Poslovni broj: Pr-6/2024-34

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužitelja: ad.1) SN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad.2) KN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Merici Miše, odvjetnik u Trogiru, protiv tuženika: REPUBLIKA HRVATSKA, za Ministarstvo obrane, Zagreb, koju zastupa ODO, Građansko-upravni odjel u Šibeniku, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 11. ožujka 2025.g., u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave odluke dana 8. travnja 2025.g.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku: Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, da u roku od 15 dana isplati tužiteljima: SN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i KN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], bruto iznos od 14.034,28 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 12% godišnje od 31.07.2015.g., od 01.08.2015.g. do 31.12.2015.g. po stopi od 8,14% godišnje, a od 01.01.2016.g. do isplate po stopi od 8,05% godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih ka-mata po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim druš-tvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sve za utuženi period i to:

- na iznos od 455,48 EUR od 10.10.2011.g. pa do isplate

- na iznos od 477,17 EUR od 10.11.2011.g. pa do isplate

- na iznos od 546,58 EUR od 10.12.2011.g. pa do isplate

- na iznos od 212,56 EUR od 10.1.2012.g. pa do isplate

- na iznos od 364,38 EUR od 10.2.2012.g. pa do isplate

- na iznos od 255,62 EUR od 10.3.2012.g. pa do isplate

- na iznos od 518,50 EUR od 10.4.2012.g. pa do isplate

- na iznos od 447,33 EUR od 10.5.2012.g. pa do isplate

- na iznos od 612,64 EUR od 10.6.2012.g. pa do isplate

- na iznos od 415,38 EUR od 10.7.2012.g. pa do isplate

- na iznos od 457,49 EUR od 10.8.2012.g. pa do isplate

- na iznos od 145,87 EUR od 10.9.2012.g. pa do isplate

- na iznos od 503,25 EUR od 10.10.2012.g. pa do isplate

- na iznos od 379,26 EUR od 10.11.2012.g. pa do isplate

- na iznos od 579,49 EUR od 10.12.2012.g. pa do isplate

- na iznos od 479,28 EUR od 10.1.2013.g. pa do isplate

- na iznos od 320,91 EUR od 10.2.2013.g. pa do isplate

- na iznos od 673,95 EUR od 10.3.2013.g. pa do isplate

- na iznos od 481,39 EUR od 10.4.2013.g. pa do isplate

- na iznos od 306,34 EUR od 10.5.2013.g. pa do isplate

- na iznos od 439,53 EUR od 10.6.2013.g. pa do isplate

- na iznos od 572,86 EUR od 10.7.2013.g. pa do isplate

- na iznos od 146,65 EUR od 10.8.2013.g. pa do isplate

- na iznos od 153,32 EUR od 10.9.2013.g. pa do isplate

- na iznos od 385,49 EUR od 10.10.2013.g. pa do isplate

- na iznos od 439,96 EUR od 10.11.2013.g. pa do isplate

- na iznos od 289,11 EUR od 10.12.2013.g. pa do isplate

- na iznos od 306,64 EUR od 10.1.2014.g. pa do isplate

- na iznos od 206,21 EUR od 10.2.2014.g. pa do isplate

- na iznos od 508,17 EUR od 10.3.2014.g. pa do isplate

- na iznos od 516,24 EUR od 10.4.2014.g. pa do isplate

- na iznos od 461,97 EUR od 10.5.2014.g. pa do isplate

- na iznos od 523,57 EUR od 10.6.2014.g. pa do isplate

- na iznos od 451,71 EUR od 10.07.2014. pa do isplate.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana isplati tužiteljima parnični trošak u iznosu od 4.350,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koja na isti iznos teče od dana presuđenja pa do isplate.

Obrazloženje:

1. U ovoj pravnoj stvari tužbom od dana 22.7.2015.g. ustao je tužitelj ĐN protiv tuženika RH radi isplate plaće za prekovremene sate rada u razdoblju od listopada 2011.g. do srpnja 2014.g. za dane u kojima je proveo pet sati rada na humanitarnom razminiranju, u istom danu radio više od pet sati, te ostvario pravo na naknadu za prekovremeni rad.

2. Rješenjem ovog suda od dana 22. veljače 2017.g. prekinut je postupak u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred ovim sudom vodio pod posl.br. Pr-79/15 u istovrsnoj pravnoj stvari kolege tužitelja MN protiv tuženika RH, radi isplate, te je po pravomoćnom okončanju tog postupka rješenjem ovog suda od dana 16. veljače 2024.g. nastavljeno raspravljanje.

3. Budući je tužitelj ĐN tijekom trajanja ovog postupka umro dana **.**.2021., to su na strani aktivne legitiamcije stupili njegovi nasljednici, ovdje tužitelji.

4. Tužitelji u nastavku raspravljanja i dalje navode da njihov prednik ĐN posjeduje Rješenje Ministarstva obrane RH kojim je raspoređen na dužnost Pirotehničar tehničke službe-Voditelj skupine, u ustrojbenu cjelinu Zapovjedništvo za potporu, Bojna za opskrbu, Podsredište za skladištenje MI- Slunj, Desetina za održavanje klasičnog UBS-a, da je temeljem čl. 27.st.5. Zakona o humanitarnom razminiranju propisano da Pirotehničari tijekom radnog vremena na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida mogu provesti najviše 5 sati u tijeku jednog radnog dana, a temeljem istog čl., a st.6. pri ostvarivanju prava na plaću i druga prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, da se radno vrijeme iz st.5. tog članka smatra punim radnim vremenom, da je prednika tužiteljica na predmetnim poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida u vojno skladišnom kompleksu " S" [adresa] provodio više od 5 sati dnevno i to čak 8, pa čak i 12 sati dnevno, a da mu za taj rad poviše 5 sati nije obračunavan pekovremeni rad. Nadalje, tužitelji navode da pogibanje jednog od kolega prednika tužitelja, a kolege mu NN i ranjavanje dvaju mu kolega TN i IN na radu u "Pađanima" jasno dovodi do zaključka kakav je to posao pirotehničara bio u " K", te da je sasvim jasno na što je zakonodavac upravo mislio prilikom donošenja tog propisa, čl. 27.st.5. Zakona o humanitarnom razminiranju, a na koji se tužitelji pozivaju i kada je ograničeno radno vrijeme pirotehničara na 5 sati maksimalno. Tužitelji nadalje navode da je dopisom od 21.11.2013.g. pukovnik EN dao očitovanje da je NN **.**.2013.g. u 10:40 sati stradao prilikom razminiranja terena u vojno-skladišnom kompleksu "Pađane" te i preminuo istog dana, pa da je protivljenje ovoj tužbi nehumano i neljudski jer da na svaki način žele izbjeći situaciju da je njihov prednik radio u okolnostima koji su očito dokazano bili prijetnja za njhov goli život, a da je isto točno da je razvidno i iz prakse Općinskih sudova u RH od kojih tužitelj izdvaja presudu Općinskog suda u Karlovcu P-412/12 od 22.5.2013.g. i presudu Općinskog suda u Belom Manastiru P-145/2010 od 27.11.2013.g. a koji sudovi da su sudili naknadu prekovremenih sati s osnova rada na minskom polju, poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida duljeg od 5 sati, kao da je to i propisano ovim zaknom. Nadalje tužitelji ističu kao nisu točni navodi da bi činjenica da prednik tužitelja nije pirotehničar pionir bila važna za rješavanje ove pravne stvari. Prednik tužitelja da je pirotehničar, a kako da je to čl. 27. Zakona o humanitarnom razminiranju propisano - da priotehničari tijekom radnog vremena na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju i poslovima pretraživanja i tehničkog izvida mogu provesti najviše 5 sati u tijeku jednog radnog dana, te da je iz dnevne evidencije radnog vremena razvidno da bi predniku tužitelja kao redovno radno vrijeme bilo obračunavano 8 sati, a ono sve poviše kao prekovremeni rad, a što da nije u skladu s cit. Zakonom, pa da mu stoga pripada razlika neisplaćenih prekovremenih sati, pa stoga svega predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev, pobliže opisan u izreci ove presude, a koji je uredio u skladu s nalazom sudskog vještaka financijske struke.

5. Tužena u nastavku raspravljanja i dalje osporava postavljeni tužbeni zahtjev navodeći da poslove humanitarnog razminiranja vojnih objekata obavljaju osobe osposobljene za vojno stručnu specijalnost Pioniri pirotehničari (VSSp 17A) raspoređeni u inženjerijske postrojbe Hrvatske kopnene vojske, te da se radi o postupku pronalaženja i uklanjanja protupješačkih i protuoklopnih mina i kazetnih bombi postavljenih u pravilu ispod zemlje te njihovom uklanjanju, a Pravilnikom o obuci i osposobljavanju pripadnika Oružanih snaga RH za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja vojnih objekata ("Narodne novine", broj: 56/10) da je propisano da poslove humanitarnog razminiranja vojnih objekata obavljaju pripadnici inženjerskih postrojbi. Navedenim pravilnikom da je propisano da poslove humanitarnog razminiravanja vojnih objekata obavljaju pripadnici inženjerijskih postrojbi. Međutim, iz dokumentacije dostavljene tijekom postupka i očitovanja zapovjednika snaga za sanaciju satnika ZN, da je razvidno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio raspoređen na dužnost Pirotehničar tehničke službe u Zapovjedništvu za potporu, Bojna za opskrbu, Desetina za održavanje klasičnog UBS-a. Pirotehničar tehničke struke da je pripadnik Oružanih snaga RH koji je osposobljen i ovlašten za samostalni rad pri izvršenju zadaća prepoznavanja streljiva, granata, bombi, mina, itd. te za skladištenje i čuvanje, prevoženje i održavanje zaliha UBS-a. Tužitelj da je bio angažiran na zadaći sanacije i čišćenja terena u VSK "Pađene" dakle ostvario je oblik rada na terenu što je vidljivo i iz oznake TR u dnevnim evidencijama radnog vremena, te da mu je za ovaj oblik rada i ostvarenih prekovremenih sati omogućeno korištenje slobodnih dana, a koji su također razvidni iz dostavljenih evidencija. Nadalje, iz dostavljene kartice naknade za rad na terenu da je razvidno da je imenovanom isplaćivan terenski dodatak, te ističe da je radno vrijeme tužitelja kao djelatne vojne osobe – pirotehničara tehničke struke regulirano podzakonskim propisima Ministarstva obrane Republike Hrvatske donesenim temeljem lex specialis, a ne Zakonom o humanitarnom razminiranju koji se primjenjuje isključivo na pionire – pirotehničare inženjerskih postrojbi, te istima radno vrijeme traje redovnih 8 sati dnevno, a da tužitelj nije radio na poslovima razminiranja već isključivo na drugim zadaćama i poslovima na terenu te da se na istog ni u kom slučaju ne mogu primijeniti niti odredbe Zakona o humanitarnom razminiranju koje reguliraju način i oblik rada pionira – pirotehničara, več podzakonski akti koji su doneseni temeljem Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, kao lex specialis i to isključivo u razdoblju od rujna 2011. do srpnja 2015. Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine", broj: 50/08, 142/08, 118/09, 99/12), Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine", broj: 53/14, 114/14, 72/15), Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika ("Narodne novine", broj: 118/09) i Odluka o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine", broj: 66/14, 23/15, 84/15). Iz dokumentacije dostavljene tijekom postupka da je razvidno cjelokupno opterećenje i način rada tužitelja kao i broj slobodnih dana koje je ostvario i koristio temeljem ostvarenog rada, odnosno, da su razvidni sati redovnog rada, sati godišnjeg odmora i bolovanja, državnih blagdana i slično, kao i oznaka službe koju je tužitelj obnašao (npr. TR – teren, Pd – plaćeni dopust, ali i oznaka sd – slobodni dani) i koje da je tužitelj temeljem ostvarenog rada i koristio, i ukazuje na presudu Županijskog suda u Karlovcu Gž-1239/13-2 od 30. travnja 2014., potvrđenu rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revr-1504/14-2, kojima se zauzima stajalište da slobodne dane koji su faktički iskorišteni treba odbiti od ukupno ostvarenih sati prekovremenog rada bez obzira na činjenicu nedonošenja pisanih rješenja o slobodnim danima, nadalje presudom Županijskog suda u Zagrebu pod posl.br. Gž R-1865/19 od 9. listopada 2020. da je jasno zauzet stav da je tužitelj dužan dokazati da je slobodne dane dobio i koristio po nekoj drugoj osnovi. Tužena ukazuje i na Rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revr-1520/12 kojim je potvrđeno stajalište iz presude Županijskog suda u Karlovcu Gž-772/12 da u slučaju kada su u evidencijama radnog vremena navedeni slobodni dani koje je tužitelj koristio, iste dane treba uzeti u obzir prilikom obračuna prekovremenih sati te da su tužiteljice trebale dokazati da su njihovom predniku isti slobodni dani bili dodijeljeni po nekoj drugoj osnovi. Tužena posebno ističe da pozivanje tužitelja na nesretni događaj koji se dogodio na zadaći sanacije i čišćenja u VSK "Pađene" nije i ne može biti relevantno u donošenju odluke u ovom predmetu. Naime, presudom Županijskog suda u Zagrebu Gž R – 950/18-2 da je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku pod posl.br. Pr-20/15, te je odbijen zahtjev za isplatom traženog dodatka budući je utvrđeno da prednik tužiteljice ŠN nije bio raspoređen na radno mjesto pionir – pirotehničar niti za obavljanje poslova razminiranja, već je radio isključivo na sanaciji i čišćenju terena. Isto tako, rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev- 2247/2019 od 13. listopada 2021.g. da je odbačena i revizija tužiteljice ŠN kao neosnovana. Isto tako, u predmetu MN koji se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku, Stalnom službom Knin pod posl.br. Pr-21/15 sud da jasno i nedvojbeno utvrđuje da tužitelj nije obavljao poslove razminiranja te ne prihvaća iskaze svjedoka UN i DN. Presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe Knin Pr-21/15, a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu Gž R – 995/17, jasno da zauzima stajalište da tužitelj MN nije bio osposobljen za poslove razminiranja, da nije radio na poslovima razminiranja, da sukladno odredbama Pravilnika o obuci i osposobljavanju pripadnika Oružanih snaga RH za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja vojnih objekata ("Narodne novine", broj: 56/10) poslove humanitarnog razminiranja vojnih objekata obavljaju pripadnici inženjerijskih postrojbi te da postoji znatna razlika u obavljanju poslova razminiranja koje provode pioniri – pirotehničari i poslova koje obavljaju pirotehničari tehničke službe te se Zakon o humanitarnom razminiranju definitivno ne može primijeniti na oblik i način rada prednika tužitelja, te u cijelosti osporava sve navode tužitelja i smatra tužbu i tužbeni zahtjev neosnovanima.

6. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem zahtjeva za mirno rješenje spora od 10.12.2014.g., Smrtnog lista od 13.1.2022.g., Rješenja o nasljeđivanju OS Zagreb O-4285/2021 od 24.6.2021.g., presude OS Šibenik Pr-95/2019 od 26.5.2021.g., zapisnika Pr-79/2015 OS Šibenik od 1.2.2017.g., presude ŽS Split GžR-764/2021-2 od 10.12.2021.g., presude ŽS Split GžR- 765/2021-2 od 16.9.2021.g., presude OS Karlovac P-412/12 od 22.5.2013.g., presude OS Beli Manastir P-143/10 od 14.2.2011.g., presude OS Osijek P- 145/2010 od 27.11.2013.g., Prijave o ozljedi na radu za NN, Očitovanja MO OS RH, Zapovjedništva za potporu Velika Buna od 21.11.2013.g., Rješenja Ministarstva obrane, Oružane snage RH, Zapovjedništvo za potporu, broj Klasa UP/I 805-03/12-01/11388, Ur.br.: 3522- 0502-13-3 od 31.1.2013.g., Rješenja MO od 21.11.2014.g., Zapisnika o očevidu od 16.7.2013.g., nalaza vješaka dr. PN, specijalista patološke anatomije i sudske medicine od 15.7.2013.g., Rješenja Odjela za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata od 22.10.2013.g., Pravilnika o obuci i osposobljavanju pripadnika oružanih snaga RH za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja vojnih objekata, od 27. travnja 2010.g., Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće od 24. travnja 2008.g., Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika od 25. rujna 2009.g, dnevne evidencije radnog vremena, Kartice djelatnika, mjesečnog izvješća o ostvarenim satima rada, mjesečnog izviješća o ostvarenim satima posbnih dodataka, popisa djelatnika angažiranih na zadaći sanacije terena u VSK "Pađene" za razdoblje rujan 2011. god. do lipnja 2013.god., dnevnika radova na pregledu i sanaciji terena u VSK "Pađene" za razdoblje rujan 2011.god. do lipnja 2013.god., očitovanja zapovjednika snaga za sanaciju satnika ZN, Nalaza i mišljenja Vještačenja Bijelić od 16.1.2025.g., te saslušanjem svjedoka MN, ZN i DN.

7. Predmet spora je zahtjev za isplatu plaće za prekovremene sate rada u razdoblju od listopada 2011. do srpnja 2014.g. za dane u kojima je prednik tužitelja ĐN kao djelatna vojna osoba proveo pet sati rada na humanitarnom razminiranju, u istom danu radio više od pet sati, te ostvario pravo na naknadu za prekovremeni rad.

8. U provedenom postupku je utvrđeno:

-da je rješenjem Ministarstva obrane, Oružane snage RH, Zapovjedništvo za potporu, Središnjica za upravljanje osobljem pod brojem: Klasa: UP/I 805- 03/12-01/11388, Ur.br.: 3522-0502-13-3 od 31.1.2013. utvrđeno da je prednik tužitelja, a nadnarednik ĐN koji je bio raspoređen u ustrojstvenu jedinicu Zapovjedništvo za potporu, Bojna za opskrbu, 3. Mješovita satnija za opskrbu Buna, Vod za skladištenje i održavanje klase V. Buna, Desetina za održavanje zrakoplovnog Ubs, na dužnosti Voditelj skupine za održavanje klasičnog Ubs, premješten po potrebi službe i raspoređen u ustrojstvenu cjelinu Zapovjedništvo za potporu, Bojna za opskrbu, Podsredište za skladištenje MI- Slunj, Desetinu za održavanje klasičnog UBS, na dužnost pirotehničar tehničke službe-Voditelj skupine, kao stožerni narednik, time da je između ostalog obavljao i poslove razminiranja,

-da je prema dopisu Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Oružane snage Republike Hrvatske, Zapovjedništva za potporu „NOS Pađene“ od 16. siječnja 2015. početak spornog razdoblja na poslovima razminiravanja za koje se traži isplata prekovremenih sati je bio nakon eksplozije uzrokovane šumskim požarom izvan skladišnog kompleksa koja se dogodila u VSK „Pađene“ 13. rujna 2011., sukladno zapovijedima i Planu sanacije kao i prioritetnim zahtjevima „Kriznog stožera“ pristupilo se izvidu terena kao i neposrednom prikupljanju i uklanjanju neeksplodiranih UbS i dijelova NUS i UbS, a navedene poslove provodili su pirotehničari tehničke službe Oružanih snaga Republike Hrvatske,

- da je tuženik dostavio dokaze koji su se tražili za potrebe vještačenja i koji su vještaku poslužili za izračun neisplaćenog prekovremenog rada, i to: mjesečno izvješće o ostvarenim satima rada za utuženo razdoblje, mjesečno izvješće o ostvarenim satima posebnih dodataka (dnevni pirotehnički dodatak), popis djelatnika angažiranih na zadaći sanacije terena u VSK "Pađene", dnevnik radova na pregledu i sanaciji terena u VSK "Pađene", očitovanje zapovjednika snaga za sanaciju satnika ZN, te platne liste za utuženo razdoblje,

-da je vještak financijske struke u nalazu i mišljenju od 16. siječnja 2025. broj prekovremenih sati utvrdio kao razliku više od pet sati rada u jednom danu, jer se pet sati rada sukladno čl. 27. st. 5. Zakona o humanitarnom razminiranju smatra kao puno radno vrijeme od osam sati rada i temeljem Dnevne evidencije radnog vremena za svaki pojedini mjesec,

-da je prema Dnevnoj evidenciji radnog vremena za prednika tužitelja vidljivo da se vodi u drugoj mješovitoj satniji za opskrbu Velika buna, i u potpisu je navedeno mjesto S, i u tim evidencijama ima terenskog rada (TR),

-da je vještak u svom nalazu i mišljenju utvrdio da je prednik tužitelja za mjesece od rujna 2011.g. do srpnja 2014. kad mu je evidentiran rad u VSK „Pađane“, proveo 1350 prekovremenih sati u vrijednosti od 105.741,30 kn/14.034,28 Eura bruto.

9. Odredbom članka 3. Zakona o službi u oružanim snagama (dalje: ZOSOS) propisano je da su pripadnici oružanih snaga u smislu odredbe ovog Zakona: vojne osobe državni službenici i namještenici.

10. Odredbom članka 14. istog Zakona propisano je da o svim pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovog Zakona primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, opći propisi o radu odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu sa njima.

11. Odredbom članka 97. st. 1. ZOSOS-a propisano je da djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku pripada povećana plaća za prekovremeni rad tj. rad dulji od punog radnog vremena, pod uvjetima i u iznosima koji su određeni općim propisima.

12. Odredbom članka 97. st. 2. ZOSOS-a propisano je da se na prekovremeni rad tj. rad dulji od punog radnog vremena ne primjenjuju vremenska ograničenja propisana općim propisima, dok je odredbom članka 168. st. 1. ZOSOS-a propisano da se plaća djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću.

13. Članak 14. ZOSOS-a upućuje na supsidijamu primjenu propisa o državnim službenicima i namještenicima, te opće propise o radu na odnose koji nisu regulirani ZOSOS.

14. Odredbom članka 39. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike propisano je uvećanje na plaće po osnovi za noćni rad 40 %, za prekovremeni rad 50 %, za rad subotom 25 %, nedjeljom 35 %, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjence ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni za 10 %, a za dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata 10 %, dok je odredbom stavka 2. tog članka propisano da se dodaci međusobno ne isključuju, a stavkom 3. da ukoliko službenik i namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene Zakonom, te ukoliko radi na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 50 %.

15. Kolektivni ugovor sklopili su Vlada Republike Hrvatske i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika uz obveznu primjenu prava i obveza iz rada zaposlenika u tijelima državne vlasti.

16. Odredbom članka 194. Zakona o radu (dalje: ZR) propisano je da kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile, te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja ugovora bile ili su postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor.

17. Nadalje, odredbom članka 9. ZR-a je propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu i sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se na radnika najpovoljnije pravo, ako tim zakonom nije drugačije određeno.

18. Dakle, sukladno naprijed navedenim propisima, koji su bili na snazi u spornom periodu, tužitelj ima pravo na uvećanje plaće za noćni rad, prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, smjenski rad, rad blagdanom i neradnim danima utvrđenim zakonom u cijelom utuženom periodu.

19. Naime, odredbom članka 40. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama RH (dalje: ZID ZOSOS-a) izmijenjena je odredba članka 97. ZOSOS-a tako da je u st. 1. točka 5. brisana, a dodan stavak 7. kojim je izričito propisano da će se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena koji se ne smatra prekovremenim radom, urediti rasporedom tjednog i dnevnog radnog vremena, a. dodaci za dežurstvo posebnim propisima kojima se uređuju dodaci na plaću.

20. Odredba o prekovremenom radu, odnosno o ograničavanju prekovremenog rada nema za intenciju uskratiti radniku pravo na isplatu za izvršeni prekovremeni rad, nego zaštiti radnika od prekomjernog fizičkog iscrpljivanja na način da poslodavcu ograniči prekovremeni radni angažman tužitelja, te propisuje obvezu poslodavca da o prekovremenom radu obavijesti inspektora rada. Dakle, ove odredbe propisane su radi sprječavanja štetnog utjecaja prekovremenog rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika i poduzimanja propisanih mjera, sve do zabrane prekovremenog rada ako inspektor, nakon dostave nalaza i mišljenja ovlaštenog liječnika, ocijeni da prekovremeni rad štetno utječe na zdravlje i radnu sposobnost radnika. Ove odredbe ne isključuju pravo radnika da mu poslodavaca za odrađeni prekovremeni rad isplati plaću, odnosno dodatak na plaću za prekovremeni rad.

21. Tužitelj je temeljem podataka dostavljenih od strane tužene i provedenog vještačenja specificirao tužbeni zahtjev, odnosno razliku plaće prednika tužitelja za utuženo razdoblje, a koja razlika obuhvaća neplaćene prekovremene sate rada na ime dežurstva, straže i razminiranja, koji su ostali neplaćeni nakon odbitka slobodnih dana odnosno sati.

22. Što se tiče razminiranja odredbom članka 27. Zakona o humanitarnoin razminiranju propisano je (stavak 1.). Voditelj radilišta rukovodi svim poslovima tehničkog izvida, pretraživanja i razminiranja na radilištu (stavak 2.). Pirotehničari su dužni obavljati svoje poslove na način da nakon obavljenog posla ne zaostanu MES NUS ili njihovi dijelovi (stavak 3.9.) Voditelj radilišta i voditelj pirotehničkih skupina dužni su svoje poslove obavljati na način da se svi radovi na radilištu, odnosno u pirotehničkoj skupini obavljaju sukladno ovom Zakonu i podzakonskim propisima (stavak 4.). Pirotehničari tijekom radnog vremena na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja i poslovima tehničkog izvida mogu provesti najviše pet sati u tijeku jednog radnog dana (stavak 5.). Pri ostvarivanju prava na plaću i druga prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, radno vrijeme iz stavka 5. ovog članka smatra se punim radnim vremenom (stavak 6.).

23. Prema odredbi čl. 2. Zakona o humanitarnom razminiranju poslovi humanitarnog razminiranja su poslovi općeg i tehničkog izvida, izrade projektne dokumentacije, pretraživanja, razminiranja, nadzora te poslovi po naravi povezani s njima (stavak 2.). Poslovi humanitarnog razminiranja smatraju se i poslovi razminiranja vojnih objekata koje obavljaju za to osposobljene i opremljene postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske (stavak 2.).

24. Prema odredbi čl. 17. st. 1. Zakona o humanitarnom razminiranju opći izvid je postupak kojim se sa sigurne površine prikupljaju i obrađuju podaci o zagađenosti područja i/ili građevine MES-om i NUS-om te utvrđuju osnovne tehničke karakteristike područja i/ili građevine i obilježavaju minski sumnjiva područja.

25. Prema odredbi čl. 18. Zakona o humanitarnom razminiranju tehnički izvid je postupak kojim se ulazeći u minsko sumnjivo područje utvrđuje točnost podataka prikupljenih općim izvidom, prikupljaju podaci o značajkama područja te provjerava postojanje zagađenosti dijela minski sumnjivog područja i/ili građevine od MES-om ili NUS-om.

26. Prema odredbi čl. 24. pretraživanje je postupak kojim se utvrđuje točnost podataka prikupljenih općim i tehničkim izvidom te utvrđuje postojanje zagađenosti cijelog projektom određenog minski sumnjivog područja i /ili građevine MES-om te uklanjanja sa NUS-om koji pronađe (stavak 1.). Razminiranje je postupak pronalaženja i obilježavanja te onesposobljavanje i uništavanja MES-a i NUS-a na radilištu (stavak 2.).

27. Svjedok MN iskazuje da mu je poznat predmet ovog spora, te da je sad pokojni ĐN, prednik tužitelja bio njegov radni kolega koji je u utuženom razdoblju 2011. godine obavljao poslove humanitarnog razminiranja, a bio pirotehničar i radio na poslovima razminiranja jednako kao i on koji je također tužio RH radi isplate i uspio u svome sporu. Iskazuje da, kako njegov sad pokojni kolega ĐN, tako i njegovi ostali kolege pirotehničari i on su radili na poslovima razminiranja i više od 5 sati dnevno, pa čak nekada i više od 8 sati, ovisno o potrebi, a da je njemu sada sve isplaćeno, dakle razlika u plaći za razliku od kolege ĐN, koji da je radio apsolutno iste poslove kao i on, te da su radili razminiranje, a nikakvo čišćenje terena, da nisu imali metlu i ti poslovi da zahtijevali kompletnu zaštitnu opremu na sebi koju su i koristili i taj posao da je sukladno Zakonu o humanitarnom razminiranju posao na minski sumnjivom području, pa tako razminiravaju VSK Pađane da su i izgubili jednog kolegu a dva su ranjena. Također upravo zbog rizika tog posla da su uz njih uvijek bila prisutna dva sanitetska vozila. Iskazuje da je sad pokojni ĐN bio pirotehničar tehničke službe, kao i on, s tim da su bili pirotehničari inženjerske službe koji su radili 5 sati, a da su radili iste poslove kao i oni ali 8 sati i više, s tim da su oni dodani njima u njihove grupe i radili mješovito, te ponavlja na istim poslovima, ali za razliku od njih, da su oni plaćeni dok su oni neadekvatno plaćeni i zato su i ustali ovim tužbama, te naposljetku da traže isključivo razliku između 5 sati rada i 8 sati rada, a ne ono za što su ostvarili slobodne dane zbog prekovremenih sati i te dane da su nesporno, iskoristili, s tim da je njemu Ministarstvo u njegovom predmetu upravo i izračunalo ta tri sata razlike i što mu je konačno i isplaćeno.

28. Svjedok ZN iskazuje da je poznavao sad pokojnog ĐN koji da je bio pirotehničar tehničke službe i kao takav sudjelovao nakon havarije u VSK Pađane u sanaciji, čišćenju i uklanjanju neeksplodiranih ubojitih sredstava, a zajedno sa pirotehničarima inženjerijske pukovnike Hrvatske kopnene vojske, a da je tada bio zapovjednik snaga za sanaciju i da mu je poznato da su izpočetka, prvih 10 do 15 dana radili prekovremeno i to po velikoj vrućini i do 12 sati, a nakon 15-tak dana su radili manje sati, a sukladno rasporedu i to 5 sati efektivno ali to da je sve razvidno i iz evidencije radnog vremena. Iskazuje da je postojala razlika u isplati između pirotehničara tehničke službe i inženjerijske pukovnije, a ovi inženjerci da su imali veći dodatak. Na sve pirotehničare da se odnosilo da rad u trajanju 5 sati efektivno dnevno se smatra punim radnim vremenom od 8 sati. Nepisano pravilo da je da efektivni rad traje pet sati jer se tu radi o psihičkom i fizičkom zamoru. Inače sve ovo što je sada rekao, da je rekao i u predmetu gdje je tužitelj bio MN, a pirotehničar tehničke službe i u cijelosti ostaje kod tog svog iskaza. Naposljetku pirotehničari tehničke službe, a što je bio i sad pokojni ĐN su preraspodjelom radnog vremena dobivali slobodne dane za prekovremene sate od onih 8 sati i te slobodne dane su koristili i dobivali su slobodne dane gdje se nigdje nije evidentiralo a što im je odobrio načelnik kada bi vidio njihov zamor, te da on ne zna što oni traže i to je njihova fikcija jer drži da je njima sve isplaćeno, s tim da ne zna što je MN isplaćeno.

29. Iz iskaza svjedoka DN proizlazi da je sad pok. ĐN radio zajedno s njim na poslovicama razminiranja i općenito svim drugim poslovima koje su obavljali, a da su bili pirotehničari, da on i kolega ĐN bili pirotehničari tehničke struke i obučeni za rad sa svim ubojitim sredstvima koje koriste oružane snage, dok pirotehničari inženjerijske struke da su ograničeni na rad na pojedinim dijelovima što su poslovi razminiranja, pretraživanja, izrada tehničke dokumentacije. Uglavnom, da skupa rade kad dođe do neke komplicirane i izvanredne situacije, a kao što je u konkretnom bio slučaj Đ gdje da su njih dva zajedno radili sa kolegama iz zrakoplovstva, mornarice i svih grana oružanih snaga, a među njima je bio i kolega MN, pok. NN, a koji je i nastradao na tom terenu. Iskazuje i to da kad su radili na tom terenu da su imali konstantno u pratnji vozilo hitne pomoći sa liječnikom i med. osobljem, a što samo po sebi govori o opasnosti vrste posla koju su tada obavljali. Osim toga, zbog opasnosti tog posla da su morali imati i imali kompletnu zaštitnu opremu, odijelo, kacigu, pancirku, vizire, a ta oprema na njima da je bila i težine do 25 kilograma. Iskazuje i to da su svi bili osposobljeni za poslove razminiranja, da su svi bili na školovanju u Zagrebu osim onih koji nisu trebali to pohađati jer su došli iz bivše JNA i tamo da su bili osposobljeni. Što se tiče razlike između poslova razminiranja i poslova čišćenja terena iskazuje da čišćenje terena podrazumijeva kosidbu trave, uklanjanje drveća, održavanje prostora gdje se nalaze ubojita sredstava, a da ne dođe do požara itd., dok poslovi razminiranja da pretpostavljaju rad na uklanjanju mina koje su postavljene za vrijeme Domovinskog rata i neeksplodirana ubojita sredstva te kasetna sredstva, a što je sve bilo u Padženima i što su oni sve radili pa dakle i prednik tužitelja kada je radio na razminiranju. Nadalje, iskazuje da su se vodili dnevnici radova kada su to radili, da su u početku radili i preko 12 sati sve zavisno o hitnosti slučaja i tu satnicu radili minimalno godinu dana, a kasnije kada je područje oko ceste D 1 razminirano i željezničke pruge se smanjivalo radno vrijeme pa su radili 8 ili 9 sati dnevno, a što se tiče radnog vremena od 5 sati dnevno to da se donekle počelo primjenjivati nakon pogibije NN. Iskazuje nadalje a su radeći tako tih 12 i više sati imali slobodne dane, da o tome i postoji evidencija, a određivao ih je zapovjednik sanacijskih snaga, s tim da ne potražuju isplatu za te slobodne dane već samo razliku između onih 5 sati i njihovih odrađenih 8 sati. Naposljetku koliko je to bio opasan posao da govori i to da je na tom području bilo 1700 tona neeksplodiranih ubojitih sredstava, velika količina kasetnih streljiva te da je bio udaljen svega 5 metara od mjesta gdje je poginuo kolega NN i ranjena dvojica kolega. Dakle, sigurno da se nije radilo o čišćenju terena, nego o razminiravaju.

30. Ocjenom ovako izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako u njihovoj ukupnosti, proizlazi da je prednik tužitelja bio djelatna vojna osoba, da se prema odredbama Zakona o humanitarnom rarzminiranju i to čl. 27.st. 5. i 6. Zakona na poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida, a koje poslove je prednik tužitelja u utuženom razdoblju i obavljao, može provesti najviše pet sati u tijeku jednog radnog dana, a radno vrijeme od 5 sati u minskom polju da se računa kao puno radno vrijeme upravo na temelju st.5. čl. 27 Zakona, a da je prednik tužitelja proveo na tim poslovima u utužeom razdoblju i više od tih 5 sati dnevno.

31. Budući da se vrijeme provedeno na poslovima humanitarnog razminiranju u trajanju od 5 sati se smatra punim radnim vremenom (čl. 27. st. 6. ZHR), to u smislu citiranih odredaba znači da svako vrijeme provedeno na radu preko tog vremena u jednom danu predstavlja prekovremeni rad u slučaju kad je rad organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka. Drugim riječima, u takvoj situaciji, rad od pet sati na poslovima humanitarnog razminiranja dnevno ekvivalentan je redovnom radu na ostalim poslovima od osam sati dnevno.

32. Iz navedenog proizlazi da svaki rad na ostalim poslovima, odrađen nakon pet sati dnevnog rada na humanitarnom razminiranju predstavlja prekovremeni rad, u smislu citiranih odredaba, o čemu je i u konkretnom slučaju riječ.

33. Temeljem navedenog, kao i svih propisa koji su bili na snazi kroz utuženo razdoblje, te regulirali predmetnu materiju, ovaj sud utvrđuje da je prednik tužitelja obavljao u utuženom razdoblju poslove koji se mogu smatrati poslovima humanitarnog razminiranja iz čl. 27. st. 5. Zakona o humanitarnom razminiranju i Pravilnika o obavljanju poslova humanitarnog razminiranja ("Narodne novine" br. 53/07, 111/07, 141/11, 110/15, 45/16 ), prema Pravilniku o obavljanju poslova humanitarnog razminiranja na minski sumnjivom području za koje postoji sumnja da je zagađeno MES-om i NUS-om i koje je kao takvo definirano od strane HCR-a (čl. 2. al.10.), te da VSK "Pađene", odnosno, područje na kojem je prednik tužitelja radio dok je bio raspoređen u postrojbenoj jedinici u Slunju, je minski sumnjivo područje u smislu citirane odredbe Pravilnika, pa je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan i navedeni rad prednika tužitelja se ocjenjuje kao prekovremeni rad i za to mu valja dosuditi neisplaćene dodatke na plaću, visina kojih je utvrđena od strane Vještačenja Bijelić, a kojem ovaj sud u cijelosti poklanja vjeru kao stručnom i nepristranom i temeljem kojeg je tužitelj i prezicirao svoj tužbeni zahtjev koji ovaj sud nalazi osnovanim, radi čega svega je presudio kao u toč. I. izreke ove presude.

34. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.151., čl.154.st.1. i 164. ZPP-a, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, pa je tužiteljima priznat trošak koji su isti imali na ime zastupanja po kvalificiranom punomoćniku, i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 200,00 Eura, za sastav tužbe - 200,00 Eura, za zast. na devet ročišta - 1.800,00 Eura, za sastav četiri obrazložena podneska - 800,00 Eura, odnosno ukupno 3.000,00 Eura, a uvećano za 25% PDV od 750,00 Eura i trošak vještačenja od 600,00 Eura, sveukupan parnični trošak tužitelja iznosi 4.350,00 Eura, koji iznos je tužena dužna naknaditi tužiteljima na način pobliže opisan u toč. II. izreke.

U Šibeniku, dana 8. travnja 2025.g.

Sudac:

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove je presude dopuštena žalba u roku od 15 dana od obavljene dostave iste. Stranci uredno obaviještenoj o ročištu objave rok za žalbu teče od dana objave, dok stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu objave rok za žalbu teče od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Županijski sud iz čl. 4. st. 3. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine"128/14) i čl. 51. st. 1. Pravilnika u radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" 35/15).

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena