Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 1 zd-81/2023-4

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću za mladež
sastavljenom od sudaca toga suda Jasne Smiljanić kao predsjednice vijeća te
Gordane Mihele Grahovac i Marijana Garca kao članova vijeća, uz sudjelovanje
zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog Ž. M. zbog
kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece povredom dužnosti uzdržavanja iz
članka 172. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12.,
56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. dalje u tekstu: KZ/11)., odlučujući o žalbi
optuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, broj: 2 Kzd-
40/2021-53. od 12. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 7. studenog 2023.,

p r e s u d i o j e

Odbija se žalba optuženog Ž. M. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Karlovcu, broj: 2 Kzd-40/2021-53. od 12.
listopada 2022., optuženi Ž. M. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela
protiv braka, obitelji i djece povredom dužnosti uzdržavanja iz članka 172. stavka 1.
i 2. KZ/11., činjenično opisano u izreci pobijane presude, te je na temelju članka 172.
stavak 1. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci, a na temelju
članka 56. KZ/11. izrečena mu je uvjetna osuda tako da se izrečena kazna zatvora u
trajanju 10 (deset) mjeseci neće izvršiti ukoliko u roku 3 (tri ) godine ne počini novo
kazneno djelo.

2. Na temelju članka 56. stavka 4. KZ/11. optuženom Ž. M. je naložena posebna
obveza iz članka 62. stavka 1. točke 1. KZ/11. da popravi štetu počinjenu kaznenim
djelom na način da u roku 1 (jedne) godine oštećenoj M. M. iz G. S. 17., OIB:





2 Poslovni broj: 1 Kžzd-81/2023-4

………………….. isplati iznos 11.995,37 kuna / 1.592,06 eura (1 euro = 7,53450
kuna) na ime dospjelog, a neplaćenog duga uzdržavanja oštećenoj M. M..

3. Na temelju članka 58. stavak 5. KZ/11. određeno je da sud može opozvati uvjetnu
osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora ako optuženik u roku koji mu je
određen ne izvrši u potpunosti ili u većoj mjeri obveze iz članka 62. stavak 1. točka 1.
KZ/11. ili ih teško i ustrajno krši. Ako se utvrdi da optuženik obveze nije izvršio iz
opravdanih razloga, sud može obveze zamijeniti drugima, ili mu izreći zaštitni nadzor
ako ga do tada nije imao ili ga osloboditi obveza ili produljiti rok za izvršenje izrečenih
obveza.

4. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“
broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13.,
145/13., 152/14., 70/17., 126/19. - dalje u tekstu: ZKP/08.) optuženi Ž. M. je dužan
nadoknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke. 1. ZKP/08. u
iznosu 2.000,00 kuna te troškove iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08. u iznosu
500,00 kuna kao i trošak punomoćnice oštećenice koji će biti određen posebnim
rješenjem.

5. Protiv te presude žalbu je podnio optuženi Ž. M. po branitelju N. H., odvjetniku iz
K., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka

11. ZKP/08. i članka 468. stavak 2. i stavak 3. ZKP/08., pogrešno i nepotpuno
utvrđenog činjenično stanja, povrede Kaznenog zakona i odluke o imovinskopravnom
zahtjevu, odnosno posebnim obvezama s prijedlogom da nadležni županijski sud
pobijanu presudu preinači na način da se optuženik oslobodi od optužbe, a podredno
da ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno
odlučivanje.

6. Odgovor na žalbu podnio je državni odvjetnik s prijedlogom da se žalba
optuženika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

7. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP/08., spis je, prije dostave sucu
izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

8. Žalba nije osnovana.

9. Suprotno tvrdnji žalitelja prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba
kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. i u obrazloženju
prvostupanjske presude je iznio jasne i razumljive razloge o svim odlučnim
činjenicama, a ti su razlozi logični i međusobno suglasni stoga nema govora o
ikakvom proturječju, ili nedostatnom obrazloženju kako tvrdi žalitelj. Nadalje, sud je u
cijelosti i sasvim točno utvrdio činjenično stanje provodeći sve raspoložive dokaze, te
brižnom i savjesnom ocjenom svakog pojedinog dokaza i svih dokaza u cjelini
zaključio da je optuženik počinio inkriminirano djelo na način kako mu je to stavljeno
na teret, sasvim ispravno primjenjujući odredbe kaznenih zakona.

10. Tvrdeći u žalbi da oštećenica nije niti postavila imovinskopravni zahtjev tijekom
postupka pa stoga joj nije niti mogao biti dosuđen iznos 11.995,37 kuna na ime
dospjelog, a neplaćenog duga uzdržavanja, žalitelj gubi iz vida da oštećenici nije niti
dosuđen iznos 11.995,37, u smislu da bi optuženiku pobijanom presudom bilo



3 Poslovni broj: 1 Kžzd-81/2023-4

naloženo platiti neki novi iznos, plaćanje kojeg već nije naloženo pravomoćnom i
ovršnom ispravom. Optuženikova obveza uzdržavanja određena je presudom
Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P-128/2013. od 27. siječnja 2015.,
pravomoćnom 22. travnja 2015. i ovršnom 2. lipnja 2015. Tom presudom je, između
ostalog, određeno da je tuženik, ovdje optuženi Ž. M., dužan za uzdržavanje mlt. M.
M. doprinositi mjesečno iznos 1.000,00 kuna počev od 31. siječnja 2013. pa sve dok
za to budu postojali zakonski uvjeti, do kraja mjeseca za tekući mjesec, na tekući
račun majka i zz N. M., zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje
teku od dospjelosti svakog pojedinog neisplaćenog obroka (odnosno do kraja
mjeseca za tekući mjesec za koje se uzdržavanje daje) pa do isplate po eskontnoj
stopi H. narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-tnih poena, sve to u roku 15 dana.

11. Kako optuženik nije postupao po naznačenoj presudi i dobrovoljno plaćao
uzdržavanje, a kako je to naloženo citiranom presudom, pokrenut je predmetni
kazneni postupak. Kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja iz članka 172.
stavak 2. KZ/11. čini, između ostalih, onaj tko ne uzdržava dijete koje je po zakonu
dužan uzdržavati i to na način, u visini i u rokovima određenim ovršnom ispravom.
Ovršnu ispravu koja predstavlja bitan element ovog kaznenog djela predstavlja
presuda Općinskog suda u Karlovcu broj P-128/2013 od 27. siječnja 2015.,
pravomoćna 22. travnja 2015. i ovršna 2. lipnja 2015.

12. Imovinskopravni zahtjev, a kako je to i obrazloženo u prethodnoj odluci ovog
suda, je u osuđujućoj presudi adhezijski postupak, predstavlja parnicu u okviru
kaznenog postupka, a imovinskopravni zahtjevu se može, u skladu s odredbom
članka 153. stavak 2. ZKP/08., odnositi na zahtjev koji se može podnijeti u parnici. O
obvezi uzdržavanja optuženika je već odlučeno u parnici, stoga posve ispravno
oštećenica nije postavila imovinskopravni zahtjev jer je o njezinom zahtjevu za
uzdržavanje već odlučeno parničnom presudom.

13. Međutim, time što oštećenica nije postavila imovinskopravni zahtjev u kaznenom
postupku, ne znači da optuženiku ne može biti naložena posebna obveza iz članka

62. stavak 1. točka 1. KZ/11., odnosno da popravi štetu počinjenu kaznenim djelom,
a šteta se sastoji od zbroja neplaćenih iznosa uzdržavanja. Odlučivanje o
imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku nije nužno da bi se optuženiku
naložila posebna obveza iz članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11. Ova posebna
obveza popravljanja štete počinjene kaznenim djelom može korespondirati s
pravomoćnom i ovršnom presudom, kao što je to u ovom postupku.

14. U konkretnom slučaju optuženik kroz inkriminirano razdoblje nije udovoljavao
svojoj obvezi određenoj u parničnoj presudi, neispunjenje te obveze ima obilježja
terećenog kaznenog djela, kroz inkriminirano razdoblje neplaćanja uzdržavanja
oštećenici je nastala šteta u iznosu 34.000,00 kuna, što je kapitalizirani iznos
neplaćenog uzdržavanja. Jednostavno, matematički 34 mjeseca nije plaćeno
uzdržavanja u pojedinačnom iznosu 1.000,00 kuna. Oštećenica je u ovršnom
postupku naplatila dio duga i to u iznosu 22.004,63 kune, tako da je preostali iznos
koji je optuženik dužan platiti, a predstavlja štetu koju oštećenica trpi počinjenjem
inkriminiranog kaznenog djela, 11.995,37 kuna. Upravo taj iznos predstavlja štetu
koju u trenutku donošenja prvostupanjske presude trpi oštećenica zbog



4 Poslovni broj: 1 Kžzd-81/2023-4

nepostupanja optuženika po pravomoćnoj i ovršnoj sudskoj odluci kojom mu je
naloženo da redovno plaća uzdržavanje.

15. Ovršni postupak predstavlja prisilnu naplatu dužnog potraživanja na novčanim
sredstvima ovršenika, odnosno na nekoj drugoj imovini ovršenika, provodi se
neovisno o volji ovršenika tako da naplata uzdržavanja u ovršnom postupku ne može
ekskulpirati počinitelja, kako to nastoji sugerirati žalitelj. Upravo suprotno, činjenica
što je oštećenica bila prisiljena pokrenuti ovršni postupak kako bi namirila svoje
potraživanje i da optuženik nije iskazao dobrovoljnost za ispunjenje pravomoćne i
ovršne presude, je jedan od pokazatelja optuženikova odnosa prema pravomoćnoj i
ovršnoj sudskoj presudi i spremnosti ispunjenja naložene obveze uzdržavanja. To što
se pravomoćna i ovršna presuda Općinskog suda u Karlovcu, posl. br. P-128/13
nalazi u redoslijedu naplate pred Financijskom agencijom te se iznosi uzdržavanja,
određeni predmetnom, parničnom presudom uredno naplaćuju s računa optuženika,
odnosno ovršenika, ujedno znači da se posebna obveza iz članka 62. stavak 1. točka

1. KZ/11. naplaćuje prisilnim putem pa ako u roku određenom prvostupanjskom
presudom bilo prisilnim putem, bilo uplatama optuženika, ne bude šteta, koja je
predmet posebne obveze, u cijelosti namirena, sud može u skladu s odredbom
članka 58. stavak 5. KZ/11. opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene
kazne zatvora, a na što je optuženik i upozoren prvostupanjskom presudom.

16. Optuženik je u inkriminiranom razdoblju bio zdrav i radno sposoban, bez obzira
što je prema evidencijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bio evidentiran kao
nezaposlena osoba. Prema iskazima oštećene M. M. i njezine majke N. M. u
inkriminiranom je razdoblju optuženik radio na crno, no usprkos tome nije plaćao
uzdržavanje, što sve ukazuje da je kroz duže vrijeme, a kako je to osnovano zaključio
prvostupanjski sud imao „trajniji negativan stav prema obvezi uzdržavanja oštećene
M. M.“, što predstavlja bitnu sastavnicu kaznenog djela povrede dužnosti
uzdržavanja iz članka 172. stavak 2. KZ/11.

17. Nadalje, treba napomenuti da je optuženikova obveza uzdržavanja oštećene
Marije Mikan egzistirala kroz cijelo terećeno razdoblje jer je pravomoćna i ovršna
presuda Općinskog suda u Karlovcu P-128/13 bila na snazi, a optuženik nije
pokrenuo niti jedan postupak cilj kojeg bi bio ukidanje predmetne obveze, stoga je
potpuno promašena žalbene tvrdnja kako su optuženik i majka oštećenice imali
dogovor oko načina uzdržavanja svoje zajedničke djece i to na način da će supruga
uzdržavati kćer M. M., dok će optuženik uzdržavati sina L. M., jer takav način
reguliranja uzdržavanja nije utvrđen sudskom odlukom.

18. Činjenica zapošljavanja oštećenice nakon inkriminiranog razdoblja i s tim u vezi
potvrde H. zavoda za zapošljavanje koje su pročitane u dokaznom postupku, a s
obzirom da se odnose na period nakon inkriminiranog, kao i činjenicu da optuženiku
nije naložena posebna obveza iz članka 62. stavak 2. točka 10. KZ/11., odnosno
plaćanje uzdržavanja oštećenice kroz buduće razdoblje, nakon donošenja pobijane
presude, nisu od utjecaja za utvrđivanje bitnih elemenata predmetnog kaznenog
djela.

19. Konačno, treba istaći da nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je u kontekstu pravila o
presumpciji optuženikove nedužnosti povezanog s načelom „in dubio pro reo“ bilo
potrebno optuženika osloboditi od optužbe. Primjeni predmetnog načela pribjegava



5 Poslovni broj: 1 Kžzd-81/2023-4

se tek u situaciji kada nakon sveobuhvatne i iscrpne analize svih provedenih dokaza
ostaje dvojba o postojanju neke odlučne činjenice, međutim, u konkretnom postupku
prvostupanjski je sud sa sigurnošću utvrdio sve odlučne činjenice koje tvore obilježja
terećenog kaznenog djela, nije bila dvojbene niti jedna odlučna činjenica, u kojoj
situaciji bi se nastala dvojba trebala riješiti primjenom predmetnog načela, odnosno u
slučaju sumnje tumačit ju u korist optuženika.

20. Optuženi Ž. M. nije se posebno žalio zbog odluke o kazni, a kako se žalio zbog
pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, njegova žalba, u smislu odredbe članka 478.
ZKP/08., sadrži u sebi žalbu zbog odluke o kazni pa je ovaj drugostupanjski sud
ispitao i odluku o kazni.

21. Ispitujući odluku o kazni, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud
pravilno utvrdio sve okolnosti koje su u smislu članka 47. KZ/11. odlučne za proces
individualizacije kazne, a potom ih i ispravno vrednovao. U pobijanoj presudi
osnovano je optuženom Ž. M. kao otegotno cijenio osuđivanost zbog istog kaznenog
djela prema istoj oštećenici presudom istog suda broj: Kzd-28/2017., dok olakotnih
okolnosti nije pronašao. Kada se istaknuto poveže sa propisanom kaznom zatvora za
ovo kazneno djelo u trajanju do tri godine, tada je kazna zatvora u trajanju deset
mjeseci primjerena počinjenom te će zajedno s uvjetnom osudom i utvrđenim rokom
provjeravanja u trajanju tri godine kao i posebnom obvezom iz članka 62. stavak 1.
točka 1. KZ/11. utjecati na optuženika da ne čini kaznena djela, da konačno shvati
svoju obvezu uzdržavanja i ispunjava ju jer će u protivnom izrečena uvjetna osuda
biti zamijenjena kaznom zatvora. Isto tako, izrečena kazna, uvjetna osuda i posebna
obveza primjereni su utvrđenim i vrednovanim okolnostima odlučnim za izbor vrste i
mjere kazne, adekvatni su stupnju krivnje optuženika, pogibeljnosti djela i podobni za
ostvarenje svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11.

22. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu
po službenoj dužnosti, u skladu sa odredbama članka 476. stavak 1. točka 1. i 2.
ZKP/08., nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog
postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede
drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

23. Slijedom navedenog, primjenom odredbe članka 482. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 7. studeni 2023.

Predsjednica vijeća:

Jasna Smiljanić, v. r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu