Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-297/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužitelja ZP /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Miran Zorica, odvjetnik iz [adresa], protiv tuženika GP /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], /[adresa]/ [adresa], kojeg zastupa Heleni Zudenigo, odvjetnici iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P-2039/2022-12 od 21. studenog 2023., u sjednici održanoj 8. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Preinačuje se presudu Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P-2039/2022-12 od 21. studenog 2023. i sudi:

Utvrđuje se da je tužitelj ZP /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ nasljeđivanjem stekao pravo vlasništva 1/6 dijela nekretnine – k. č. [katastarska čestica], pašnjak, ukupne površine 8082 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženik GP /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ dužan priznati i trpjeti da temeljem ove presude, po pravomoćnosti, tužitelj ishodi uknjižbu prava vlasništva na 1/6 dijela k. č. [katastarska čestica], na svoje ime i za svoju korist, uz istodobni upis brisanja prava vlasništva s imena tuženika u 1/6 dijela.

Utvrđuje se da je tužitelj ZP /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva u 2/6 dijela nekretnine - k. č. [katastarska čestica], pašnjak, ukupne površine 8082 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženik GP /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ dužan priznati i trpjeti da temeljem ove presude, po pravomoćnosti, tužitelj ishodi uknjižbu prava vlasništva na 2/6 dijela k. č. [katastarska čestica], na svoje ime i za svoju korist, uz istodobni upis brisanja prava vlasništva s imena tuženika u 2/6 dijela.

r i j e š i o  j e

Preinačuje se rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P-2039/2022-12 od 21. studenog 2023. pod stavkom I. i III. izreke i rješava:

Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.493,10 eura.

Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove predmetne parnice u iznosu od 3.429,08 eura sa zateznim kamatama tekućim od 8. travnja 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužitelj nasljeđivanjem stekao pravo vlasništva 1/6 dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak, površine 8082 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], trpljenje tuženika da tužitelj na temelju presude po pravomoćnosti ishodi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i za svoju korist u 1/6 dijela uz istodobni upis brisanja prava vlasništva s imena tuženika u istom suvlasničkom udjelu, na utvrđenje da je tužitelj stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva za 2/6 dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak, površine 8082 m2, upisane zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što da je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj na temelju presude po pravomoćnosti ishodi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i za svoju korist u 2/6 dijela uz istodobni upis brisanja prava vlasništva s imena tuženika u istom suvlasničkom udjelu i zahtjev za naknadu parničnog troška.

2. Prvostupanjskim je rješenjem naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.493,10 eura (stavak I. izreke). Pod stavkom II. izreke je odbijen zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu, a pod stavkom III. izreke odbijen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška.

3. Protiv presude i rješenja pod stavkom I. i III. izreke žali se tužitelj iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a).

3.1. Tužitelj predlaže preinaku prvostupanjske presude slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak žalbe u iznosu od 311,06 eura.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev na utvrđenje da je tužitelj nasljeđivanjem stekao pravo vlasništva u 1/6 dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak, površine 8082 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da ima valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva za daljnjih 2/6 dijela iste nekretnine, odnosno da je suvlasnik iste nekretnine za ukupno 3/6 dijela, nastavno zahtjevi za upis vlasništva u zemljišnu knjigu uz istovremeno brisanje s imena tuženika i zahtjev za naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama.

7. Prvostupanjski je sud odbio tužbene zahtjeve u bitnome obrazlažući da se u konkretnom slučaju ne radi o naknadno pronađenoj imovini jer to ne "…proistječe iz činjeničnog supstrata tužbe, navoda stranaka, tijekom postupka .. priloženih dokaza niti iskaza saslušanih stranaka, dakle ista nije tako kvalificirana", da je predmetna nekretnina prije nego što ju je stekao tuženik bila upisan u zemljišnoj knjizi kao općenarodna imovina, da tužitelj na kojem je teret dokazivanja nije sa sigurnošću dokazao da je predmetna nekretnina nakon smrti njegovog oca predstavljala samo njegovu ostavinu jer da iz iskaza svjedoka TP, kojem je sud u potpunosti poklonio vjeru slijedi da je Srećkov otac N (djed tužitelja) imao još dva sina i kćer koji se nisu međusobno podijelili, ne ulazeći u razmatranje priloženih dokaza (izjava ČP pokojnog E /list 73./, rješenje o nasljeđivanju /list 78. - 79./) jer su priloženi nakon zaključenja prethodnog postupka.

8. Osporavajući prvostupanjske odluke tužitelj tvrdi da je u donošenju istih počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a (nedostaju razlozi o odlučnim činjenica, navedeni razlozi proturječni međusobno, sa sadržajem predmeta i priklopljenog predmeta P-399/2011), da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno jer da sud vjeruje svjedoku TP koji je iskazao da nekretnina nije pripadala njegovom ocu i da nije čuo da bi itko prigovarao tuženiku vezano za korištenje, da se nije puno zanimao jer to nije bilo njihovo i na temelju tog iskaza zaključuje da je djed N imao još sinova koji se nisu podijelili, bez uzimanja u obzir sadržaja priklopljenog predmeta P-399/2011 (sadržaja tužbe i činjenica na kojima je utemeljena odluka u toj parnici) i iskaza sestara (BP i TP) koje su potvrdile činjenice iz parnice P-399/2011, na temelju kojih je u toj parnici donesena presuda - da je nekretnina dugo u posjedu njihove obitelji, prvotno djeda Z i bake G, a potom oca stranaka (T).

9. Ispitivanjem prvostupanjske presude utvrđena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se argumentirano poziva tužitelj, s otklonjivim posljedicama na meritorno suđenje, u žalbenom stadiju postupka, budući da su ispunjene pretpostavke za donošenje drugostupanjske odluke po odredbi članka 373. a ZPP-a i neovisno o tome što prvostupanjski sud iako dužan, u ponovljenom suđenju nije raspravio sporna pitanja na koje je upozoren rješenjem ovog suda od 11. listopada 2022. (članak 371. stavak 2. ZPP-a).

10. Iz sadržaja predmeta i priklopljenih predmeta istog suda poslovni P-134/2010 i P- 399/2011 kao izvjesno proizlazi, a što u konačnici nije niti sporno među strankama:

- stranke (ZP i GP), njihov brat DP i sestre CP, LP i BP, rođena LP, zakonski su nasljednici roditelja, oca T, koji je preminuo 1991. i majke Č rođene 1944., koja je preminula 2010.;

- iza oca T nije vođenj ostavinski postupak;

- iz majke Č je pravomoćno okončan ostavinski postupak 2010. godine - predmetom kojeg od nekretnina je bio samo stan u zgradi u [adresa];

- tuženik prije smrti majke, 31. ožujka 2010. podnio prvu tužbu protiv Općine Polača radi utvrđenja vlasništva dosjelošću na predmetno nekretnini (P- 134/2010) koju je temeljio na činjenici da su njegovi prednici (otac B i djed N, i prednici djeda Z) u nesmetanom posjedu nekretnine - k. č. [katastarska čestica], kontinuirano od 1900. godine - u tom postupku donesena presuda na temelju priznanja – tuženik se nije mogao upisati kao vlasnik u zemljišnoj knjizi zbog pogreške u pisanju broja čestice bez navođenja katastarske općine;

- tuženik je ponovo 13. prosinca 2011. podnio tužbu protiv Općine P (P- 399/2011), radi utvrđenja stečenog vlasništva dosjelošću koju je temeljio na istoj činjeničnoj osnovi - njegovi prednici su u mirnom i kontinuiranom posjedu k. č. [katastarska čestica], površine 8082 m2, k. o. [katastarska općina] od 1900. godine i na temelju tih činjenica, potvrđenih iskazima svjedoka (KP i FP) i identifikacijom k. č. na očevidu obavljenom 5. veljače 2013. u nazočnosti vještaka geodete (list 27. i 34. priklopljenog predmeta P-399/2011), primjenom pravila iz § 1472. Općeg građanskog zakona /Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch/ - OGZ, presudom poslovni broj P-399/2011-20 od 22. veljače 2013. utvrđeno da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini - k. č. [katastarska čestica] pašnjak, površine 8082 m2 k. o. [katastarska općina] i na temelju te presude je upisan tužitelj vlasnikom u zemljišnoj knjizi.

11. Pravilima o djelovanju zakonskih pretpostavki, u kontinuitetu je propisano (OGZ, ZOVPO-a[1] , ZVDSP-a ) da se izvorno pravo vlasništva na stvari stječe u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavki - za izvanrednu dosjelost protekom 40 godina mirnog i kontinuiranog poštenog posjeda (članak 159. stavak 1. i 4. u vezi s člankom 129. stavkom 1. ZVDSP-a), odnosno da nije bio potreban upis u zemljišnoj knjizi.

12. Prema pravilima o sadržaju pravomoćnosti sud se ne može upuštati u ispitivanje činjenica koje se poslužile kao osnova za donošenje pravomoćne presude o nekom pitanju koje se kao prejudicijelno pojavilo u parnici, a o kojem je već odlučno u pravomoćno okončanoj parnici kao o glavnom pitanju, i može pravomoćnu presudu

1 Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, broj: 53/1991.)

2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. – pročišćeni tekst, 94/2017. – ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a)

upotrijebiti kao dokaz o činjenicama i pravnim odnosima čije je postojanje u njoj utvrđeno.

13. Stoga, u pravu je tužitelj kada tvrdi da se ocjena o izvorno stečenom pravu vlasništva po pravilima o izvanrednoj dosjelosti prednika stranaka na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije mogla temeljiti na kontradiktornom iskazu svjedoka TP (list 63. - 64.), već na činjenicama na temelju kojih je pravomoćno odlučeno u parnici P-399/2011, a koje su u bitnome potvrđene i u predmetnoj parnici iskazima svjedokinja (BP, CP).

14. Naime, pretpostavke izvorno stečenog prava vlasništva dosjelošću na k. č. [katastarska čestica], pašnjak, površine 8082 m2, k. o. [katastarska općina], kao jednom od zakonom dopuštenih načina stjecanja vlasništva nekretnine, bez da je za to stjecanje potreban upis u zemljišnim knjigama, ispunjene su u odnosu na prednike stranaka (oca T koji je preminuo 1991. i djeda D koji je rođen 1899., a preminuo 1979.), a što kao izvjesno proizlazi iz činjenica utvrđenih u parnici P-399/2011, u kojoj je sam tuženik iz predmetne parnice kao tužitelj u toj parnici, u činjeničnoj osnovi tužbe, na temelju koje je u konačnici i donesena presuda po pravilima o izvanrednoj dosjelosti sadržanim u OGZ tvrdio da su se njegovi prednici (otac B i djed N), a i prednici djeda Z nalazili u mirnom i kontinuiranom posjedu nekretnine neprekidno od 1900. godine, a koje su u bitnome potvrđene i iskazima sunasljednica, u predmetnoj parnici, svjedokinje CP (list 61. - 62.) i BP (list 137. - 138.).

15. Prema pravilima o nasljeđivanju, nasljednik stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari po sili zakona samim time što je zbog ostaviteljeve smrti naslijedio ostavinu, odnosno bez ikakovog čina uspostavljanja stjecateljeve vlasti na stvari - bez predaje u posjed i bez upisa prava vlasništva na nekretnini u zemljišnu knjigu (članak 128. stavak 1. ZVDSP-a, članak 3., članak 4. stavak 4. i članak 5. ZN- a[3] /istovjetno i prema pravilima o nasljeđivanju koja su prethodila/), a što između ostalog znači da se ne može uzeti da je jedna osoba nasljednik u jednom razdoblju, a druga u nekom daljnjem razdoblju, već se vlasništvo po sili zakona na temelju nasljeđivanja kao pravnog temelja stjecanja vlasništva stječe u trenutku otvaranja nasljedstva - smrti ostavitelja (u konkretnom slučaju 1979. kada je preminuo djed N, odnosno 1991. kada je preminuo otac stanaka i 2010. kada je preminula majka stranaka).

16. Učinci pak pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju u smislu odredbe članka 232. stavka 5. ZN-a odnose se samo na utvrđeni sastav ostavine, odnosno imovinu koja je bila predmet raspravljanja u ostavinskom postupku. Imovina koja nije obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, a bila je vlasništvo ili suvlasništvo ostavitelja, smatra se naknadno pronađenom imovinom i to bez obzira na to je li se za vrijeme vođenja ostavinske rasprave znalo da ona postoji i da je dio te ostavine (rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-849/2018-3 od 20. svibnja 2020.).

3 Zakon o nasljeđivanju (Narodne novine, broj: 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015, 14/2019.)

17. Suprotno zaključku prvostupanjskog suda, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja naknadno pronađenu imovinu iza pokojne majke Č (i ostavinu oca T iza kojeg nije vođen ostavinski postupak a koji je preminuo prije majke - 1991. godine) i nema zapreke da tužitelj kao jedan od šest zakonskih nasljednika roditelja (T i Č), u ovoj parnici, s obzirom da je između tuženika i tužitelja, kao sunasljednika očito sporno ulazi li k. č. [katastarska čestica] k.o. u ostavinu roditelja, zahtjeva da se utvrdi da je nasljeđivanjem roditelja stekao 1/6 dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

18. Dakle, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jest ostavina roditelja stranaka i tužitelju kao jednom od šest zakonskih nasljednika pripada pravo na 1/6 dijela te nekretnine.

19. Nadalje, pravilima o ustupanju nasljednog dijela prije diobe je između ostalog propisano da svaki nasljednik može prije diobe prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili djelomično, samo sunasljedniku (članak 145. stavak 1. ZN-a), da je ugovor o prijenosu nasljednog dijela valjan samo ako je sastavljen u pisanom obliku i: ovjeren od suca nadležnog suda, ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku (članak 145. stavak 2. ZN-a).

20. Dovođenjem u vezu Ugovora od 13. veljače 2018. sastavljenog u pisanom obliku i potvrđenog po javnom bilježniku 6. ožujka 2018. (list 9. - 12.) sa iskazima svjedoka (sunasljednica CP /list 61. - 62./ i BP /list 137. - 138./), kao jedini objektivni zaključak ostaje da su sunasljednice CP i BP, svoje naslijeđene dijelove na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iza roditelja (svaka u 1/6 dijela) prije diobe prenijele na tužitelja kao sunasljednika i da je Ugovor valjana i egzistentna pravna osnova za stjecanje prava vlasništva u 2/6 dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

21. Prema tome, tužitelj raspolaže egzistentnom i valjanom osnovom za stjecanje prava vlasništva na daljnjih 2/6 dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - pašnjak, površine 8082 m2, odnosno ukupno za 3/6 dijela (1/6 dijela nasljeđivanjem, 2/6 dijela ustupanjem nasljednog dijela prije diobe), što je tuženik dužan priznati i trpjeti promjene upisa u zemljišnoj knjizi kako je to navedeno pod točkama 1. i 2. predloženih pravnih posljedica, postavljenim tužbenim zahtjevima (list 3., 137.).

22. Iz navedenih razloga je pobijana presuda preinačena, tako što su prihvaćene kao osnovane pravne posljedice predložene tužbenim zahtjevima, odnosno odlučeno kao u izreci presude (članak 373. a ZPP-a).

24. Budući da je uspjeh stranaka u postupku izmijenjen - tužitelj je u konačnici uspio u parnici, to je tuženik dužan naknaditi tužitelju pripadajući parnični trošak i sam snositi svoj trošak predmetne parnice (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

25. Tužitelj je određeno postavio zahtjev za naknadu troška (list 142., 160.).

26. Nagrada za zastupanje tužitelja po punomoćniku odvjetniku (u granicama postavljenog zahtjeva prema OT[4] ) iznosi 2.845,10 eura (prema vrijednosti predmeta spora od 1.459,95 eura /članak 40. stavak 2. ZPP-a/, u skladu sa člankom 155. ZPP- a i OT-om - sastav tužbe /list 1. - 3./ - 100 bodova /Tbr. 7/1. OT/, žalbe od 16. prosinca 2021. /list 93. - 95./ i predmetne žalbe od po 125 bodova /Tbr. 10/1. OT/, zastupanje na ročištima 17. listopada 2019. /list 27. – 28./, 11. studenog 2019. /list 29. - 30./, 4. ožujka 2020. /list 39. - 40. - očevid), 8. ožujka 2021. /list 53. - 54./, 13. rujna 2021. /list 60. - 65./, 30. studenog 2021. /list 74. - 77./, 20. siječnja 2023. /list 111. - 112./ i 22. rujna 2023. /list 137. - 141./ od po 100 bodova /Tbr. 9/1. OT/ - 1145 bodova x 1,99 eura /Tbr. 50./ = 2.276,55 eura + 569,65 eura na ime poreza na dodanu vrijednost od 25% /Tbr. 42. OT/ = 2.845,10 eura).

27. Podnesak od 17. listopada 2019. se ne nalazi u spisu zbog čega tužitelju nije priznata trošak za taj podnesak.

28. Pored troška na ime nagrade za zastupanje po punomoćniku odvjetniku (2.845,10 eura) tužitelju pripada i daljnji trošak u iznosu od 583,98 eura, od čega na ime plaćenog predujma za očevid i geodestsko vještačenje iznos od 530,89 eura /list 35./ i na ime plaćene sudske pristojbe na žalbu iznos od 53,09 eura /list 97./.

29. Iz sadržaja predmeta ne proizlazi da je tužitelj platio sudsku pristojbu na tužbu i presudu, zbog čega mu taj trošak nije priznat.

30. Prema tome, tuženik je dužan naknaditi tužitelju trošak predmetne parnice u ukupnom iznosu od 3.429,08 eura (članak 154. stavak 1. u vezi s člankom 151., člankom 155. ZPP-a i OT-om) sa zateznim kamatama od donošenja odluke o trošku (8. travnja 2025.) do isplate (članak 151. stavak 3. ZPP-a, članak 29. stavak 1., 2/2., 7. i 8. ZOO-a[5] i sam snositi svoje troškove (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

31. Iz navedenih razloga je vezano za troškove predmetne parnice odlučeno kao u izreci rješenja (članak 380. točka 3. u vezi s člankom 166. stavkom 2. ZPP-a).

U Zagrebu 8. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Nika Grospić Ivasović

4 Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022., 126/2022., u daljnjem tekstu: OT)

5 Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/2023.)