REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-630/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Damiru Đapiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Santica & Đapić u Splitu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB 94472454976, sa sjedištem u Zagrebu, Listopadska 2, zastupanog po punomoćniku Dinku Simonelliu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4552/2022-2 od 14. ožujka 2023. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-565/19 od 16. rujna 2022., u sjednici održanoj 8. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e:

I Preinačuje se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 4552/2022-2 od 14. ožujka 2023. u dijelu u kojem je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-565/19 od 16. rujna 2022. u pogledu zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 4.000,00 kn / 530,89 EUR od 2. listopada 2019. (preko iznosa od 13.000,00 kn) te se u tom dijelu preinačuje i presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-565/19 od 16. rujna 2022. u dijelu pod točkom I. izreke i sudi:

„Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici zakonske zatezne kamate na iznos od 530,89 EUR / 4.000,00 kn tekuće od 21. veljače 2022. do isplate za razdoblje do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. pa do 31. prosinca 2023. stopu zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje obavlja prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 1. siječnja 2024. pa do isplate stopu zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak revizijskog postupka u iznosu od 93,75 EUR u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 17.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 2. listopada 2019. do isplate, dok je preostali dio tužbenog zahtjeva tužiteljice za isplatu na ime naknade neimovinske štete odbijen za 1.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 2. listopada 2019. do isplate (točka I. izreke). Nadalje, na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 1.715,00 kn sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate, dok je zahtjev za više zatražene kamate na dosuđeni iznos odbijen za razdoblje od 2. listopada 2019. do presuđenja, kao što je odbijen i zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 2.000,00 kn na ime naknade imovinske štete s naslova troškova liječenja sa zateznim kamatama tekućim na iznos od 1.600,00 kn od 20. kolovoza 2019. do isplate te na iznos od 400,00 kn od 2. listopada 2019. do isplate (točka II. izreke). Tuženiku je naloženo naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 14.082,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate (točka III. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena je presuda suda prvog stupnja u pobijanom dijelu točke I. kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu neimovinske štete preko nespornog iznosa od 7.000,00 kn do dosuđenog iznosa od 17.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 2. listopada 2019. do isplate, zatim u dijelu točke II. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege preko nespornog iznosa od 980,00 kn do dosuđenog iznosa od 1.715,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate, te pod točke III. izreke. Nadalje, odbijena je žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu II. izreke kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 400,00 kn na ime troškova liječenja sa zateznim kamatama tekućim od 2. listopada 2019. do isplate. Preinačena je presuda suda prvog stupnja u pobijanom dijelu točke II. kojim nije prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 212,36 EUR / 1.600,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 20. kolovoza 2019. do isplate, i u tom dijelu je suđeno tako da je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici daljnji iznos imovinske štete s osnove troškova liječenja u iznosu od 212,36 EUR /1.600,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 20. kolovoza 2019. do isplate. Tuženiku je naloženo naknaditi tužiteljici trošak žalbe u iznosu od 52,09 EUR / 392,50 kn, dok je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na žalbu kao neosnovan.

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-3338/2023-2 od 16. studenog 2023. dopušteno je tuženiku podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja:

"Od kada je tuženik u obvezi platiti zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva; je li od trenutka kada je isti postavljen u postupku ili od trenutka podnošenja odštetnog zahtjeva/tužbe, tj. i za period prije nego je tužiteljica postavila takav zahtjev na naknadu štete, odnosno može li tuženik biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego je uopće postavljen preinačeni dio tužbenog zahtjeva?“

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženik je, pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje u tekstu: ZPP) podnio reviziju i to zbog pitanja u odnosu na koja je revizija dopuštena. Tuženik predlaže preinačenje pobijane presude na način da se zatezne kamate na preinačeni dio naknade neimovinske štete dosude od dana preinake tužbe, uz naknadu mu troškova revizijskog postupka.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija tuženika je osnovana.

7. Postupajući sukladno odredbi čl. 391. st. 3. ZPP, u povodu revizije revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpjela u prometnoj nezgodi 6. kolovoza 2019., koju je skrivila vozačica vozila osiguranog kod tuženika.

8.1. U revizijskom dijelu postupka sporno je pitanje tijeka zateznih kamata na preinačeni tužbeni zahtjev i to naknade neimovinske štete.

9. Tužiteljica je tužbom od 2. listopada 2019. zahtijevala naknadu štete, i to s osnove neimovinske štete iznos od 13.000,00 kn, a s osnove imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 500,00 kn te troškova liječenja iznos od 2.000,00 kn, dakle ukupno 15.500,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 29. kolovoza 2019. do isplate. U podnesku od 21. veljače 2022., nakon provedenog liječničkog vještačenja, tužiteljica je povećala tužbeni zahtjev na način da za neimovinsku štetu potražuje iznos od 18.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 2. listopada 2019. do isplate, s osnove imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 1.715,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 2. listopada 2019. do isplate te troškova liječenja iznos od 2.000,00 kn, sa zateznim kamatama tekućim na iznos od 1.600,00 kn od 20. kolovoza 2019. do isplate te na iznos od 400,00 kn od 2. listopada 2019. (podnošenja tužbe) do isplate. Dakle, podneskom tužiteljice od 21. veljače 2022. došlo je do preinake tužbe.

10. Drugostupanjski sud je ocijenio neosnovanim prigovor tuženika da je preinaka (povišenje tužbenog zahtjeva) koju je tužiteljica izvršila u podnesku od 21. veljače 2022. bila protivna odredbi čl. 190. st. 1. ZPP, navodeći da je tužiteljica sukladno odredbi čl. 190. st. 2. ZPP bila ovlaštena preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka, jer bez svoje krivnje nije mogla tužbu preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

10.1. U vezi tijeka zateznih kamata na preinačeni dio tužbenog zahtjeva za naknadu neimovinske štete, drugostupanjski sud je naveo da je na sjednici sudaca Građanskog odjela Županijskog suda u Zagrebu održanoj 9. srpnja 2021. zauzeto pravno shvaćanje, prema kojem kamata na preinačeni dio tužbenog zahtjeva za naknadu neimovinske štete teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno tužbe. To iz razloga jer pravna narav zahtjeva za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti predstavlja generički tužbeni zahtjev, visina kojeg se određuje sudskom odlukom, time da je preinačeni dio zahtjeva za naknadu neimovinske štete utemeljen na istoj činjeničnoj osnovi i nema pravnu narav novog zahtjeva. Stoga da je kod preinake tužbenog zahtjeva kojim se povisuje zahtjev za pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti nastupilo dospijeće cijele tražbine tako da zatezna kamata zbog zakašnjenja s ispunjenjem novčane obveze (čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23) u vezi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 - dalje u tekstu: ZOOP) teče i na preinačeni dio zahtjeva od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno u konkretnom slučaju od dana podnošenja tužbe, kako je to tužiteljica i zatražila konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (čl. 2. st. 1. ZPP).

11. Izneseno pravno shvaćanje u pobijanoj presudi nije pravilno jer je pogrešno primijenjena odredba čl. 12. st. 4. ZOOP, zbog čega osnovano revident ističe da je donošenjem takve odluke pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

12. Odredbom čl. 12. st. 4. ZOOP propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate iz st. 1. tog članka, tj. isplate naknade neimovinske štete u roku od 30 dana, te imovinske štete u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Primjenom odredbe čl. 12. st. 4. ZOOP tuženik nikako nije mogao pasti u zakašnjenje za plaćanje naknade neimovinske štete u većem iznosu (zatraženom podneskom tužiteljice od 21. veljače 2022.) ako je tužiteljica tek navedenim podneskom zatražila isplatu naknade štete za daljnji - povećani iznos, veći od iznosa zatraženog u tužbi.

13. Vezano za primjenu odredbe čl. 12. ZOOP ovaj sud se već izjasnio u nizu svojih odluka pa je tako već odluci broj Rev-550/14-2 od 18. studenoga 2015., izneseno shvaćanje prema kojem tužitelj koji je u odštetnom zahtjevu i/ili tužbi tražio naknadu štete s osnova tuđe njege i pomoći zatezne kamate može tražiti samo od dana postavljanja odštetnog zahtjeva i/ili tužbe dok za traženje tuđe njege i pomoći koje je povisio i postavio tijekom postupka, odnosno nakon podnošenja tužbe, zatezne kamate može tražiti tek od dana kada je tako povišeni (preinačeni) tužbeni zahtjev i postavio sve ovo u smislu čl. 12. ZOOP. Podudarno pravno shvaćanje i u pogledu zahtjeva za naknadu neimovinske štete izraženo je i u odlukama ovog suda poslovni broj Rev-1133/2021 od 14. prosinca 2021. i Rev-50/2022 od 23. travnja 2023. koje revidenti apostrofiraju u reviziji, kao i Rev-222/2023 od 5. rujna 2023. te Rev-376/23 od 9. svibnja 2023.

14. Stoga, kada je sud dosudio tužiteljici naknadu neimovinske štete u iznosu većem od onoga zatraženog tužbom, tada zatezne kamate na iznos naknade neimovinske štete koji je veći od onoga koji se ranije potraživao, budući je tužiteljica podneskom od 21. veljače 2022. preinačila tužbeni zahtjev povećanjem naknade neimovinske štete ne mogu početi teći prije te preinake tužbe. U podnesku od 21. veljače 2022. tužiteljica je povećala tužbeni zahtjev na način da za neimovinsku štetu potražuje iznos od 18.000,00 kn (dok je tužbom potraživala iznos od 13.000,00 kn).

15. S obzirom na sve izneseno odgovor na postavljeno pitanje u reviziji glasi: „U odnosu na povišeni tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete, pravo na traženje i dosudu zakonskih zateznih kamata ostvaruje se u odnosu na povišeni/preinačeni tužbeni zahtjev samo od dana kada je taj povišeni/preinačeni tužbeni zahtjev postavljen“, obzirom tuženik ne može biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego je uopće postavljen preinačeni dio tužbenog zahtjeva.

16. Obzirom na navedeno, valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP preinačiti nižestupanjske odluke u pogledu tijeka zatezne kamate na povišeni tužbeni zahtjev tijekom postupka te odlučiti kao u izreci pod točkom I.

17. Ovaj sud nije mijenjao odluku o troškovima nastalim u postupku iz razloga jer je u revizijskom dijelu postupka predmet spora bio neznatan iznos u vezi tijeka zakonskih zateznih kamata na preinačeni i povišeni dio tužbenog zahtjeva tijekom postupka.

18. U odnosu na troškove revizijskog postupka, uključujući i postupak povodom prijedloga za dopuštenje revizije ovaj sud je na temelju Tbr. 10. toč. 5. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23 - dalje u tekstu: Tarifa) priznao tuženiku za sastav prijedloga za dopuštenje revizije 12,5 bodova te za sastav revizije 12,5 bodova, što ukupno uz primjenu Tbr. 46. i 54. iznosi 93,75 eura te je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

19. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 57/22 i 88/22, dalje u tekstu: Zakon o uvođenju eura) nužno je prilagoditi sudske odluke vezano uz uvođenje eura kao službene valute (čl. 43. i čl. 48. Zakona o uvođenju eura), te uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 7,53450, preračunati u eure sukladno općim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz odredbe čl. 14. Zakona o uvođenju eura.

Zagreb, 8. travnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković