Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
Posl. broj: Pp-1571/2022-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, Prekršajni odjel, po sucu toga suda Vladi Pleše, uz sudjelovanje Ursule Čorić, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljenika Podravka d.d. - pravne osobe i II. okrivljenika PV - odgovorne osobe, radi djela prekršaja iz čl. 229. st. 1. t. 1. i st. 2. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), iz optužnog prijedloga Državnog inspektorata Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-02/21-01/4829, Urbroj: 443-02-02-11-22-15 od 25. ožujka 2022., na javnoj i glavnoj raspravi održanoj i zaključenoj 8. travnja 2025. u odsutnosti I. i II. okrivljenika i predstavnika tužitelja, temeljem čl. 179 i čl. 183. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, u nastavku PZ) istog dana
p r e s u d i o j e
I. okrivljenik Podravka d.d., OIB 18928523252, sa sjedištem u [adresa], kažnjavan - pravna osoba
II. okrivljenik AV, sin P, rođ. **.**.1970. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, nekažnjavan - odgovorna osoba
k r i v i s u
što:
u svojstvu poslodavca u Rijeci, Osječka 47, skladište, nisu vodili evidencije o radnom vremenu za mjesec srpanj i kolovoz 2021. za radnika VV sukladno čl. 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima s obzirom da je radnik VV u mjesecu srpnju 2021. radio dana 10. srpnja 2021., 17. srpnja 2021., 24. srpnja 2021. i 31. srpnja 2021., u mjesecu kolovozu 2021. radio dana 7. kolovoza 2021., 14. kolovoza 20221. i 21. kolovoza 2021. sve u radnom vremenu od 08:00 sati do 13:00 sati, a iz evidencija o radnom vremenu poslodavca koje je na uvid dao poslodavac razvidno je da navedeni sati rada nisu evidentirani u evidencijama o radnom vremenu za mjesec srpanj i kolovoz 2021.,
čime se postupili suprotno čl. 5. Zakona o radu, kažnjivo po članku 229. st. 1. t. 1. i st. 2. istog Zakona.
Stoga se temeljem 228. st. 1. t. 15. i st. 2. Zakona o radu, I. okrivljeniku Podravka d.d. i II. okrivljeniku PV, uz primjenu čl. 37. st. 3. PZ
i z r i č e
I. okrivljeniku Podravka d.d.
NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.040,00 eura (tisuću četrdeset eura)
II. okrivljeniku PV
NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 eura (tristo eura)
Temeljem čl. 33. st. 11. PZ, I. okrivljenik Podravka d.d. i II. okrivljenik AV su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Ukoliko u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne I. okrivljenik Podravka d.d. i II. okrivljenik AV uplate 2/3 izrečene novčane kazne, odnosno I. okrivljenik Podravka d.d. 693,33 eura (šesto devedeset tri eura i trideset tri centi) a II. okrivljenik AV 200,00 eura (dvjesto eura) smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
Na temelju čl. . 3. u svezi s čl. . 2. PZ I. okrivljenik Podravka d.d. i II. okrivljenik AV su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti paušalni iznos od 50,00 eura (pedeset eura) svaki ponaosob u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Na temelju odredbe čl. 34. st. 1. i čl. 152. st. 4. PZ, ako I. okrivljenik Podravka d.d. i II. okrivljenik AV novčanu kaznu i troškove postupka ne plate u roku koji im je određen, sud će izdati nalog Fini za prisilnu naplatu novčane kazne i troškova na novčanim sredstvima okrivljenika.
Obrazloženje
1.Optužnim prijedlogom prijedloga Državnog inspektorata Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-02/21-01/4829, Ur.broj: 443-02-02-11-22-15 od 25. ožujka 2022., stavljeno je na teret I. okrivljeniku Podravka d.d. i II. okrivljeniku PV počinjenje prekršaja opisanog u čl. 5. Zakona o radu, kažnjivo po čl. 229. st. 1. t. 1. i st. 2. istog Zakona.
2.I. okrivljenik Podravka d.d. i II. okrivljenik AV su u spis dostavili pisanu obranu u kojoj navode da se ne smatraju krivima za prekršaj koji mi se stavlja ne teretu a u svoju obranu navode da u cijelosti pobijaju navode optužnog prijedloga i navode iskaza VV danog na zapisnik od 23. ožujka 2022., između ostalog, navodi da su tijekom sezone 2021. subote odrađivane po nalogu nadređenih osoba pri čemu iste nisu bile plaćene ni evidentirane te da su njemu u tom periodu oduzeta sredstva rada. Ističe da I. okrivljena kao poslodavac ni on kao nadređena osoba nisu nikada nijednom od radnika I. okrivljene naložili rad subotom. Naime, rad subotom obavljao se dobrovoljno a isti se organizirao u skladu sa zakonskim odredbama. Voditelji prodaje o opciji rada subotom razgovarali su sa svojim podređenim trgovačkim predstavnicima i unapređivačima prodaje te su u konačnici neki organizirali takav rad uzimajući u obzir kontekst situacije s tada aktualnom pandemijom COVID – 19 i turističkom sezonom. Nisu svi radnici na Regiji bili angažirani već samo oni koji su to prihvatili. I sam gospodin VV je organizirao takav rad za dio radnika kojima je on bio voditelj i koji su izrazili želju da rade i subotom. U Iskazu i optužnom prijedlogu navodi se da je je radnik VV u kolovozu 2021. godine radio 3 subote. Međutim, isti je u kolovozu 202 1. godine radio samo 2 subote i to 07.i 14. kolovoza 2021.godine. Nastavno, svaki rad subotom radnicima je adekvatno plaćen. Budući da su radna mjesta na kojem radi i VV vrednovana ne samo koeficijentom složenosti radnog mjesta koji mu je definiran u Ugovoru o radu, nego i posebnom Odlukom o sustavu nagrađivanja kroz isplatu provizije, to je VV temeljem realizacije prodaje isplaćeno primanje prema definiranim ,kpi“- evima, a temeljem broja odrađenih subota isplaćena mu je, tzv. vanredna provizija. Slijedom navedenog, rad subotama je bio dobrovoljan, poslodavac je isti evidentirao (između ostaloga i kako bi znao koliku vanrednu proviziju isplatiti pojedinom radniku s obzirom na to da radnici nisu odrađivali isti broj subota) te su VV kao i drugim radnicima koji su obavljali rad subotom za isti bila isplaćena adekvatna primanja te niti jedan sat dodatnog rada radnicima nije ostao neplaćen. Vezano za navode u Iskazu Marka Arule da je na mjesto voditelja koje je on obavljao imenovana druga djelatnica te da je njemu onemogućen rad oduzimanjem sredstava rada ističu da je radnik VV i dalje zaposlen kod I. okrivljene na radnom mjestu voditelja prodajnog tima. Ugovor o radu, odnosno radno pravni status radnika VV nije se mijenjao ni nakon podnošenja prijave inspekciji rada. Radnik VV na raspolaganju i nadalje ima sredstava za rad službeni automobil koji radnik može koristiti od 0-24 sata u službene i privatne svrhe, laptop, mobitel i ostala sredstva potrebna za rad. Također, za svaki službeni put na kojem poslodavac VV nije bio mogućnosti osigurati topli obrok isplatio mu je dnevnicu za službeni put. Slijedom navedenog, radnik VV nije ni na koji način bio oštećen ni prije ni nakon podnošenja prijave inspekciji rada, već je njegov radno pravni status ostao nepromijenjen te isti i dalje uživa sve beneficije kao i ranije. Zaključno, ističu da se svaki prekovremeni rad, odnosno rad subotom radnicima propisno najavljuje i evidentira u evidenciju radnog vremena te VV niti ostali radnici nisu imali naknadnih pritužaba na poslodavca. Još jednom ističu da u cijelosti pobijaju navode optužnog prijedlogu te se ne smatraju krivima za prekršaj koji im se stavlja ne teret. No, opreza radi, a ukoliko sud odluči donijeti osuđujuću presudu, ističu sljedeće: Na temelju odredba Prekršajnog zakona (dalje u tekstu: PZ) sud može osloboditi od kazne počinitelja: 1. kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrne kažnjavanja, 2. kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak 3. kad se pomirio s oštećenikom i naknadio štetu (članak 38. stavak 2. PZ-a). Također, sud može izreći blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj i kad postoje naročite olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom, ako mu je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu prekršajem, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom (članak 37. stavak 1.PZ). Ponavljaju da radnik VV, kao ni drugi radnici, nije trpio nikakvu štetu, već je isti dobrovoljno obavljao rad subotama koji se evidentirao i koji je dio adekvatno plaćen, njegov je radno pravni status ostao nepromijenjen, odnosno isti je zadržao radno mjesto sa svim beneficijama kao i ranije te radnička prava VV ni dugih ranika ni na koji način nisu povrijeđena Stoga, mole da sud, u slučaju eventualnog izricanja osuđujuće presude, uzme u obzir navedene olakotne okolnosti te ih oslobodi kazne ili istu maksimalno ublaži.
3.U dokaznom postupku izvršen je uvid u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu i to u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 23. ožujka 2022., evidenciju o radnom vremenu za mjesec srpanj i kolovoz 2021. za radnika VV i u izvatke Ministarstva pravosuđa RH, Odjela za prekršajne evidencije na ime I. okr. Podravka d.d. i II. okr. AV od 14. ožujka 2025.
4.U tako provedenom postupku, temeljem obrane I. okrivljenika i II. okrivljenika, kao i činjenica utvrđenih uvidom u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, ocjenjujući obranu okrivljenika, provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti te tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, činjenično i pravno opisan u izreci presude, zbog čega su proglašeni krivima i kažnjeni.
5.Sud je cijenio obranu okrivljenika, ali istu nije mogao prihvatiti kao osnovu za isključenje od odgovornosti za počinjeni prekršaj, obzirom da su isti u svojstvu poslodavca evidenciju o radnom vremenu za radnika VV bili dužni voditi u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, bez obzira na činjenicu koju navode u svojoj obrani da navedeni radnik ni na koji način nije bio oštećen ni prije ni nakon podnošenja prijave inspekciji rada.
6.Odlučujući o prekršajnoj sankciji, sud je cijenio sve okolnosti koje utječu na njen izbor u smislu odredbe čl. 36. PZ, pa tako na strani I. okrivljenika olakotne i otegotne okolnosti ovaj sud nije našao unatoč činjenici što su isti kažnjavani. a na strani II. okrivljenika olakotnim je cijenio dosadašnju nekažnjavanost, a otegotne okolnosti ovaj sud nije našao. Uvjerenje je suda da će izrečena novčana kazna u izreci naznačenom iznosu koja im je ublažena sukladno odredbi čl. 37. st. 3. PZ, postići svoju svrhu, te u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenike da uvide neprihvatljivost svojeg postupka zbog kojeg su kažnjeni i odvratiti ih da ubuduće čine ovakve i slične prekršaje.
7.Temeljem odredbe čl. 152. st. 3. PZ, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati 2/3 izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom.
8.I. i II. okrivljenik dužni su platiti trošak postupka koji je u ovom predmetu odmjeren u skladu s duljinom trajanja i složenošću provedenog postupka.
Rijeka, 8. travnja 2025.
ZAPISNIČARKA
SUDAC
Ursula Čorić, v.r.
Vlado Pleše, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe na Visoki prekršajni sud RH, u roku od 8 dana, po primitku presude, putem Općinskog suda u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, bez naplate takse, na adresu [adresa].
DOSTAVITI:
1. tužitelju
2. - 3. I. - II. okrivljeniku
4. spis
