NK u zatvoru, a koju činjenicu predlagateljica nije osporila.

14. Glede iskaza predlagateljice, ovaj je sud ocijenio nevjerodostojnim dio iskaza u kojemu predlagateljica navodi da su ona i pokojni NK cijelo vrijeme njihove veze živjeli zajedno. Naime, iz iskaza svjedoka CK proizlazi da je pokojni NK boravio u zatvoru, te da je i umro u zatvorskoj bolnici, a koje činjenice tužiteljica u svome iskazu nije navela. Tužiteljica je naime navela da je troškove pogreba platila upravo kćerka NK, s što je i ona potvrdila u svom iskazu, te je ovaj sud u cijelosti povjerovao iskazu svjedoka CK.

15. Nadalje, odredbom čl. 3. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 162/98 – dalje: ObZ/98) propisano je da se odredbe tog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, dok prema odredbi čl. 262. ObZ/98 izvanbračna zajednica žene i muškarca koja je trajala dulje vrijeme stvara imovinske učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.

16. Kako je čitanjem presude Općinskog suda u Zaboku poslovnio broj P-296/99 utvrđeno da je brak pokojnog NK razveden tek 20. listopada 1999., izvanbračna zajednica između predlagateljice i pokojnog NK nije mogla započeti dok je pokojni NK bio u braku. Stoga, zajednica između predlagateljice i pokojnog NK mogla je započeti tek nakon prestanka prethodnog braka pokojnog NK (**.**.1999.) i trajati do smrti NK, **.**.2002., a što je dvije godine i pet mjeseci.

17. Naime, odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/15, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21,119/22 – dalje ZOMO) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

18. Kako je ovaj sud utvrdio da je zajednica između predlagateljice i pokojnog NK mogla je zapoćčeti tek nakon prstanka prethodnog braka pokojnog NK (**.**.1999.) i trajati do smrti NK, **.**.2002., a što je dvije godine i pet mjeseci, to je ovaj sud ocijenio da nije ispunjen uvijet iz čl. 22. ZOMO koji propisuje trajanje životne zajednice od najmanje tri godine.

13. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da predlagateljica i pokojni NK nisu bili u izvanbračnoj zajednici dovoljno dugo da bi njihova zajednica ostvarila pravne učinke bračne zajednice sukladno ZOMO, te u trenutku smrti NK nisu bili u izvanbračnoj zajednici. Za napomenuti je i da je zajedničko dijete predlagateljice i pokojnog ŽK, RK (rođena **.**.1999.), rođena prije donošenja presude Općinskog suda u Zaboku poslovni broj P-296/99.

13. Slijedom navedenog, a s obzirom da sud nije utvrdio ispunjenost zakonskih pretpostavki, odbijen je zahtjev predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice kao neosnovan i odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 9. travnja 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po pun.

2. Protustranci