REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-2688/2021-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Vanesi Brizić Bahun, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika-specijalista Maria Samardžića, u pravnoj stvari tužitelja NV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB:94472454976, Zagreb, Listopadska 2, zastupanog po punomoćniku Ivanu Glavašu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane dana 11. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 08. travnja 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužba u ovom predmetu djelomično povučena za tijek zateznih kamata tekućih na iznos od 1.592,67 eura od 18. prosinca 2019. do 24. listopada 2021.

II. Dopušta se preinaka tužbe učinjena na ročištu za glavnu raspravu od 11. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.000,00 eura sa zateznim kamatama tekućima na iznos od 1.592,67 eura od 25. listopada 2021. do isplate te na iznos od 407,33 eura tekućima od 11. ožujka 2025. do isplate, tekuće do 31. prosinca 2022. po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblja dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa sve do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata tekućih na iznos od 407,33 eura od 25. listopada 2021. do 10. ožujka 2025., kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.417,03 eura sa zateznim kamatama tekućima od 08. travnja 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška u iznosu od 1.107,97 eura, kao neosnovan.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 19. srpnja 2018. oko 17:05 sati došlo do prometne nezgode u Zagrebu, Maksimirska cesta 110. Predmetnu prometnu nezgodu prouzrokovao je IV upravljajući vozilom marke i tipa „Volkswagen Golf“ reg. oznake [registarska oznaka], tako što nije prilagodio brzinu kretanja osobinama i stanju ceste, slijedom čega je prednjim dijelom predmetnog vozila udario u stražnji dio vozila reg. oznake [registarska oznaka], uslijed čega je došlo do sraza rečenih vozila. U trenutku predmetne prometne nezgode u vozilu reg. oznake [registarska oznaka] nalazila se tužiteljica NV u svojstvu putnice te je ista pritom zadobio tjelesne ozljede. Gore navedeno vozilo krivca za predmetnu prometnu nezgodu reg. oznake [registarska oznaka] bilo je obvezno osigurano policom od autoodgovornosti kod tuženika. Nakon navedene prometne nezgode tužiteljici je odmah pružena hitna liječnička pomoć u nadležnoj liječničkoj ustanovi te je daljnje liječenje nastavila sukladno uputama liječnika. Tužiteljici su dijagnosticirane tjelesne povrede koje su detaljno opisane u liječničkoj dokumentaciji koja se prilaže. Razlogom navedenog štetnog događaja, tužiteljica NV je pretrpjela i još uvijek trpi neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, a nakon završenog liječenja tužiteljica će ulagati pojačane napore u životu i radu. Za vrijeme liječenja tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega bližnjih. Na temelju naprijed navedenog te temeljem priležeće medicinske dokumentacije, cijeneći odredbe iz čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima, tužitelj potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje, te imovinske štete, i to: duševne boli zbog smanjena životne aktivnosti, pretrpljenih bolova, pretrpljenog straha, tuđe pomoći i njege tijekom liječenja, u daljnjem iznosu od 12.000,00 kn (pored iznosa plaćenih od strane tuženika prije podnošenja tužbe) uvećano za zakonske zatezne kamate od dana primitka odštetnog zahtjeva kod tuženika. Tužiteljica će konačno urediti tužbeni zahtjev po gornjim osnovama nakon provedenog medicinskog vještačenja u rubriciranom predmetu. Tužiteljica ističe kako se obratila tuženiku u mirnom postupku i to odštetnim zahtjevom od 12. prosinca 2019., kojeg je tuženik zaprimio 18. prosinca 2019., nakon čega je tuženik tužiteljici isplatio novčani iznos od 9.000,00 kn, no isti iznos nikako ne može predstavljati pravičnu novčanu naknadu tužiteljici, pa zbog tog razloga tužiteljica od tuženika ovom tužbom potražuje daljnje novčane iznose kako je navedeno u tužbenom zahtjevu (i gore obrazloženo). Ujedno, tužiteljica navodi kako sukladno Zakonu o obveznim odnosima i drugim pozitivnim propisima od tuženika potražuje i isplatu zakonskih zateznih kamata od dana primitka odštetnog zahtjeva kod tuženika. Također, tužiteljica navodi kako tuženik nije specificirao na što se odnose isplaćeni iznosi, pa tužiteljica predlaže da sud pozove tuženika da se očituje glede istoga, a sve kako bi tužiteljica mogla uskladiti svoj tužbeni zahtjev. Predlaže sudu naložiti tuženiku isplatu s osnova neimovinske i imovinske štete iznos od 12.000,00 kuna/1.592,67 eura sa zateznim kamatama od 18. prosinca 2019. do isplate te parnične troškove sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost osiguranika tuženika. Osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, preko nesporno isplaćenog iznosa od 8.850,00 kuna s naslova neimovinske štete i 150,00 kuna s naslova tuđe pomoći i njege te smatra da je kod tužitelja došlo do privremenog oštećenja zdravlja bez trajnog oštećenja na tjelesno/duševno zdravlje. Nalaz FSKV-a nije u vezi s nezgodom jer nastale promjene su posljedica degenerativnih promjena koje su kod tužiteljice prisutne od ranije. Osporava i zatraženi tijek kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tužiteljica je na ročištu od 11. ožujka 2025. smanjila tužbeni zahtjev i to u odnosu na tijek zateznih kamata, tako da potražuje zatezne kamate od 25. listopada 2021. do isplate, a ne kao u tužbi od 18. prosinca 2019. do isplate, odnosno djelomično je povukla tužbu u ovoj pravnoj stvari, čemu se tuženik nije protivio te je sukladno čl. 193. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje:ZPP) odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.

4. Tužiteljica je na istom ročištu od 11. ožujka 2025. preinačila tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva, tako da sada potražuje iznos od 2.000,00 eura te je dopuštena preinaka tužbe, tj. daljnje raspravljanje po tako postavljenom tužbenom zahtjevu, stoga što ovaj postupak traje već tri i pol godine, a od izmjene Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske u ožujku 2020. je prošlo pet godina, pa je obzirom na inflaciju i povećanje troškova života opravdano i dopušteno ovakvo povišenje tužbenog zahtjeva, dakle, tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, dok je isto svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, sukladno čl. 190. ZPP-a. Naime, notorna je činjenica da je u proteklih pet godina od kada su prošli put izmijenjeni navedeni orijentacijski kriteriji porasla stopa inflacije, a prema javno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku od ožujka 2020. do siječnja 2025. zbirna odnosno kumulativna stopa inflacije iznosi preko 28%. Nadalje, ističe se činjenica da navedeni podaci, osobito oni o pojačanim inflatornim kretanjima, nipošto i ni na koji način ne mogu realno i stvarno opisati, u činjeničnom smislu, koliki je stvarni porast troškova života kojeg stope inflacije ne mogu prikazati na objektivan način. Dakako, sve navedeno se odrazilo i na gubitak vrijednosti iznosa pravičnih novčanih naknada koje se oštećenicima isplaćuju za popravljanje pretrpljene neimovinske štete zbog povreda prava osobnosti. Drugim riječima, sud smatra da se iznosima pravičnih naknada koji su povećani prije pet godina danas na tržištu roba i usluga ne može kupiti odnosno priuštiti niti polovica roba i usluga na tržištu koje su se za povećane iznose pravičnih novčanih naknada, mogle kupiti nakon povećanja navedenih novčanih naknada, pa je opravdana i svrsishodna preinaka tužbe.

5. Tuženik je protiv preinačene tužbe podnio prigovor zastare.

6. Sud smatra prigovor zastare neosnovanim. Naime, ovaj sud smatra da je vrijeme koje je relevantno za ocjenu prigovora zastare za tražbinu na koju se odnosi preinaka, dan podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno tužbe, a ne dan preinake. Kako je zahtjev za naknadu štete podnesen 18. prosinca 2019., sud je zaključio da u ovom predmetu nije mogla nastupiti zastara po odredbi čl. 230. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO).

7. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom medicinske dokumentacije po medicinskim vještacima, medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku Vesni Šerić i Kristini Potočki, pribavljen je osobni zdravstveni karton tužiteljice i FSVK snimke sve za potrebe medicinskog vještačenja.

8. Na temelju ocjene dokaza te rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete iz štetnog događaja od 19. srpnja 2018.

10. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija, odgovornost osiguranika tuženika. Nesporno je tuženik isplatio tužiteljici prije podnošenja tužbe iznos od 8.850,00 kuna/1.174,60 eura s naslova neimovinske štete i 150,00 kuna/19,91 eura s naslova tuđe pomoći i njege.

11. U nastavku postupka stranke su učinile nespornim da su tuđu pomoć i njegu pružali ukućani te je sud odustao od izvođenja dokaza saslušanjem tužiteljice. Također su stranke tijekom postupka, a prije preinake tužbe, učinile nespornim tijek zateznih kamata na neimovinsku i imovinsku štetu od dana podnošenja tužbe.

12. Između stranaka je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa.

13. Radi utvrđivanja osnove i visine tužbenog zahtjeva proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku neurološke struke Vesni Šerić.

14. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila trzajnu ozljedu vratne kralježnice. Nakon provedenog adekvatnog liječenja kod tužiteljice su zaostale trajne posljedice uz smanjenje životne aktivnosti za 5%. U štetnom događaju tužiteljica je pretrpjela bolove jakog intenziteta tijekom 1 dana, srednje jakog oko 7 dana te slabije bolove još oko mjesec dana. Doživjela je primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku postojao je sekundarni strah radi tjelesnih ozljeda i brige za ishod liječenja jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 5 dana i blagog intenziteta u trajanju od 3 tjedna te kasni strah u vidu tjeskobe i zabrinutosti, posebice u situacijama prometa još oko 6 tjedana. Tuđa pomoć bila je potrebna tužiteljici kroz 7 dana po 4 sata, 7 dana po 3 sata dnevno te još 7 dana po 2 sata dnevno zbog potrebe nabavke i pripreme hrane, nošenja težih predmeta, pospremanja po kući i slično.

15. Vještak Vesna Šerić je na ročištu od 21. svibnja 2024. odgovorila na primjedbe tuženika na način da je tužiteljica zadobila trzajnu ozljedu vratne kralježnice i da se ista liječila sukladno protokolu za navedenu ozljedu. Učinila je također dijagnostičku obradu koja nedvojbeno ukazuje na trzajnu ozljedu vratne kralježnice. Istakla je da se slaže kako je kod tužiteljice iz medicinske dokumentacije vidljivo da ima degenerativne promjene vratne kralježnice koje je naravno tijekom sastavljanja nalaza i mišljenja uzela u obzir, ali neosporno je da je ozljeda teža ukoliko nastane na prethodno oštećenom tkivu ili organu, a što je poznato u sudskom medicinskim vještačenjima kao baltazarova metoda. Za trzajnu ozljedu vratne kralježnice je neophodno učiniti FSVK (funkcijske snimke vratne kralježnice) što je učinjeno i vidljivo je da je isti sačinjen 27. ožujka 2019. u kojoj je jasno istaknut instabilitet u jednom segmentu a koje je i ocijenila kod smanjenja životne aktivnosti. MR vratne kralježnice koji je učinjen 2020., opisuje niz degenerativnih promjena pa čak i protruzije diska u nekoliko segmenata, ali iste nije cijenila koje se sa sigurnošću ne mogu dovesti u vezu sa navedeno štetnim događajem. Također i EMNG koji je sačinjen u dva navrata, pokazuje na korelaciju kliničke slike ali i promjene na živčevju ručja, nije cijenila s obzirom na istaknute degenerativne promjene kod tužiteljice. S toga i nadalje ostaje pri pisanom nalazu i mišljenju priloženom spisu. Sada je sačinila uvid u zdravstveni karton tužiteljice, ali ne vidi jasnih razloga za promjenu ocjene jer je neosporno da tužiteljica ima degenerativne promjene, koje su registrirane a također je i štetni događaj registriran u zdravstvenom kartonu. Svaki instabilitet predstavlja posttraumatski nalaz, jer to nije fiziološko stanje i instabilitet ne znači protuzija diska, hernije diska ili eventualno rastrgnuće istih, a koje također mogu biti posljedica traume. Činjenica je da postoji klinička slika, postoji radiološki nalaz, postoji EMNG, koji daju sveukupnu sliku trzajne ozljede vratne kralježnice. Napominje da instabilitet u vratnom segmentu nije nešto normalno, već predstavlja patološko stanje. Instabilitet ne može biti uzrok degenerativnih promjena. Iz snimke FSVK nije naveden pomak u milimetrima. Kod ocjene smanjena životne aktivnosti uzela je u obzir degenerativne promjene.

16. Radi očitanja FSVK izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku radiološke struke Kristini Potočki.

17. Iz nalaza i mišljenja vještaka Kristine Potočki proizlazi da je učinjenom radiološkom obradom funkcijskih snimaka vratnog segmenta kralježnice vidljiv instabilitet segmenta C4-C5.

18. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio vještačenje stalnog sudskog vještaka Vesne Šerić i Kristine Potočki, to stoga što smatra da su isti dani stručno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke i medicinske znanosti, sve na temelju uvida u priloženu dokumentaciju i pregleda tužiteljice, a svojim očitovanjem na ročištu vještak Vesna Šerić je u cijelosti detaljno i obrazloženo otklonila prigovore tuženika te na zadnjem ročištu za glavnu raspravu tuženik niti tužitelj nisu imali primjedbi na njezino vještačenje, a također nije bilo primjedbi na vještačenje vještaka Kristine Potočki.

19. Dakle, utvrđeno je da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljedu vratne kralježnice. U štetnom događaju kod tužiteljice su zaostale trajne posljedice uz smanjenje životne aktivnosti za 5%. Tužiteljica je pretrpjela bolove jakog intenziteta tijekom 1 dana, srednje jakog 7 dana te slabije bolove još mjesec dana. Doživjela je primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku postojao je sekundarni strah radi tjelesnih ozljeda i brige za ishod liječenja jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 5 dana i blagog intenziteta u trajanju od 3 tjedna te kasni strah u vidu tjeskobe i zabrinutosti, posebice u situacijama prometa još oko 6 tjedana. Tuđa pomoć bila je potrebna tužiteljici kroz 7 dana po 4 sata, 7 dana po 3 sata dnevno te još 7 dana po 2 sata dnevno.

20. Na temelju gore navedenog medicinskog vještačenja utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, a temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO-a. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje: za fizičke bolove, strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, kao što je i u ovom predmetu slučaj, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Nadalje, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu sami za sebe biti dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu. Stoga je, radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju, potrebno procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

21. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova, vrstu i lokalitet ozljeda te notornu činjenicu povećanih troškova života u zadnjih nekoliko godina, sud smatra da bi tužitelju kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a bio iznos od 1.000,00 eura.

22. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđen intenzitet i trajanje straha, kao i vodeći računa o načinu ozljeđivanja tužitelja te povećane troškove života u zadnjih nekoliko godina, sud smatra da bi tužitelju kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a bio iznos od 1.200,00 eura.

23. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđeno umanjenje opće životne i radne aktivnosti u opsegu od 5%, pojavne oblike kroz koje se te posljedice očituju, dob tužitelja u vrijeme ozljeđivanja, kao i način ozljeđivanja te notornu činjenicu povećanih troškova života u zadnjih nekoliko godina, sud smatra da bi tužitelju kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a bio iznos od 1.000,00 eura.

24. S obzirom na sve izloženo te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužitelju na pravičnu novčanu naknadu temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO-a, to sud smatra da tužitelju temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a pripada ukupan iznos od 3.200,00 eura, umanjeno za nespornu isplatu prije podnošenja tužbe u iznosu od 1.174,60 eura, tužitelju pripada iznos od 2.025,40 eura.

25. Medicinskim vještačenjem je utvrđeno da je tuđa pomoć tužiteljici bila potrebna u trajanju ukupno 63 sata. Cijenu sata tuđe pomoći i njege, koju su pružali ukućani, sud je utvrdio po slobodnoj ocjeni sukladno čl. 223. ZPP-a od 5,00 eura. Obzirom na cijenu sata od 5,00 eura, na ime naknade štete, sud smatra da tužitelju pripada iznos od 315,00 eura, umanjeno za nespornu isplatu prije podnošenja tužbe u iznosu od 19,91 eura, tužitelju pripada iznos od 295,09 eura.

26. Dakle, tužitelju pripada ukupan iznos od 2.320,49 eura s naslova neimovinske i imovinske štete, pa kako tužitelj potražuje iznos od 2.000,00 eura, isti joj je i dosuđen u točki I izreke presude.

27. Obveza plaćanja naknade štete sukladno odredbi članka 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23) dospijeva danom podnošenja odštetnog zahtjeva odgovornom osiguratelju te slijedom toga i obveza plaćanja zatezne kamate na naknadu štete dospijeva istog dana. Kako je tužitelj potraživao zateznu kamatu od dana podnošenja tužbe odnosno 25. listopada 2021., s čime se tuženik suglasio, valjalo je dosuditi zateznu kamatu od 25. listopada 2021., međutim samo na iznos od 1.592,67 eura/12.000,00 kuna koliko je tužiteljica potraživala u tužbi. Tužiteljica je na ročištu od 11. ožujka 2025. preinačila tužbu povišenjem tužbenog zahtjeva na 2.000,00 eura, pa za ostatak dosuđenog iznosa od 407,33 eura tužiteljici pripada zatezna kamata od dana preinake odnosno od 11. ožujka 2025.

28. Stopa zatezne kamate određena je sukladno čl. 29. ZOO-a.

29. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. (tužitelj nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu tužbenog zahtjeva i to dijelu tijeka zateznih kamata) i čl. 155. ZPP-a, a isti troškovi odmjereni su sukladno vrijednosti predmeta spora, postavljenom zahtjevu za nadoknadu troškova postupka i Tbr. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje:OT) te da na sve obavljene radnje odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost.

30. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebne za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava odštetnog zahtjeva i tužbe (Tbr. 7./1. OT), sastav tri obrazložena podneska od 02. svibnja 2022., 20. svibnja 2024. i 19. rujna 2024. (Tbr. 8./1. OT), zastupanja na ročištima 12. svibnja 2022., 21. svibnja 2024. i 11. ožujka 2025., (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju po 100 bodova. Tužitelju je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebne za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava podnesaka od 02. lipnja 2022. i 02. kolovoza 2024. (Tbr. 8./4. OT), za svako po 25 bodova. Dakle, ukupno 850 bodova, pa s obzirom na vrijednost boda od 2 eura, uvećanog za pripadajući PDV 25%, ukupno iznosi 2.125,00 eura. Ujedno je tužitelju u cijelosti valjalo priznati trošak predujmova vještačenja u iznosu 199,08 eura i 33,18 eura te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura, koliko je i plaćeno te sudske pristojbe na presudu u iznosu od 33,23 eura, jer tužitelj može platiti polovinu pristojbe ako je plaćena u roku od tri dana.

31. Međutim, nije priznat kao potreban trošak sastava podneska od 29. listopada 2021., jer istim dostavlja dokaz o uplati sudske pristojbe, što sud može sam vidjeti u e-spisu, pa nije bilo potrebno za postupak. Nije priznat kao potreban trošak sastava podneska od 21. ožujka 2024., jer istim dostavlja dokaz o uplati predujma, što sud može sam vidjeti u e-spisu, pa nije bilo potrebno za postupak.

32. Tužitelju nije priznat trošak zastupanja na ročištu za objavu odluke, budući da trošak ročišta za objavu presude nije potreban u smislu čl. 155. ZPP-a, jer se presuda neposredno nakon ročišta za objavu objavljuje i na e-oglasnoj ploči te je cjelovit sadržaj odluke dostupan strankama odmah nakon ročišta za objavu, pa isti nije bio potreban za postupak, a na ročištu za objavu nije potrebna prisutnost stranaka niti može utjecati na postupak.

33. Stoga je tužitelju valjalo dosuditi parnične troškove u sveukupnom iznosu 2.417,03 eura, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a, dok je u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troškova odbijen (zahtijevan ukupan trošak od 3.525,00 eura).

34. Slijedom navedenog je odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, dana 08. travnja 2025. godine

Sutkinja

Vanesa Brizić Bahun

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave presude odnosno od dana dostave prijepisa ove presude u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (Čl. 335. Zakona o parničnom postupku). Žalba se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke putem ovog suda,a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Oglasna ploča suda 8 dana