REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Labinu

Broj : Pp-231/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Loreni Frančula Marinović, uz sudjelovanje zapisničarke Daniele Husić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ĆT 2000 društvo s ograničenom odgovornošću za usluge kao pravne osobe i ĆT kao odgovorne osobe u pravnoj osobi zbog prekršaja iz čl.247.st.2.podstavak 1.i st.5. Zakona o strancima (Narodne novine broj: 133/20, 114/22, 151/22 i 40/25), čl. 172.st.2.tč.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj : 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22) i čl.150.st.1. podstavak 2. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj : 80/13,137/13, 98/19 i 33/23) pokrenutom optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, po zaključenju glavne i javne rasprave dana 03.travnja 2025. u nazočnosti branitelja okrivljenika, te u odsutnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja, dana 08.travnja 2025. u odsutnosti okrivljenika, branitelja i predstavnika tužitelja

p r e s u d i o  j e

1.Okrivljenik: Igor 2000 društvo s ograničenom odgovornošću za usluge, skraćeni naziv/ tvrtka : Igor 2000 d.o.o., OIB: 00354251039, sa sjedištem u [adresa], s predmetom poslovanja: pružanje usluga postavljanja podnih i zidnih obloga i dr. predstavljano po ĆT, članu uprave društva, prekršajno i kazneno neosuđivano, kao pravna osoba

2. Okrivljenik: ĆT, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca Ć i majke A, rođen **.**.1985. u [adresa] s prebivalištem u [adresa],državljanin Republike Hrvatske, instalater grijanja i klimatizacije, neoženjen, bez djece, pismen, sss, vl. tvrtke Igor 2000 d.o.o., s mjesečnim prihodima od 1.000,00 eura, prekršajno i kazneno neosuđivan, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi k r i v i  s u

što su u svojstvu poslodavca, na privremenim gradilištima na području Labinštine koristili rad državljana treće zemlje AT, rođenog **.**.1993. u [adresa] (BiH), OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa] (BiH) i boravištem u [adresa] na adresi [adresa], državljanina (BiH) na poslovima rezanje, lijepljenja i postavljanja keramičkih pločica tj. na poslovima keramičara koje poslove je započeo raditi dana 15.06.2023. i radio neprekidno do 15.10.2023., tri dana u tjednu u radnom vremenu od osam sati dnevno, odnosno ukupno 24 sata tjedno dok nedjeljom i blagdanom nije radio,

1. bez izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada,

dakle, što su protivno odredbi čl. 88.st.1.Zakona o strancima u svojstvu poslodavca koristili rad jednog državljana treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj ili potvrdu o prijavi rada,

2. što su imenovanog radnika koristili za obavljanje poslova koji s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos a da podatak o početku osiguranja nisu prijavili nadležnom tijelu HZMO-a najranije osam dana prije početka rada a najkasnije prije početka rada 15.06.2023., niti su to učinili do dana sastavljanja optužnog prijedloga 31.01.2024.

dakle, što protivno odredbi čl. 112.st.1. tč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju podatak o početku osiguranja radnika nisu prijavili nadležnim tijelu HZMO-a najranije osam dana prije početka rada a najkasnije prije početka rada, te

3. što navedenog radnika nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovu koje se stječe status osigurane osobe tj. do dana 25.09.2023., niti su to učinili do dana sastavljanja optužnog prijedloga 31.01.2024.

dakle, što protivno odredbi čl. 120.st.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u propisanom roku nadležnom tijelu nisu dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,

čime su djelom pod 1. počinili prekršaj iz čl. 247.st.2. podstavak 1. i st. 5. Zakona o strancima, djelom pod 2. prekršaj iz čl. 172.st.2.tč.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju i djelom pod 3. iz čl. 150.st.1. podstavak 2. i st.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, radi čega im se primjenom istih propisa i čl.37.st.3.tč. 1. i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

u t v r đ u j e

1.okrivljeniku : Igor 2000 d.o.o.

za djelo pod 1.novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura

za djelo pod 2.novčana kazna u iznosu od 320,00 eura

za djelo pod 3.novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura

slijedom čega se temeljem čl.39. Prekršajnog zakona prvookrivljeniku

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 2.400,00 (dvijetisućečetiristo) eura

2.okrivljeniku: ĆT

za djelo pod 1.novčana kazna u iznosu od 700,00 eura

za djelo pod 2.novčana kazna u iznosu od 100,00 eura

za djelo pod 3.novčana kazna u iznosu od 100,00 eura

slijedom čega se temeljem čl.39. Prekršajnog zakona drugookrivljeniku

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 900,00 (devetsto) eura

Temeljem čl. 33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Temeljem čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13) novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne (1.okrivljenik – 1.600,00 eura, 2.okrivljenik – 600,00 eura) u roku određenom ovom presudom.

Temeljem čl. 139.st.3. a u svezi čl.138.st.2. tč. 3 . i st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni snositi troškove postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura- svaki, koje su dužni isplatiti u istom roku kao i novčanu kaznu pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Obrazloženje

1.Optužnim prijedlogom Državnog inspektorata , Područnog ureda Rijeke, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, kl : 116-02/24-01/367, ur.br. 443-02-02-11-24-5 od 31.siječnja 2024.godine iniciran je prekršajni postupak protiv okrivljenika Igor 2000 društvo s ograničenom odgovornošću za usluge kao pravne osobe i ĆT kao odgovorne osobe u pravnoj osobi zbog prekršaja iz čl.247.st.2.podstavak 1.i st.5. Zakona o strancima, čl. 172.st.2.tč.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 150.st.1. podstavak 2. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju činjenično opisanih u izreci presude.

2.Okrivljenici, ĆT kao predstavnik okrivljene pravne osobe i kao odgovorna osoba u istoj je priznao prekršaj iz Zakona o strancima, te porekao druge prekršaje za koje se terete.

3.U obranu je iskazao da je AT obavljao poslove u ime i za račun okrivljene pravne osobe iako nije posjedovao dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada u Republici Hrvatskoj, već je za njega bio podnesen zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj koja do datuma zaticanja istoga na radu a ni do prestanka rada u okrivljenoj pravnoj osobi nije izdana. Istaknuo je da su pogrešno smatrali da stranac smije raditi nakon što je podnesen zahtjev za izdavanje opisane dozvole. U odnosu na prekršaje opisane ad 2. i 3. izreke presude okrivljenici nisu iznijeli obranu navodeći da u vezi toga obranu nisu iznijeli ni prilikom inspekcijskog nadzora jer da ih nitko u vezi toga nije ništa pitao.

4.U dokaznom postupku je pročitan zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru na listovima 5-9 i izvodi iz prekršajne evidencije na listovima 15-18 spisa.

5.Odvjetnik Marko Vukić je kao zamjenik branitelja okrivljenika Igora Vretenara, odvjetnika iz [adresa] u završnoj riječi naveo da moli da se pri odmjeri stupnja krivnje okrivljenika u odnosnu na prekršaj opisan ad 1. izreke presude uzme u obzir njihovo priznanje i ranija prekršajna i kaznena neosuđivanost, te da im se izrekne najblaža moguća kazna. U odnosu na prekršaje opisane ad 2. i 3. izreke presude je predložio da se okrivljenike oslobodi optužbe jer da te prekršaje nisu počinili s obzirom da su uz zahtjev za ishođenje radne dozvole za radnika AT priložili i ugovor o radu sukladno kojem je radnik mogao biti prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje a da u spisu nema dokaza da radniku ne bi bilo uplaćivano mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

6.Nakon ovako provedenog postupka, polazeći od provedenih dokaza, ocjenjujući pritom svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te dovodeći utvrđene činjenice u međusobnu vezu, sud nalazi da su okrivljenici počinili prekršaje opisane u izreci presude.

7.Zakon o strancima koji je bio na snazi u inkriminirano vrijeme je propisivao da državljani treće zemlje u Republici Hrvatskoj mogu raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada s tim da je, u smislu rečenog Zakona, državljanin treće zemlje osoba koja nema državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije.

8.Izmjenama i dopunama Zakona o strancima (Narodne novine broj: 40/25) je propisano da državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi odnosno, da ga poslodavac može zaposliti ili se koristiti njegovim radom, između ostalog, na temelju dozvole boravka i na temelju potvrde o prijavi rada.

9.Zakon o mirovinskom osiguranju propisuje da su poslodavci kao obveznici dostavljanja podataka koji se unose u matičnu evidenciju kao skup podataka o osiguranicima, obveznicima doprinosa i korisnicima mirovine a koja se vodi u Zavodu za mirovinsko osiguranje dužni u propisanim rokovima dostavljati propisane podatke i to, između ostalog, podatke o početku osiguranja najkasnije osam dana prije početka rada a najkasnije neposredno prije početka rada.

10.Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da je poslodavac dužan prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjavu s obveznog zdravstvenog osiguranja podnijeti u roku od osam dana od dana nastanka promjene ili prestanka okolnosti na osnovu kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

11.U konkretnom slučaju je nesporno utvrđeno da je radnik AT obavljao poslove keramičara u ime i za račun tvrtke Igor 2000 d.o.o., kao i da je on državljanin BiH tj. državljanin treće zemlje, te da je slijedom toga smio raditi u Republici Hrvatskoj samo temeljem izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.

12.Nesporno je, temeljem priznanja okrivljenika utvrđeno da imenovani radnik nije imao izdanu dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada.

13.Nadalje, nesporno je i to da su koristili rad imenovanog radnika za obavljanje poslova koji s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos a da istoga u propisanim rokovima nisu prijavili tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja a što proizlazi iz činjenice da okrivljenici dokaze o izvršenoj prijavi na navedena osiguranja nisu prezentirali tijekom inspekcijskog nadzora, kao ni tijekom sudskog postupka.

14.Slijedom iznesenog, savjesnom ocjenom svih izvedenih dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima sukladno odredbi čl.88. Prekršajnog zakona sud je našao da je nesporno utvrđeno da su u opisanom postupku i opisanim propustima okrivljenika stečena sva obilježja bića inkriminiranih prekršaja, te su okrivljenici stoga oglašeni krivima i kažnjeni.

15.Za prekršaj opisan ad 1.izreke presude propisana je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 eura za pravnu osobu po državljaninu treće zemlje a za odgovornu osobu u pravnoj osobi novčana kazna od 2.000,00 do 6.000,00 eura, za prekršaj opisan ad 2.izreke presude propisana je novčana kazna u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura za pravnu osobu a za odgovornu osobu u pravnoj osobi novčana kazna od 130,00 do 1.320,00 eura, dok je za prekršaj opisan ad 3.izreke presude propisana novčana kazna u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura za pravnu osobu a za odgovornu osobu u pravnoj osobi novčana kazna od 1.060,00 do 1.990,00 eura.

16.Međutim, cijeneći okolnosti slučaja a naročito činjenicu da okrivljenici prethodno nisu bili prekršajno osuđivani, da su prekršaj opisan ad 1. izreke presude priznali i da su u odnosu na isti poduzeli mjere za zakonito zapošljavanje državljana treće zemlje tj. da su podnijeli zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za istoga sud je našao da se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od propisane, te su okrivljenicima, sukladno odredbi čl.37.st.3.toč.1.i 2. Prekršajnog zakona, za pojedine prekršaje utvrđene u izreci navedene novčane kazne ispod propisanih posebnih minimuma, nakon čega su im izrečene ukupne novčane kazne u uvjerenju da će se tako ublaženim kaznama ostvariti svrha generalne i specijalne prevencije, te da će se okrivljenici ubuduće kloniti činjenja prekršaja.

17.Pritom su okrivljenoj pravoj osobi za prekršaje opisane ad 1. i 3. izreke presude novčane kazne ublažene do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma novčane kazne za pravnu osobu propisane čl. 33. Prekršajnog zakona (260,00 eura).

18.Sukladno odredbi čl.58.st.3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 39/13) koji je stupio na snagu 1. lipnja 2013. godine u konkretnom je slučaju primijenjena odredba čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13) , te su okrivljenici upozoreni da će se smatrati da je novčana kazna plaćena u cijelosti ukoliko oni u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine iste.

19.Odluka o trošku temelji se na uvodno citiranim propisima a trošak je dosuđen u paušalnom iznosu u okviru veličina propisanih Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (od 100,00 do 5000,00 kn) i to srazmjerno složenosti i trajanju postupka, te srazmjerno imovnom stanju okrivljenika.

U Labinu, 08.travnja 2025.

Zapisničarka:

Sutkinja :

Daniela Husić,v,r,

Lorena Frančula Marinović,v.r.

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda

Dostaviti :

- okrivljenicima

- branitelju

- tužitelju

- spis