K-440/2020

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUDU SPLITU

K-440/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od suca Sanje Čule Poljak, kao predsjednice vijeća, te sudaca porotnika Darije Grbeša i Veronike Matković, uz sudjelovanje Milene Rogošić, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženika pod 1. UC i pod 2. OC zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti

– teškim kaznenim djelom protiv opće sigurnosti – djela opisanog u čl. 222. st. 3. i 4. u svezi čl. 221. st. 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, - dalje u tekstu: KZ/11), a kažnjivog po čl. 222. st. 4. KZ/11, nakon održane javne rasprave 4. travnja 2025., u nazočnosti zamjenice ODO- a u Splitu, IC, optuženika pod 2. OC, branitelja optuženika pod 2. Željka Vrdoljaka, odvjetnika u Splitu i punomoćnika oštećenih Borisa Majića, odvjetnika u Splitu, i presude objavljene 8. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

OPTUŽENIK: UC OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U i O, rođen **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], pismen, sa završenom srednjom školom, neoženjen, bez djece, zaposlen, srednjeg imovnog stanja,

OPTUŽENIK: OC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. I i pok. L, rođen **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], 21 261 J, pismen, sa završenom višom građevinskom školom, oženjen, otac troje djece, zaposlen, srednjeg imovnog stanja, s činom desetnika, odlikovan,

k r i v i s u :

I.što su dana 11. rujna 2018. u zaseoku Rako, Zagvozd, na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prvookrivljeni UC kao odgovorna osoba i vlasnik obrta za građevinarstvo " [obrt]" te izvođač radova na privremenom gradilištu stambene građevine na ovoj čestici, a drugookrivljeni OC kao voditelj radova na stambenoj građevini na ovoj čestici, oboje postupili protivno članku 17., članku 44. i članku 74. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu te protivno Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim gradilištima, dio B, odjeljak II, zatim članku 4. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme te prilogu II točka 4.1.1. i točka 4.1.4. ovog Pravilnika, na način da nisu ogradili zaštitnom ogradom betonsku ploču visine 322 cm niti na njoj postavili prihvatne skele kao ni mrežu za zaštitu pada radnika u dubinu, a na kojoj betonskoj ploči je radnik u obrtu " [obrt]" LC obavljao poslove šalovanja zidova i stupova na južnoj i zapadnoj strani objekta, te nisu radniku JC osigurali zaštitne pojaseve kao ni kacige s vezicom, dok prvookrivljeni UC nije osposobio radnika ZC za obavljanje tesarskih poslova odnosno za obavljanje rada na siguran način, lakomisleno smatrajući da time neće izazvati opasnost za život i tijelo ljudi, a što se ipak dogodilo, jer je uslijed ovih nedostataka LC stajavši u čučećem položaju na rubu ove betonske ploče dimenzija 570 cm x 146 cm u namjeri da zakuca drvene daščice na rub betonske ploče, propao u dubinu sa visine od 322 cm, te zadobio ozljede lubanje i mozga teškog stupnja od kojih je preminuo,

dakle, iz nehaja pri građenju i izvođenju pojedinih radova postupili protivno propisima i opće priznatim pravilima struke čime su izazvali opasnost za život ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena smrt jedne osobe,

II.pa su time počinili svaki po jedno kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti – djelo opisano u članku 222. stavak 3. i 4. u svezi članka 221. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 222. stavak 4. KZ/11.

III. Stoga se optuženik pod 1. UC i optuženik pod 2. OC, na temelju čl. 222. st. 4. KZ/11

o s u đ u j u

na kaznu zatvora u trajanju od po 1 (jedne) godine

a nakon čega im se na temelju čl. 56. KZ/11, izriče

UVJETNA OSUDA

na način da se kazna zatvora u trajanju od po 1 (jedne) godine na koju su osuđeni neće izvršiti ukoliko u vremenu provjeravanja od po 2 (dvije) godine po pravomoćnosti presude ne počine neko novo kazneno djelo.

IV. Na temelju čl. 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 - dalje u tekstu ZKP/08) oštećeni AC, mldb. EC, mldb. FC, ĆC i MC s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom u iznosu od 218.99 EUR-a / 1.650.000,00 kuna/ s kamatom koja teče od 12. rujna 2018. upućuju se u parnicu.

V. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 1. i st. 2. toč. 1. i 6. ZKP-a dužni su optuženici pod 1. UC i pod 2. OC nadoknaditi troškove postupka u ukupnom iznosu od 1.463,77 eura (tisućučetiristošezdesetitrieurai sedamdesetisedamcenti ) i to na ime troška vještačenja stalnom sudskom vještaku Antoniu Alujeviću 95,56 eura ( devedesetpeteuraipedesetšestcenti), na ime vještačenja stalnom sudskom vještaku Anti Mandiću 860,04 eura ( osamstošezdeseteuraičetiricenta) na ime troškova svjedoka i to RC, ĐC i DC od po 47,24 eura ( četredesetsedameuraidvadesetčetiricenta) te svjedoka Muhameda Patkovića 16,45 eura ( šesnaesteuraičetredesetpetcenti) iznos od 150,00 eura (stopedeseteura) oštećenoj ŠC te iznos od 200,00 eura ( dvjestoeura) na ime paušalnog troška, odnosno svaki optuženik od po 731,88 eura (sedamstotridesetjedaneuroiosamdesetosamcenti), u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1.Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, podnijelo je ovom sudu optužnicu 13. rujna 2019. broj K-DO-2086/2018 od 6. rujna 2019. protiv optuženika pod 1. UC i pod 2. OC zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti – teškim kaznenim djelom protiv opće sigurnosti – djela opisanog u čl. 222. st. 3. i 4. u svezi čl. 221. st. 1. i 2. KZ/11, a kažnjivog po čl. 222. st. 4. KZ/11, koje djelo da bi optuženi počinili na način kako je to činjenično i pravno opisano u izreci navedene optužnice.

2.Na raspravi, pozvani da se izjasne o osnovanosti optužnice, optuženici su se očitovali kako se u odnosu na optužbu ne smatraju krivima, te su svoje obrane iznijeli na kraju dokaznog postupka.

3.Iznoseći svoju obranu optuženik pod 1. UC je naveo da se on kritične prigode nije nalazio na gradilištu u [adresa]. Kada je čuo da je radnik ozlijeđen nije u prvom trenutku uopće znao da je riječ o tako ozbiljnoj ozljedi. Na ovom gradilištu nije vidio da bi uvjeti bili otežani, čuo je kasnije od radnika da je pok. LC išao nešto skinuti ispod jedne ploče i da je pao sa visine od 3,22 metra. Pok. LC ove je prigode pomogao kolegi obaviti ovaj posao. Bio je u šoku kada je čuo da je radnik stradao. Optuženik je potvrdio da je on vlasnik obrta " [obrt]" koji je izvodio radove na predmetnoj građevini. On osobno nije bio na ovom gradilištu nikada prije nesreće jer je radove nadzirao inženjer, a ponekad bi došao i njegov otac. Koliko se može sjetiti radovi na ovom gradilištu su započeli početkom mjeseca rujna 2018. Uobičajena je praksa da mu inženjer pripremi papire oko gradilišta koje on onda potpisuje. Na ovoj čestici zemlje se gradila kuća. Ti radovi su bili u svojim počecima. Čuo je da betonska ploča visine 3,22 metra na kojoj je pok. LC izvodio radove nije bila ograđena prihvatnom skelom, zaštitnom mrežom ili zaštitnom ogradom. Također je naveo da ne zna je li u ovom slučaju na gradilištu bio zaštitni pojas. Pok. LC prema ugovoru o radu je obavljao poslove armirača, a ovog puta je samo htio pomoći kolegi na gradilištu. O tome više saznanja imaju radnici koji su se tamo nalazili odnosno ĐC i VC. LC je prošao test osposobljenosti za rad kod društva "Alfa Atest" što i oni mogu potvrditi, ali sam zapisnik o tome nije potpisan zbog greške. Voditelj za ovo gradilište je bio OC i vjeruje da to mora negdje biti u pisanom obliku jer je prilikom prijavljivanja ovog gradilišta trebao biti prijavljen i voditelj gradilišta. Nadalje je naveo da je OC osposobljen za pružanje prve pomoći, dok je u trenutku stradavanja bio na nekom drugom gradilištu, ali da on obilazi gradilišta. Konačno je naveo da zna kako je OC, baš kao i njega sve ovo veoma pogodilo.

4.Iznoseći svoju obranu optuženik pod 2 OC je naveo da u trenutku stradavanja radnika nije bio na gradilištu, bio je na gradilištu u Makarskoj. On nije bio voditelj radova na ovom gradilištu i o tome ne postoji pisano imenovanje. On je samo po uputi vlasnika obrta UC obilazio nekoliko gradilišta, vršio je obračune radova i razjašnjavao određene stvari s poslovođama prilikom izgradnje, te je koordinirao s investitorima. On je dolazio na ovo gradilište svako jutro po uputi UC. Nije imao pisano imenovanje u svezi ovog gradilišta iako ga je kao inženjer obilazio svako jutro jer postoji nekoliko inženjera i da on ne zna što je bila namjera UC u pogledu osobe koju želi imenovati za voditelja. Ne zna je li netko od drugih inženjera u obrtu dolazio na ovo gradilište, a na gradilištu bi vidio oca od UC. Radovi na ovoj građevini su započeli negdje u kolovozu 2018. Tamo su se kritične prigode šalovali zidovi. U odnosu na druga gradilišta bio je imenovan u pisanom obliku, a na ovom gradilištu on bi s poslovođom pričao o detaljima na gradilištu, a misli da je pok. LC obavljao poslove tesara. Poslovođa na ovom gradilištu je bio ĐC. Na predmetnom gradilištu on bi s poslovođom ĐC razjašnjavao neke detalje oko gradnje, pa bi on nakon toga izmjerio količine betona i slično. Tek nakon što je radnik stradao on je vidio da betonska ploča nije osigurana, dok su u kontejnerima gdje se drži alat bili zaštitni pojasevi. Nije mu poznato je li UC imenovao u pisanom obliku bilo koju drugu osobu za voditelja radova za ovu građevinu. Od inženjera na gradilištu nije viđao druge osobe. Njegov radni dan je izgledao tako da bi on oko 07,00 sati ujutro bio na gradilištu gdje bi se maksimalno zadržao sat vremena nakon čega bi išao na drugo gradilište. Ovu građevinu je obilazio odnosno šetao je po njoj, te bi u kontaktima s poslovođom istome davao neke naloge ako bi imao neki problem, a o nabavci i upotrebi sredstava zaštite na radu odlučivao je vlasnik. U obrtu je zaposlen nekih osam do devet godina i nikada nije bilo ozbiljnijih odnosno težih ozljeda radnika. Koliko mu je poznato radnici su na ovom gradilištu bili obučavani oko zaštite na radu. Posljednji put je na ovom gradilištu bio kroz jutro utuženog dana.

5.U dokaznom postupku suglasnošću stranaka sud je pročitao i pregledao: Zapisnik o provedbi odredbi Zakona o zaštiti na radu u obrtu [obrt] Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Split, Službe nadzora zaštite na radu, broj klasa: UP/I-116-02/18-41/38 od 7. studenog 2018. (list 3-7 spisa), Zapisnik povodom nadzora u dokumentaciju obrta [obrt] Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Split, Službe nadzora zaštite na radu, broj klasa: UP/I-116-02/18-41/38 od 18. rujna 2018. (list 8-9 spisa), Zapisnik o provedbi odredbi Zakona o zaštiti na radu u obrtu [obrt] Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Split, Službe nadzora zaštite na radu, broj klasa: UP/I-116-02/18-41/38 od 13. rujna 2018. (list 10 spisa), Zapisnik o očevidu Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Split, Službe nadzora zaštite na radu, broj klasa: UP/I-116-02/18- 41/38 od 12. rujna 2018. (list 11-14 spisa), Dokumentacijski list Zavoda za hitnu medicinu splitsko-dalmatinske županije (list 23-24 spisa), Službenu zabilješku policijske službenice (list 25 spisa), Službenu zabilješku policijskog službenika (list 26 spisa), Službenu zabilješku policijskog službenika (list 27 spisa), Zapisnik o očevidu Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski broj 511-12- 27-02-D-23/2018 od 12. rujna 2018. (list 29-30 spisa), Izvješće o kriminalističko- tehničkoj pretrazi mjesta događaja Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski broj 511-12-27-02-D-23/2018 od 12. rujna 2018. (list 31 spisa), Izvadak iz kaznene evidencije za UC (list 39 spisa), Izvadak iz prekršajne evidencije za UC (list 40 spisa), Izvadak iz kaznene evidencije za OC (list 41 spisa), Izvadak iz prekršajne evidencije za OC (list 42 spisa), Zapisnik o obdukciji pok. ZC (list 43-45 spisa), Zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika UC od 15. ožujka 2019. (list 55-58 spisa) zajedno sa audio-video snimkom ispitivanja osumnjičenika (list 59 spisa), Zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika OC od 15. ožujka 2019. (list 61-64 spisa) zajedno sa audio-video snimkom ispitivanja osumnjičenika (list 65 spisa), Zapisnik o ispitivanju svjedoka NC od 24. srpnja 2019. (list 93-94 spisa),

Zapisnik o ispitivanju svjedoka RC od 24. srpnja 2019. (list 95 spisa),

Zapisnik o ispitivanju svjedoka ĐC od 24. srpnja 2019. (list 96-97 spisa),

Zapisnik o ispitivanju svjedoka DC od 24. srpnja 2019. (list 98 spisa), zapisnik o izvođenju dokaza saslušanjem svjedoka ĐC, NC, RC i DC od 3. rujna 2021., zapisnik o izvođenju dokaza saslušanjem sudskog vještaka HC i svjedokinje GC od 22. studenog 2021., izvješće o vještačenju mjera zaštite na radu stalnog sudskog vještaka ŽC od 11. rujna 2018.g., izvod iz matične knjige vjenčanih i rođenih ( list 263 -265 spisa ) i spis Općinskog suda u Splitu broj Pr-921/2019.

6.Tijekom dokaznog postupka sud je saslušao sudskog vještak ŽC, svjedoka KC, i oštećenu AC.

7.Na temelju čl. 421. st. 1. toč. 4. ZKP/08 sud je odbio dokazni prijedlog branitelja optuženika pod 2 da se izvede dokaz saslušanjem policijskog djelatnika BC na okolnost stradavanja pok. ZC, jer policijski službenik BC nije bio neposredan svjedok događaja već je predmetnog dana samo zaprimio dojavu za predmetni događaj i nije izlazio na mjesto događaja već je uputio ophodnju.

8.Oštećeni su putem branitelja postavili imovinsko pravni zahtjev, a oštećena AC je u svom iskazu navela da je zainteresirana za kazneni progon protiv optuženika.

9.Svjedok DC u svom iskazu je naveo da je bio zaposlenik društva „ [obrt]“ na radnom mjestu pomoćnog radnika i da je bio prisutan kada je pok. JC stradao. Da je pok. JC radio na stupu u unutrašnjosti kuće koju su gradili, a on se nalazio na terasi s koje je pok. JC propao u dubinu i poginuo. Pok. JC je prošao pored njega i radniku koji se nalazio na terasi i zakucavao daske kazao da će mu on pomoći jer da je njemu lakše zakucati daske. Tako je prošao možda metar ili dva od njega i doslovno uzevši čekić i brokvu, sagnuo se prema tlu u namjeri da zakuca dasku na betonskoj ploči terase nakon čega je propao s mjesta na kojem je stajao. Pok. JC je stao na ploču koja uopće nije bila fiksirana za terasu, što su radnici koji su obavljali radove na terasi znali, ali u tom trenutku pok. JC to nije znao i tada je s te ploče koja je bila klimava pao u dubinu. Mjesto s kojeg je pok. JC pao nije bilo ograđeno zaštitnom ogradom niti se tu ikakva druga zaštita nalazila kako bi spriječila pad radnika, radi čega je pok. JC i propao s ploče.. Poznato mu je da je optuženik pod 2 OC dolazio na gradilište kao šef gradilišta, dolazio je svaki dan i s njihovim poslovođom ĐC je organizirao rad na samom gradilištu.

10.Svjedok NC u svom iskazu je naveo da je kao zaposlenik društva „ [obrt]“ bio prisutan kada je pok. JC stradao na gradilištu u zaseoku Rako u Zagvozdu, gdje su gradili kuću za odmor. On se nalazio u unutrašnjosti ovog objekta, a pok. JC koji je bio zaposlen na radnom mjestu tesara se nalazio pored njega. Montirali su stup u unutrašnjosti zgrade kada je došao kolega i kazao da ne može zakucati daske na balkonu. Pok. JC je tada kazao da će on zabiti daske na pod balkona, a radilo se na visini od 3 metra. Pok. JC je izašao na balkon u namjeri da zakuca daske na rub betonske ploče, a obzirom da je tada od njega bio udaljen 3- 4 metra, vidio je kada je pok. JC u jednom trenutku propao u dubinu. Mjesto s kojeg je pok. JC pao nije bilo ograđeno zaštitnom ogradom niti se tu ikakva druga zaštita nalazila kako bi spriječila pad radnika, radi čega je pok. AC i propao. Ne može se sjetiti je li pokojni JC imao kacigu na glavi, misli da je nije imao. Pozvana je hitna pomoć ali je pok. AC od zadobivenih ozljeda preminuo.

11.Nije mu poznato je li na gradilištu postojao ovlaštenik za provođenje mjera zaštite na radu. Poznato mu je da je na gradilište kao šef gradilišta dolazio OC koji je tu organizirao rad na način da je „grupovođi“ ĐC koji je bio zadužen za raspoređivanje radnika, govorio što treba raditi. Radnici su na ovom gradilištu do nesreće radili otprilike mjesec dana. OC je dolazio svakodnevno, nije se imao vremena zadržavati cijeli dan, a UC je obilazio gradilište kao svaki poslodavac, nekada bi se zadržao pola sata, nekad sat vremena, ovisno o potrebi. U trenutku nesreće OC nije bio na gradilištu.

12.Na građevini on radi 20-ak godina i poznato mu je da se na objektima ove visine ne stavlja zaštitna ograda, a misli da se ovdje radilo o visini 2,70 do 3 metra. Nadalje je naveo da na gradilištu niti on niti njegove kolege nisu nosili kacige. Bilo je vruće te nitko nije nosio zaštiti pojas iako su zadužili zaštitne pojase i kacige. Svi su bili zaduženi za kacige, a u kontejneru su bila dva zaštitna pojasa. Utužene prigode bilo je možda 10 radnika na gradilištu.

13.Svjedok ĐC u svom iskazu je naveo da je kao brigadir obavljao poslove na način da je nadgledao radove na građevini. Misli da su do ove nesreće radili nekoliko mjeseci, kuća je bila u grubim radovima, a on je radio po uputama inženjera gradilišta OC. Njemu bi OC kao šef gradilišta davao radne zadatke, točnije kao inženjer radova bi ga nadgledao, a onda bi on kao grupovođa podjelio radnicima poslove. OC na gradilište je dolazio svakodnevno, nije bio na gradilištu u trenutku nesreće ali je tog jutra bio nazočan na gradilištu. U trenutku nesretnog događaja on je bio u drugoj sobi, a pok. JC je u jednom trenutku izašao kako bi pomogao kolegi te je vanka zabijao čavle na daščicu kada se dogodio nesretan slučaj. Nakon što se dogodio nesretni slučaj pozvali su hitnu pomoć, a pok. AC je inače obavljao tesarske poslove.

13.1.Nadalje je naveo da je u trenutku nesreće on bio u unutrašnjosti građevine, a kada je čuo viku potrčao je prema izlazu na balkon gdje je pok. JC propao u dubinu s visine od cca 3 m. Zadnji put ga je on vidio kada je u unutrašnjosti kuće montirao stup, a radnici su mu kazali kako je pok. JC krenuo pomoći drugom radniku te je izašao zakucati daske na rub betonske ploče odakle je pao sa visine od oko 3 metra, točnije propao je u dubinu. Na tom mjestu gdje je on stradao nije bilo zaštitne ograde niti postavljenih prihvatnih skela odnosno nije bilo druge zaštite od pada radnika u dubinu. Moguće je da je JC držeći čekić u jednoj ruci u pokušaju da zakuca dasku propao baš s mjesta koje nije bilo ograđeno. On ove prigode nije imao nikakav zaštitni pojas, misli ni kacigu i zapravo je imao najbolju namjeru samo pomoći radnom kolegi koji je trebao obaviti ovaj posao koji je na kraju sam odlučio obaviti pok. JC.

13.2.Na pitanje suda svjedok je pojasnio da on nije bio zadužen da kontrolira je li se koristi zaštitna oprema ali je bio svjestan da trebaju koristiti zaštitnu opremu. Oni da su zadužili kacige, neke su imale vezice neke nisu, ali kacige nisu nosili, a osim toga radili su na niskom objektu koji se sastojao od prizemlja i kata. Nije mu poznato je li netko bio zadužen da kontrolira je li radnici koriste zaštitu opremu.

13.3.Na pitanje branitelja optuženika pod 1. UC svjedok je odgovori da na prizemnim objektima i niskoj gradnji kakav je bio objekt na kojem su radili utužene prigode, nije uobičajeno da se nose zaštitne pojasevi i kacige. U kontejneru da je bilo nekoliko kaciga, dva-tri pojasa ali to nije nitko koristio. Pok. JC je završio za varioca, njemu nije poznato je li se prekvalificirao za drugo radno mjesto ali mu je poznato da je obavljao poslove tesara i da je bio vrstan tesar.

13.4.Na pitanje branitelja optuženika pod 2 svjedok je odgovorio da je u trenutku nesreće optuženik pod 2. OC nije bio na gradilištu. OC je došao možda pola sata nakon nesreće, s tim da je na gradilištu bio tog jutra. Optuženik OC je bio taj koji bi naredio koje poslove treba obaviti, a on bi potom te poslove rasporedio na radnike. Na taj način je utuženog dana pok. JC rasporedio da montira stup u zatvorenoj prostoriji. Pok. JC nitko nije naložio da nakon što obavi svoj rad pomogne kolegi oko postavljanja dačšćica na balkonu ali je bilo uobičajeno da nakon što završiš svoj posao nastaviš raditi dalje.

14.Svjedok RC u svom iskazu je kazao da se njegovo radno mjesto prilikom izgradnje ove kuće nalazilo u unutrašnjosti kuće, tako da nije ni dolazio na mjesto gdje je stradao pok. JC. Sjeća se da se u tom kritičnom trenutku nalazio izvan kuće koju su gradili, točnije otišao je do obližnjeg kontejnera gdje drže radnu opremu. Naveo je i da je OC dolazio na ovo gradilište, da je kontrolirao izgradnju, a poznato mu je da je zapravo svu komunikaciju oko nekih radnih zadataka obavljao s ĐC koji je bio zadužen kao "brigadir". Zna da je UC kao vlasnik „ [obrt]“ dolazio u kontrolu ovog gradilišta.

15.Svjedok KC u svom iskazu je naveo da je bio bio nazočan kada se dogodio predmetni događaj i da je on jedina osoba koja je vidjela kako je pok. PC pao. Svjedoci koji su saslušani u ovom postupku po njegovom mišljenju nisu vidjeli sam čin pada. On je te prigode radio na mašini za savijanje željeza, a radne zadatke su dobivali kada bi došli na "bauštelu" s tim da je optuženik pod 2. OC bio inženjer, a ĐC je bio poslovođa. Dvojica radnika Z i A su dobili zadatak te su utužene prigode skinuli podupirače, a ostali koji su radili na objektu nisu bili obaviješteni o učinjenom. Jedan od radnika je šalovao stupove na kraju, a obzirom je bio maloga rasta i nije mogao staviti lajsnu te je pok. JC odlučio to napraviti, uzeo je čekić i krenuo zakucati brokvu te je stao na kraj i pao. Osnovi problem po njemu je taj što ova dvojica radnika koja su radila šalovanje nisu obavijestili radnike koji su bili gore da ne dolaze na kraj. To se moglo riješit na drugi način i to da kada su skinuli podupirače da su mogli povući tablu i ničeg više gore ne bi bilo, vidjelo bi se da je prazno i čovjek tu ne bi gazio. Kada je pok. JC pao on je bio nazočan, ne sjeća se je li bio nazočan itko drugi, misli da su ostali došli kasnije. On je njima kazao da ne slažu otplate, table i odmah je zvao hitnu pomoć u Imotskom. Međutim oni su table i oplate složili i kada je došla inspektorica zaštite na radu ona je pitala je li bilo tako složeno, oni su rekli da je iako nije bilo. Misli da je utužene prigode pok. JC nosio zaštitnu kacigu jer je kaciga odletjela kada je pao. Pok. AC je pao s visine od cca 3 metra. Po njegovom mišljenju pok. E je na gradilištu obavljao poslove pomoćnog radnika dakle nešto bi dodavao, čistio brokve i sl. Mjesto s kojeg je pok. JC pao nije bilo osigurano zaštitnom ogradom niti je postojala privatna skela, a pok. JC nije imao zaštitni pojas.

16.Iz Zapisnika koji je sačinilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Služba nadzora zaštite na radu klasa: UP/I-116-02/18-41/38 od 7. studenog 2018. u obrtu " [obrt]" u vlasništvu optuženog pod 1. UC proizlazi da je predmet nadzora bila provedba odredbi Zakona o zaštiti na radu, a povodom teške ozljede na radu sa smrtnom posljedicom radnika ZC, koji je bio zaposlenik u obrtu " [obrt]". Inspektor rada je prije sastavljanja zapisnika obavio očevid zajedno s djelatnicima policije te pregledao dokumentaciju koja je sastavni dio ovog zapisnika. Dalje je inspektor rada utvrdio niz propusta pa se tako navodi da je dana 11. rujna 2018. kada je radnik stradao poslodavac propustio osigurati odgovarajuće mjere kojim se sprečava pad radnika s visine. Naime, radnici su toga dana, pa tako i pokojni LC radili na betonskoj ploči koja je u tom trenutku bila na visini 3,22 metra od tla, a ista betonska ploča nije bila ograđena zaštitnom ogradom visine 1 metar ili prihvatnom skelom ili mrežom za zaštitu pada radnika u dubinu. Također na gradilištu nije bio osiguran niti jedan zaštitni pojas za rad na visini. Kacige koje su radnici koristili toga dana nisu imale vezicu za vezivanje ispod brade, pa LC u trenutku pada nije mogao imati kacigu na glavi jer je pri obavljanju posla zakucavanja daščice na rub betonske ploče bio glavom krenut prema dolje. Poslodavac nije osposobio ZC za tesarske poslove a koje je obavljao u trenutku stradavanja. Poslodavac ne posjeduje valjan dokaz o osposobljenosti ZC za rad na siguran način. Poslodavac nije u pisanom obliku imenovao inženjera gradilišta odnosno voditelja radova, niti je osigurao da barem jedan od radnika u trenutku stradavanja bude osposobljen za pružanje prve pomoći jer je OC ovog dana bio na gradilištu kroz jutro ali je poslije otišao na drugo gradilište u trenutku kada je radnik stradao.

18.Iz zapisnika koji je sačinilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Služba nadzora zaštite na radu klasa: UP/I-116-02/18-41/38 od 18. rujna 2018. proizlazi da je predmet nadzora bio uvid u dokumentaciju obrta " [obrt]" povodom stradavanja radnika ZC. Iz njega proizlazi da LC kritične prigode na gradilištu obavljao poslove tesara tj. sastavljanja drvene oplate za stupove i zakucavanje drvene daske na ploču prizemlja. Pregledom preslike ugovora o radu proizlazi da je isti zaključen na određeno vrijeme od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. za radno mjesto armirač. Nadalje, zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika ZC za rad na siguran način za obavljanje poslova armirača, nije potpisan od radnika kao niti od stručnjaka zaštite na radu TC tvrtke "Alfa atest", s time što je praktični dio provjere završen 27. veljače 2018. u Slivnu. Iz zapisnika Ministarstva razvidno je kako je OC neposredni rukovoditelj, pri čemu UC nije u pisanom obliku imenovao OC za ovlaštenika zaštite na radu ali da je on poslove stvarno obavljao i obilazio gradilište i upisivao izvršene radove u građevinski dnevnik.

19.Iz zapisnika o očevidu Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Službe nadzora zaštite na radu klasa: UP/I-116-02/18-41/38 od 12. rujna 2018. između ostalog proizlazi kako je usmenim rješenjem zabranjeno obrtu " [obrt]" svako daljnje obavljanje radova dok se prikladnim mjerama ne osigura zaštita radnika od rizika pada u dubinu. Rješenje je priopćeno UC i OC za kojeg se navodi da je on po nalogu vlasnika obrta UC obilazio gradilište i prenosio planove o izvedbi radova poslovođi ĐC.

20.Iz zapisnika o obdukciji proizlazi da je uzrok smrti ZC ozljeda lubanje i mozga teškog stupnja.

21.U svom iskazu stalni sudski vještak dr. HC, specijalist sudske medicine, na raspravi 22. studenog 2021. je naveo da je nalogom ODO-a u Splitu sačinio obdukciju i o tome dostavio zapisnik iz kojeg proizlazi da je pok. LC umro nasilnom smrću zbog teške ozljede lubanje moždanica i mozga. Uz ove ozljede zadobio je i prijelome desne ključne kosti prvog do jedanaestog desnog rebra, nagnječenje pluća s krvarenjem u desno prsište te prijelome šestog do desetog prsnog kralješka. Ovakva ozljeda bila je takvih karakteristika i intenziteta da je dovela do smrtnog ishoda usprkos primijenjenim mjerama liječenja. Sve su ove ozljede jedna cjelina koja je nastala padom s visine na desnu stranu tijela. Također je naveo da je pok. CC mogao pasti i iz čučećeg i iz stojećeg položaja.

22.Svjedokinja GC u svom iskazu 22. studenog 2021. je navela da je kao inspektor zaštite na radu 11. rujna 2018. u večernjim satima. zaprimila poziv policije koji su rekli da se dogodila nesreća u kojoj je stradao sad pok. LC međutim da joj se nisu mogli izjasniti o težini ozljeda te je ona slijedećeg jutra 12. rujna 2018. zvala policiju i saznala da je oštećenik preminuo te se odmah uputila na mjesto nesreće kako bih provela očevid, zajedno s policijom. Na gradilištu je s policijom pregledala tragove. Rečeno joj je da je oštećeni pao s betonske ploče visine 3,2 metra i da je odmah bio bez svijesti. Odmah je uočila da mjesto gdje je oštećenik radio, betonska ploča na visini 3,2 m nije bila ograđena na način da bih mjesto rada bilo zaštićeno ogradom ili prihvatnom skelom. Da svaki rad na visini većoj od metra treba imati ili ogradu ili prihvatnu skelu, odnosno mjesto rada tako treba biti zaštićeno. Što se tiče mreža i one se postavljaju gdje je to zgodno ali s obzirom na ovo mjesto rada trebalo je staviti ili ogradu ili skelu. Što se tiče kaciga da je došla do saznanja da je oštećenik u trenutku nesreće nešto zakucavao i bio pognute glave put dole tako da kacige koje su bile na gradilištu bez vezica u tom slučaju mu ne bih pomogle.

23.Od dokumentacije da joj je bio je dostavljen zapisnik o osposobljenosti pok. JC za rad na siguran način ali zapisnik nije imao potreban potpis radnika kao ni potpis stručnjaka zaštite na radu.

24.Nadalje je navela da je nakon ove nesreće zabranjen daljnji rad obrtu [obrt] dok se ne osiguraju odredbe zaštite na radu tako da je naknadno postavljena zaštitna ograda. Na gradilištu nije bilo ni zaštitnih pojaseva iako u konkretnom slučaju ono što bi bilo najbitnije je da se mjesto rada osiguralo ogradom ili prihvatnom skelom.

25.Na pitanje branitelja optuženog pod 2 svjedokinja je odgovorila da je moguće da je njoj policijski službenik BC dojavio o nesreći. Policija je spominjala preskakanje oštećenika s balkona na balkon ali joj nisu ništa rekli vezano za težinu ozljede. Nadalje je istakla da je poslodavac dužan prijaviti svaku ozljedu na radu.

26.Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka ŽC " [adresa], ožujka 2022" , stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu i zaštitu okoliša, proizlazi da je uvidom u predmetni spis, priložene izjave i izjave očevidaca ozljede na radu, te izjave optuženika utvrđeno da na predmetnom gradilištu, sukladno odredbama članka 17 Zakona o zaštiti na radu (NN br.71/14 i 118/14):

- nisu organizirali i provodili zaštitu na radu s prevencijom rizika s obavještavanjem, osposobljavanjem, organizacijom i zaštitom sredstava rada i radnih površina, kako bi se spriječile ozljede zaposlenika na radu ili svezi sa radom,

- nisu provodili obveznu prevenciju u svim radnim postupcima, organiziranja i upravljanja radnim postupcima za osiguranje najveće moguće razine zaštite na radu,

- pri organiziranju i provođenju zaštite na radu na predmetnom gradilištu nisu uvažavali povećane opasnosti, te potrebne dodatne mjere kojim bi se spriječile ozljede zaposlenika na radu, uključujući i odabir osposobljenih i sposobnih zaposlenika koji obavljaju poslove s povećanim opasnostima, koji svojim radom ne bi ugrožavali svoj život i zdravlje te život i zdravlje ostalih zaposlenika.

27.Prilikom izvođenja radova na predmetnom privremenom gradilištu, na kojem je došlo do predmetne teške ozljede na radu sa smrtnim ishodom zaposlenika ZC, radovi koji su se izvodili na visini 3,22 m, nisu se izvodili u skladu s posebnim propisima i pravilima zaštite na radu, kako je to propisano člankom 74 Zakona o zaštiti na radu (NN br. 71/14 i 118/14- dalje ZZR) to jest:

Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN br. 48/2018) dio "B" Posebni minimalni zahtjevi za mjesta rada na gradilištu, odjeljak II točka 5 kojim je propisano:

- Radovi na visini većoj od 1m, moraju biti zaštićeni s odgovarajućim – dovoljno čvrstim i visokim ogradama (min 1m), za zaštitu od pada zaposlenika s visine u dubinu, ili se pak radovi izvode iz odgovarajućih košara, platformi ili sigurnosnih mreža.

- Ako zbog prirode posla takva oprema nije moguća, moraju se osigurati prikladni načini pristupa sa osiguranjem i korištenjem sigurnosnih pojaseva ili drugih sigurnosnih načina vezivanja prilikom izvođenja radova na visini većoj od 1m.

Pravilnik o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN br. 18/2017) Prilog II točka 4, kojom je propisano:

27.1.Povremeni rad na visini, mora se izvršavati sigurno i prikladnim ergonomskim uvjetima s prikladne površine ili se pak mora odabrati radna oprema koja je najprikladnija za osiguranje i očuvanje sigurnih radnih uvjeta, kojim bi se spriječile ozljede zaposlenika na radu ili u svezi sa radom.

27.2.Osiguranje i zaštita za sprječavanje padova s visine u dubinu, mora biti prikladno oblikovano te odgovarajuće čvrstoće, kako bi se spriječili padovi s visine i koliko god je moguće, spriječile ozljede zaposlenika na radu ili u svezi rada.

27.3.Pravilniku o zaštiti na radu za mjesta rada (NN br. 29/2013) člankom 20 kojim je propisano:

- sva mjesta rada na visini većoj od 1,0m s kojih se može pasti, moraju biti ograđena čvrstom zaštitnom ogradom visine ne manje od 1,0m – mjereno od poda mjesta rada

- ispune zaštitne ograde(prečke, među prečke, stupovi i umeci) moraju biti izvedene za jednolično opterećenje preko ukupne ograde, te moraju izdržavati horizontalno opterećenje od najmanje 700 N/m.

27.4.Pravilniku o zaštiti u graditeljstvu (članak 103 Zakona o zaštiti na radu – NN br. 77/41 i 118/14) članak 70, kojim je propisano:

- sva radna mjesta na visini većoj od 100 cm iznad okolnog terena ili poda, kao i ostala mjesta (prilazi, prolazi i sl.) na gradilištu i na građevinskom objektu s kojih se može pasti, moraju biti ograđena čvrstom zaštitnom ogradom, visine najmanje 100cm,

- zaštitna ograda mora biti izrađena od zdravog i neoštećenog drveta ili drugog prikladnog materijala. Razmak i dimenzija stupića i ostalih elemenata ograde moraju odgovarati horizontalnom opterećenju na rukohvatu od najmanje 300N/m.

- Razmak elemenata popune zaštitne ograde ne treba biti niti veći od 30 cm. Pri dnu zaštitne ograde (na radnom podu, skeli i sl.) mora se postaviti rubna zaštita (daska) visine najmanje 20cm.

28.Prema zaključku stalnog sudskog vještaka uzrok teškog ozljeđivanja na radu sa smrtnim ishodom zaposlenika Obrtničke radnje "GUJ GRADNJA" iz Slivna – ZC od 11. rujna 2018. godine, bio je "neprimjenjivanje osnovnih posebnih i priznatih pravila zaštite na radu, prilikom izvođenja radova na predmetnom privremenom gradilištu".

29.Na raspravi 23. travnja 2024. stalni sudski vještak Anto Mandić je naveo da ostaje pri svom nalazu i mišljenju kojeg je dao u pisanoj formi.

29.1.Na pitanja branitelja optuženika pod 2 OC vještak je odgovorio da je ovlaštenik osoba koju odredi poslodavac, da je to osoba s odgovarajućim stručnim sposobnostima kojemu poslodavac daje pismeno ovlaštenje za obavljanje poslova zaštite na radu na dotičnom gradilištu, da u spisu ne postoji pismeno ovlaštenje za obavljanje poslova zaštite na radu kojim bi optuženik OC bio imenovan za obavljanje poslova zaštite na radu i da poslodavac osobu koju je ovlastio odlukom kao osobu koja će obavljati poslove zaštite na radu ne mora ovlastiti i za druge poslove jer to ovisi i o obimu poslove.

29.2.Na pitanje branitelja optuženika pod 2. OC vještak je odgovorio da optuženika OC u svom nalazu i mišljenju nazvao ovlaštenikom jer je iz dokumentacije zaključio da je optuženik pod 2 suvlasnik obrtničke radnje, a imajući u vidu da ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu nisu prenesena u pismenoj formi na odgovarajuću stručnu osobu da je smatrao da optuženik pod 2 ima ulogu ovlaštenika na predmetnom radilištu, posebno imajući u vidu da je imenovani povremeno obavljao nadzor organizacije rada na predmetnom radilištu.

29.3.Na pitanje branitelja optuženika pod 2. OC vještak je odgovorio da u spisu ne postoji pisana isprave iz koje bi proizlazi da je optuženik pod 2 OC bio imenovan voditeljem predmetnog gradilišta od strane svog poslodavca i da odluku poslodavca da se imenuje voditeljem gradilišta treba potpisati osoba koja se imenuje voditeljem gradilišta. .

29.4.Na pitanje zastupnice optužbe vještak je dogovorio da u spisu ne postoji odluka kojom bi se bilo koja osoba imenovala voditelja radova na predmetnoj stambenoj građevini.

30.Na kraju dokaznog postupka pregledana su i pročitana uvjerenja Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, Uprave za kazneno pravo, Odjela za kaznene evidencije za optuženike iz kojih proizlazi da optuženici nisu osuđivani.

31. Cijeneći sve izvedene dokaze i to kako svaki dokaz pojedinačno tako i sve dokaze u cjelini ovaj sud je našao utvrđenim činjenično stanje upravo onakvim kako je to navedeno u činjeničnom opisu izreke ove presude.

32. Optuženici su u svojim obranama negirali da bi počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret.

33.Pri tome optuženik pod 1. UC u bitnom navodi da je on vlasnik obrta " [obrt]" koji je izvodio radove na predmetnoj građevini, da osobno prije nesreće nije bio na ovom gradilištu jer je radove nadzirao inženjer, a ponekad bi došao i njegov otac. Uobičajena praksa je da mu inženjer pripremi papire oko gradilišta koje on onda potpisuje. Da je čuo da betonska ploča visine 3,22 metra na kojoj je pokojni LC izvodio radove nije bila ograđena prihvatnom skelom, zaštitnom mrežom ili zaštitnom ogradom, a nije mu poznato je li u ovom slučaju na gradilištu bio zaštitni pojas. Voditelj za ovo gradilište je bio OC i vjeruje da to mora negdje biti i u pisanom obliku jer je prilikom prijavljivanja ovog gradilišta trebao biti prijavljen i voditelj gradilišta. Nadalje je naveo da je OC osposobljen za pružanje prve pomoći, dok je u trenutku stradavanja bio na nekom drugom gradilištu, ali da on obilazi gradilišta. Prema ugovoru o radu pok. LC je obavljao poslove armirača.

34.Pri tome optuženik pod 2. OC je u bitnom naveo da nije bio voditelj radova na ovom gradilištu, da o tome ne postoji pisano imenovanje, dok za druga gradilišta je postojalo pisano imenovanje. Da je on samo po uputi vlasnika obrta UC obilazio nekoliko gradilišta, vršio je obračune radova i razjašnjavao određene stvari s poslovođama prilikom izgradnje, koordinirao sa investitorima. On je kao inženjer obilazio svako jutro ovo gradilište ali ne zna što je bila namjera UC u pogledu osobe koju želi imenovati za voditelja i ne zna je li netko od drugih inženjera u obrtu dolazio na ovo gradilište osim što bi znao vidjeti oca od UC. Na ovom gradilištu on bi s poslovođom pričao o detaljima na gradilištu te razjašnjavao neke detalje oko gradnje, pa bi on nakon toga izmjerio količine betona i slično.. Njegov radni dan je izgledao tako da bi on oko 07,00 sati ujutro bio na gradilištu gdje bi se maksimalno zadržao sat vremena nakon čega bi išao na drugo gradilište. Ovu građevinu je obilazio odnosno šetao je po njoj, te bi u kontaktima sa poslovođom istome davao neke naloge ako bi imao neki problem, a o nabavci, upotrebi sredstava zaštite na radu odlučivao je vlasnik.

35. Iako su se okrivljenici u svojim obranama negirali svoju odgovornosti za radnu nesreću u kojoj je radnik LC smrtno stradao sud nije prihvatio takve obrane optuženika kao logične, držeći ih usmjerene isključivo na otklanjanje kaznene odgovornosti od sebe i koja nije u skladu s provedenim dokazima, a niti zakonskom regulativom.

36. Tijekom postupka nije bilo sporno da je optuženik pod 1 UC odgovorna soba i vlasnik obrta za građevinarstvo [obrt] i da je u zaseoku Rako, Zagvozd, na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio izvođač radova stambene građevine na privremenom gradilištu. . Nije sporno niti da je optužeik pod 2. OC bio zaposlenik obrata za građevinarstvo sto [obrt]. Ovakva nesporna utvrđenja proizlaze iz pregledane dokumentacije i iskaza okrivljenika.

37.Da je pok. LC nastradao na način da je s betonske ploče pao u dubinu i da je neposredno prije u čučećem položaju na rubu betonske ploče namjeravao zakucati drvene daščice na rub betonske ploče proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka DC, NC ĐC i SC kojima sud priklanja vjeru jer su o tome iskazivali detaljno i logično, a isti su kao zaposlenici obrta " [obrt]" bili nazočni na predmetnom mjestu te su imali saznanja o navedenom.

38.Da je uzrok smrti pok. ZC ozljeda lubanje i mozga teškog stupnja proizlazi iz zapisnika o obdukciji.

39. Ono što je kao sporno trebalo tijekom postupka trebalo raspraviti je pitanje jesu li optuženici pri građenju i izvođenju pojedinih radova postupali protivno propisima i opće priznatim pravilima struke čime su izazvali opasnost za život ljudi uslijed čega je došlo teškog ozljeđivanja sa smrtnom posljedicom radnika sad pok. ZC.

40.Člankom 17. Zakona o zaštiti na radu je propisano da je poslodavac obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima. Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i upravljanju radnim postupcima, pri čemu mora voditi osigurati radnicima najveću moguću razinu zaštite na radu. Pri organiziranju i provođenju zaštite na radu, poslodavac je obvezan uvažavati prirodu obavljanja poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima radi poboljšanja stanja. Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku obvezan voditi računa o sposobnosti radnika koje mogu utjecati na zaštitu na radu. . U svrhu unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika poslodavac je obvezan poboljšavati razinu zaštite na radu i usklađivati radne postupke s promjenama i napretkom u području tehnike, zdravstvene zaštite, ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih područja te ih je obvezan organizirati tako da smanji izloženost radnika opasnostima, štetnostima i naporima propisanom u pravilniku iz čl. 18. st. 6. ovog zakona, a osobito izloženosti jednoličnom radu s nametnutim ritmom, radu po učinku u određenom vremenu, (normirani rad) radi sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom. Troškove provođenja zaštite na radu snosi poslodavac odnosno njezino provođenje ne smije teretiti radnika.

41.Člankom 44. Zakona o zaštiti na radu je propisano da je poslodavac obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima (st. 1. članka). Poslodavac je obvezan osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute smiju imati pristup mjestima na kojima postoji ozbiljnost i specifična opasnost (stavak 2. članka) Obveza iz st. 1. I 2 ovog članka poslodavac ostvaruju u skladu s procjenom rizika koju je obvezan usklađivati sa znanstvenim i stručnim spoznajama odnosno napretkom.

42.Člankom 74. st. 1. Zakona o zaštiti na radu je propisano kako poslodavci koji obavljaju građevinske ili montažne radove, na iskorištavanju šuma ili radove u brodogradilištima, dužni su prije početka radova na privremenom radilištu urediti radilište i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zaštite na radu.

43.Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN br. 48/2018) dio "B" Posebni minimalni zahtjevi za mjesta rada na gradilištu, odjeljak II točka 5 je propisano:

Radovi na visini većoj od 1m, moraju biti zaštićeni s odgovarajućim – dovoljno čvrstim i visokim ogradama (min 1m), za zaštitu od pada zaposlenika s visine u dubinu, ili se pak radovi izvode iz odgovarajućih košara, platformi ili sigurnosnih mreža. Ako zbog prirode posla takva oprema nije moguća, moraju se osigurati prikladni načini pristupa sa osiguranjem i korištenjem sigurnosnih pojaseva ili drugih sigurnosnih načina vezivanja prilikom izvođenja radova na visini većoj od 1m.

44.Pravilnik o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN br. 18/2017) Prilog II točka 4, je propisano: Povremeni rad na visini, mora se izvršavati sigurno i prikladnim ergonomskim uvjetima s prikladne površine ili se pak mora odabrati radna oprema koja je najprikladnija za osiguranje i očuvanje sigurnih radnih uvjeta, kojim bi se spriječile ozljede zaposlenika na radu ili u svezi sa radom. Osiguranje i zaštita za sprječavanje padova s visine u dubinu, mora biti prikladno oblikovano te odgovarajuće čvrstoće, kako bi se spriječili padovi s visine i koliko god je moguće, spriječile ozljede zaposlenika na radu ili u svezi rada.

45. U situaciji kada je optuženik pod 1 UC vlasnik i odgovorna osoba obrta za građevinarstvo " [obrt]" te izvođač radova – stambene građevine u zaseoku Rako Zagvozd na čest. Zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na privremenom gradilištu, nije osigurao izvođenje radova na način da ne ugrožava sigurnost radnika odnosno nije osigurao primjenu osnovnih posebnih i priznatih pravila zaštite na radu, minimalne zahtjeve mjesta rada kao i odgovarajuću radnu opremu, jer betonska ploča na kojoj je dana 11. rujna 2018. radio pok. LC i koja je bila na visini 3,22 metra od tla nije bila ograđena zaštitnom ogradom visine 1 metar ili prihvatnom skelom ili mrežom za zaštitu pada radnika u dubinu; jer nije osigurao zaštitne pojaseve, jer nije osigurao kacige s vezicom, jer nije osposobio pok. ZC za tesarske poslove koje je ovaj obavljao u trenutku stradavanja odnosno nije ga osposobio za rad na siguran način (o tome poslodavac ne posjeduje valjan dokaz), pa iako je kao odgovorna osoba, vlasnik građevinskog obrata i izvođač radova na građevini dužan osigurati izvođenje radova na način da se ne ugrožava sigurnost radnika, to se upravo dogodilo jer je zbog navedenih propusta došlo do teškog ozljeđivanja radnika pok. ZC sa smrtnom posljedicom. Optuženik UC, kao vlasnik građevinskog obrta, odgovorna osoba i izvođač radova mogao je i morao biti svjestan da ukoliko radnici nisu osposobljeni za poslove koje obavljaju i ako nisu osposobljeni za siguran rad odnosno ukoliko privremeno gradilište na kojem obrt kojemu je on vlasnik izvodi radove nije osiguralo primjenu osnovnih posebnih i priznatih pravila zašite na radu, minimalne zahtjeve rada i odgovarajuću radnu oprema, radnici mogu pasti i ozlijediti se a što se i dogodilo jer je uslijed svih navedenih nedostataka radnik sad pok. LC stajavši u čučećem položaju na rubu betonske ploče dimenzija 570 cm x 146 cm u namjeri da zakuca drvene daščice na rub betonske ploče, propao u dubinu sa visine od 322 cm, te zadobio ozljede lubanje i mozga teškog stupnja od kojih je preminuo,

46.Da je okrivljenik OC kao zaposlenik obrta za građevinarstvo „ [obrt]“ stvarno obavljao poslove voditelja radova na stambenoj građevini na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi iz uvjerljivih, detaljnih i logičnih iskaza svjedoka kada iskazuju tko bi bio voditelj gradilišta, i .koji nemaju nikakvog razloga neosnovano teretiti optuženika pod 2 OC, a čije iskaze je sud u tom dijelu prihvatio vjerodostojnim. Iz iskaza tih svjedoka, ali i iz obrane optuženika UC koji je kazao da je optuženik OC bio voditelj radova na stambenoj građevini , proizlazi da je upravo optuženik OC bio stvarni voditelj gradilišta, pa tako i odgovorna osoba, bez obzira što materijalni dokazi to ne potvrđuju, ali je za status odgovorne osobe bitno faktično stanje na terenu, a ono je bilo takvo da je optuženik OC , inkriminirane prigode, stvarno obavljao poslove voditelja radova na stambenoj građevini odnosno faktički je bio odgovorna osoba u obrtu za građevinarstvo [obrt].

47.Tako iz iskaza svjedoka ĐC proizlazi da je tijekom 2018. bio zaposlen u društvu [obrt] na radnom mjestu grupovođe i da je na predmetnoj građevini on sve radio po naputcima inžinjera gradilišta OC koji bi kao šef gradiliša davao radne zadatke točnije kao inžinjer nadgledao radove a ona bi on, kao grupovođa, podijelio zaposlenicima dalje poslove. OC da je dolazio gotovo svakodnevno. I svjedok DC je potvrdio da je OC kao šef gradilišta dolazio svaki dan i s njihovim poslovođom ĐC je organizirao rad na samom gradilištu. Svjedok ČC je kazao da je na gradilište dolazio OC koji je kontrolirao izgradnju, a svu komunikaciju u svezi radnih zadataka obavljao je s ĐC koji je bio zadužen kao "brigadir"

48. Ovaj sud, uzimajući u obzir vjerodostojne iskaze svjedoka kada opisuju ponašanje OC na predmetnom gradilištu, kao i dio obrane optuženika pod 1 u kojoj je ovaj kazao da je upravo optuženik pod 2. OC bio stvarni voditelj gradilišta zaključuje da je optuženik pod 2. OC, stvarno obavljajući poslove voditelja gradilišta postupio protivno odredbama čl. 17., 44. i 74. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu te protivno Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim gradilištima, dio B, odjeljak II, zatim članku 4. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme te prilogu II točka 4.1.1. i točka 4.1.4. Pravilnika jer je davajući upute poslovođi ĐC, radnike pa tako i pok. ZC uputio na obavljanje poslova na betonskoj ploči visine 322 cm iako ista nije ograđena zaštitnom ogradom niti je na njoj bila postavljena prihvatna skela ni mreža za zaštitu od pada radnika u dubinu, a radnici prilikom rada na visini nisu imali odgovarajuću radnu oprema koja je najprikladnija za osiguranje i očuvanje sigurnih radnih uvjeta kojim bi se spriječile njihove ozljede na radu ili u svezi s radom, ne očekujući da će time doći do opasnosti za radnika, iako je mogao i morao biti svjestan da radnik zbog nepostojanja zaštitne ograde, prihvatne skele ili mreže za zaštitu od pada u dubinu, kao i bez odgovarajući radne opreme može pasti i ozlijediti se, a što se i dogodilo jer je radnik LC uslijed ovih nedostataka propao u dubinu s visine od 322 cm, te zadobio ozljede lubanje i mozga teškog stupnja od kojih je preminuo.

49.Svjedoci ĐC i NC su u svom iskazu naveli da su radnici zadužili i kacige i zaštitne pojaseve ali ih nisu koristili, međutim sud u tom dijelu ne prihvaća njihov iskaz kao vjerodostojan jer je iz zapisnika koji je sačinilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Služba nadzora zaštite na radu klasa: UP/I-116-02/18- 41/38 od 7. studenog 2018. u obrtu " [obrt]" u vlasništvu okrivljenog UC proizlazi da je inspektor rada prije sastavljanja zapisnika obavio očevid zajedno sa djelatnicima policije te pregledao dokumentaciju koja je i sastavni dio ovog zapisnika, i da je utvrdio niz propusta pa tako i da na gradilištu nije bio osiguran niti jedan zaštitni pojas za rad na visini, a kacige koje su radnici koristili toga dana nisu imale vezicu za vezivanje ispod brade.

50. Iako optuženici u svojim obranama ističu kako su postupali u okviru svojih ovlasti, za napomenuti je kako nitko od optuženika svoju obvezu nije realizirao do kraja, već jer odgovornost prenio na drugu osobu i drže kako time završava njihova obveza. Po mišljenju ovog suda svi citirani propisi i zakonske obveze smisleno upućuju upravo na činjenicu da su svi poslodavci dužni osigurati rad na siguran način i brinuti o sigurnosti radnika, iz čega proizlazi da je svaki od optuženika u okviru svojih poslova koje su obavljali, odgovorna osoba i vlasnik te voditelj gradilišta, imao je dužnost to činiti, a što su propustili uslijed čega je došlo do teškog ozljeđivanja radnika pok. ZC koji je uslijed takvog ozljeđivanja i preminuo

51. Dakle, smislenom primjenom Pravilnika i Zakona svaki od optuženika je bio dužan provoditi zaštitu na radu radi zaštite zaposlenika, te organizirati rad i osigurati izvođenje radova tako da zaposlenici pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje, a što optuženici nisu učinili, a svrha i propisa i obveza je upravo sigurnost radnika jer u protivnom zakonski i podzakonski propisi ne bi imali smisla niti svrhe.

52. U situaciji kada sudski vještak Anto Mandić zaključuje da je uzrok teškog ozljeđivanja na radu sa smrtnim ishodom zaposlenika Obrtničke radnje "GUJ GRADNJA" iz Slivna – ZC od 11. rujna 2018. bilo "neprimjenjivanje osnovnih posebnih i priznatih pravila zaštite na radu, prilikom izvođenja radova na predmetnom privremenom gradilištu, očito da su za takve propuste odgovorni optuženik pod 1 i 2. Zaključak vještaka sud prihvaća kao jasan i stručan.

53.Branitelj optuženika pod 2. je prigovorio pisanom nalazu i mišljenju vještaka u dijelu kada vještak optuženika pod 2 naziva ovlaštenikom, te je iz tog razloga predložio novo vještačenje. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog da se izvede novo vještačenje, ali nalaz i mišljenja vještaka ŽC nije prihvatio u dijelu u kojem vještak optuženika pod 2. naziva ovlaštenikom, a niti je na tom dijelu nalaza i mišljenja temeljio svoju odluku. Naime zadatak vještaka je bio da u okviru svojih stručnih znanja utvrdi je li bilo propusta po propisima i opće priznatim pravilima struke, što je vještak i učinio, ali ne i da se upušta u tumačenje zakona i podzakonskih normi i dovodi ih u vezu s odgovornošću optuženika pod 2. Stoga je sud, nakon provedenog dokaznog postupka, te ocjene svih dokaza, ali pri tome ne prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka ŽC u dijelu u kojem optuženika pod 2 naziva ovlaštenikom, zaključio kako je optuženik pod 2 OC . bio voditelj predmetnog gradilište, te je za takav svoj zaključak dao razloge u obrazloženju presude..

54. Slijedom navedenog sud je nedvojbeno utvrdio kako optuženici nisu postupili po propisima i opće priznatim pravilima struke čime su izazvali opasnost za život ljudi uslijed čega je prouzročena smrt radnika ZC , pa su ostvarili sva zakonska obilježja kaznenog djela protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti – djela opisanog u čl. 222. st. 3. i 4 u svezi čl. 221. st. 1.iI 2 KZ/11, a kažnjivo po čl. 222. st. 4. KZ/11.

55. Nakon naprijed navedenih utvrđenja valjalo je odlučiti o krivnji optuženika.

56. Ubrojivost optuženika tijekom postupka nije bila sporna, pa ih sud drži u cijelosti ubrojivim počiniteljima.

57. Utvrđujući potreban oblik krivnje, cijeneći cjelokupne rezultate raspravljanja i sve činjenice koje su tijekom rasprave utvrđene, sud je utvrdilo kako su optuženici postupanjem na način kako je to opisano u činjeničnom opisu izreke ove presude, postupali iz nehaja, dakle iako su bili svjesni da mogu ugroziti sigurnost radnika na gradilištu dakle iz nehaja pri građenju i izvođenju pojedinih radova postupili protivno propisima i opće priznatim pravilima struke čime su izazvali opasnost za život ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena smrt jedne osobe ....

58. Nakon naprijed navedenih utvrđenja sud je odlučio o primjerenoj vrsti i visini kaznenopravne sankcije koja će prije svega biti primjerena osobama optuženika kako bi shvatili društvenu neprihvatljivost i štetnost ranijeg načina ponašanja, te se ubuduće klonili činjenja kaznenih djela, pri čemu je valjalo voditi računa i o tome da se primijenjenom sankcijom ostvari svrha kažnjavanja određena čl. 41. KZ/11.

59. Sud je za kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti – djelo opisano u čl. 222. st. 3. i 4 u svezi čl. 221. st. 1. i 2 KZ/11, a kažnjivo po čl. 222. st. 4. KZ/11. optuženicima izrekao kaznu zatvora u trajanju od po jedne godine, nakon čega im je na temelju čl. 56. KZ/11 izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora na koju su osuđeni neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine po pravomoćnosti presude ne počine neko novo kazneno djelo.

60. Odlučujući o vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije primjerene optuženicima sud je vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima na strani optuženika.

61.Kao olakotnu okolnost na strani optuženika sud je cijenio protek vremena od počinjenja djela do okončanja postupku i to vrijeme od nepunih sedam godina, a kojem znatnom proteku vremena optuženici nisu doprinijeli svojim postupanjem tijekom postupka, s obzirom da su pristupali na rasprave pa je sud ne gubeći iz vida da je kod oštećenika nastupila smrt, na temelju čl. 56. KZ/11 izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora na koju su osuđeni neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine po pravomoćnosti presude ne počine neko novo kazneno djelo, vodeći računa i o činjenici da optuženici nikada nisu bili kažnjavani, da su izrazili žaljenje i kajanje koje sud ocjenjuje iskrenim, dok otegotnih okolnosti sud nije našao.

62. Na temelju čl. 158. st. 1. i 2. ZKP/08 sud je oštećenike AC, mldb. UB, mldb. OB, ĆC i IB s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom u iznosu od 218.99 EUR-a / 1.650,00 kuna/ s kamatom koja teče od 12. Rujna 2028 uputio u parnicu, jer tijekom postupka sud nije imao podatke na temelju kojih bi mogao utvrditi niti potpunu niti djelomičnu visinu postavljenog imovinskopravnog zahtjeva.

63.Temeljem čl. 148. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 1. i st. 2. toč. 1. i 6. ZKP-a dužni su okrivljenici pod 1. UC i pod 2. OC nadoknaditi troškove postupka u ukupnom iznosu od 1463,77 eura i to na ime troška vještačenja stalnom sudskom vještaku Antoniu Alujeviću 95,56 eura, na ime vještačenja stalnom sudskom vještaku Anti Mandiću 860,04 eura, na ime troškova svjedoka i to RC, ĐC i DC od po 47,24 eur,, te svjedoku NC 16,45 eura, te iznos od 150,00 eura oštećenoj ŠC te iznos od 200,00 eura na ime paušalnog troška, odnosno svaki okrivljenik od po 731,88 eura uzimajući u obzir duljinu trajanja i složenost ovog postupka, u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude.

Split, 8. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

Sanja Čule Poljak

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi županijskom sudu u 4 (četiri) primjerka, a putem ovog suda.

DNA

- ODO-u u Splitu,

- optuženik pod 1 i 2

- branitelji optuženika pod 1 i 2

- punomoćnik oštećenih

-u spis