Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1273/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku po sucu mr. sc. Krunoslavu Baranu, u pravnoj stvari tužiteljice DI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Željku Lubini, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Lubina i Čutura j.t.d., Split, protiv I-tuženika CI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Goranu Parlovu, odvjetniku u Splitu i II-tuženice MI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Fabjanović & Marinelić d.o.o. Supetar, radi isplate, rješavajući žalbu tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu od 2. travnja 2024. poslovni broj: P-1679/2022, 8. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba tužiteljice se uvažava kao osnovana te se ukida presuda Općinskog suda u Splitu od 2. travnja 2024. poslovni broj: P-1679/2022., te se predmet vraća sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje, u stadij prethodnog postupka.

II. O troškovima žalbenog postupka sud će odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvoga stupnja suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženima FI, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana solidarno isplate tužiteljici DI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 597,25 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 5.09.2019 godine pa do 31.12.2022. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a od 1.I.2023.godine pa do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena."

II. Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana naknadi parnični trošak tuženiku ad. 1. u iznosu od 375,00 eura tuženoj ad. 2 u iznosu od, 375,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja obavljenim prije prvog dana tekućeg polugodišta, uvećanjem te stope za 3 % poena."

2. Presudu suda prvoga stupnja pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužiteljica u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome navodi kako tuženici nisu najmoprimci tužiteljičinog stana, kako je to utvrđeno presudom poslovni broj Pst-728/13, pa koriste stan bez pravne osnove. Navodi kako je u spis dostavila izvadak iz zemljišne knjige za ZU 5164 k. o. [katastarska općina] iz kojega je vidljivo da je tzv. zaštićeni najmoprimac vlasnik kuće sa dva stana u [adresa]. Ističe kako je sud prvog stupnja odbio izvođenje dokaza koje je predložila tužiteljica na pripremnom ročištu i da sud prvog stupnja pogrešno u obrazloženju pobijane presude navodi kako su dokazi podneseni nakon zaključenje prethodnog postupka pa ih nije uzeo u obzir. Predlaže da sud drugog stupnja preinači pobijanu presudu i usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknada troškova tužiteljici. Traži trošak žalbe u iznosu od 130,00 Eur-a uvećano za sudsku pristojbu na žalbu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu ZPP), u granicama dopuštenih žalbenih razloga pazeći pri tome po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio kako je tužiteljicina žalba osnovana.

6. U pobijanoj presudi suda prvog stupnja počinjena je bitna povreda parničnog postupka opisana u odredbi čl. 354. st. 1. ZPP-a, na koju žalbenim navodima upozorava tužiteljica. U smislu navedene odredbe, bitna povreda postupka postoji kada je sud pogrešno primijenio ili nije primijenio koju od odredaba ZPP-a što je dovelo do nezakonite odluke. U pobijanoj presudi ostvaren je i žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, osobito jer presuda ne sadrži jasne, logične i neproturječne razloge o činjenicama odlučnim za pravilnu primjenu materijalnog prava. Pravilno tužiteljica u žalbi ističe da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, da presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, pa se stoga za sada ne može ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava

7. U tom smislu, osnovano navodi tužiteljica u žalbi, bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP-a očituje se u tome što je sud prvog stupnja povrijedio (pogrešno primijenio) odredbu o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP-a) jer na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) nije sa sigurnošću mogao utvrditi odlučne činjenicu za ovaj spor. Naime, sud prvog stupnja je odbio dokazne prijedloge stranaka, a time i dokazni prijedlog da sud izvrši uvid u zemljišno knjižni izvadak za nekretninu u [adresa], a da za to nije dao nikakav razlog.

8. Pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, jer sud prvoga stupnja nije obrazložio koje činjenice važne za odluku smatra istinitim i na čemu temelji tu svoju odluku. U obrazloženju pobijane presude sud prvog stupnja se poziva na presude broj Pst-12/13 od 27. ožujka 2014., rješenje o osnivanju sudskog pologa broj R1-743/12, presudu broj Pst-728/13. Međutim, niti jedna nabrojana sudska odluka nema bitnog značenja za rješenje spora u konkretnom predmetu. Zbog toga je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. toč 11. ZPP-a, kako to pravilno ističe tužiteljica u žalbi.

9. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 597,25 Eur-a na ime naknade za korištenje njezine nekretnine.

10. Iz postupka pred sudom prvog stupnja proizlazi:

- da je tužiteljica vlasnica stana označenog kao 4. etaža, dvosobni stan s nusprostorijama na III. katu, koji se nalazi u stambenoj zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina], a koje je vlasništvo stekla na temelju Ugovora o kupoprodaji stana od 31. kolovoza 2012.,koji je sklopila s tadašnjom vlasnicom stana GI,

- da je nositelj stanarskog prava na tom stanu bio SI kao član domaćinstva njegove majke ČI koja je iselila iz stana nakon što je stekla stanarsko pravo na drugom stanu,

- da je SI s punomoćnikom bivše vlasnice stana GI sklopio Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom od 10. travnja 1998. ovjeren kod javnog bilježnika Borisa Kovačevića u Splitu 17. travnja 1998., i da su kao članovi njegova domaćinstva navedeni supruga KI, kćerka ČI i sin CI,

- da su SI te KI i CI sačinili Zapisnik od 6. prosinca 2022., kojim zaštićeni najmoprimac SI iseljava iz spornog stana i predaje ga JI koji je određen kao novi zaštićeni najmoprimac toga stana,

- da se CI obratio tužiteljici kao vlasnici stana radi zaključenja novog Ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom,

- da iz Izvatka iz zemljišnih knjiga od 11. rujna 2023. proizlazi da je SI, vlasnik stambene zgrade [adresa] i da je u katastarskom operatu priloženo Završno izvješće nadzornog inženjera od 21. studenog 2019.,

- da je pripremno ročište od 7. prosinca 2023. odgođeno i novo zakazano za 20. veljače 2024.,

- da je tužiteljica podneskom od 19. veljače 2024. priložila predmetni Izvadak iz zemljišnih knjiga za stambenu zgradu [adresa], i predložila da sud pribavi podatak o adresi stanovanja TI, koji na toj adresi živi od studenog 2016.,

- da je sud prvog stupnja na ročištu od 20. veljače 2024. odbio sve predložene dokaze i zaključio glavnu raspravu.

11. Sud prvog stupnja zaključuje kako tužbeni zahtjev nije osnovan, i da tuženici imaju status zaštićenih najmoprimaca, pa da nije osnovana tvrdnja tužiteljice kako stan koriste bez valjane pravne osnove. Pri tome se sud prvog stupnja poziva na presudu broj Pst-12/13 kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za iseljenje tuženika iz spornog stana, kao i na rješenje o osnivanju sudskog pologa na koji su tuženici uplaćivali iznose zaštićene najamnine. Stoga sud prvog stupnja zaključuje kako su tuženici najmoprimci sa zaštićenom najamninom pa odbija tužbeni zahtjev u cijelosti.

12. Ovakav zaključak suda prvog stupnja za sada se ne može prihvatiti. Naime, sud prvoga stupnja ne obrazlaže, od kakvog je utjecaja činjenica da je prednik tuženika SI kao zaštićeni najmoprimac vlasnik useljive stambene zgrade i da po tvrdnji tužiteljice u njoj živi od studenog 2016., odnosno da je zapisnik o iseljenju iz spornog stana sačinjen tek 6. prosinca 2022.

13. Naime prema odredbi čl. 31. st. 2. Zakona o najmu stanova (Narodne novine, broj 91/96, 48/98, 667/8, 22/06, 68/18, 105/10, dalje- ZNS) pravo na zaštićenu najamninu nema najmoprimac koji: u dijelu stana obavlja poslovnu djelatnost, ima u vlasništvu useljivu kuću ili stan, se sa članovima obiteljskog domaćinstva ne koristi stanom dulje od posljednjih 6 mjeseci prije stupanja na snagu ovoga Zakona, bez suglasnosti vlasnika stana.

14. Sud prvog stupnja je propustio utvrditi je li zaštićenom najmoprimcu SI prestalo pravo na zaštićenu najamninu u trenutku kada je stekao vlasništvo useljive kuće, po tvrdnjama tužiteljice još 2016. Ukoliko je SI izgubio pravo zaštićenog najmoprimca, tada isti to pravo nije mogao prenijeti na tuženike.

15. Osim toga, ističe se kako je Ustavni sud RH je u odluci U-III-3849/2011 od 30 siječnja 2018., izrazio shvaćanje prema kojem je pitanje prava na zaštićenu najamninu najmoprimaca, suglasno mjerodavnim odredbama ZNS-a, potrebno ocjenjivati polazeći od okolnosti svakog konkretnog slučaja. Pri tome je potrebno imati na umu da se u primjeni odredbe članka 33. stavak 3. ZNS-a najmodavcu nameće obveza da stan u vlasništvu mora dati u najam najmoprimcu čime dolazi do miješanja u pravo vlasništva najmodavaca kroz ograničenje njihova prava vlasništva koje se ogleda u nemogućnosti korištenja nekretnine u njihovom vlasništvu. Ustavni sud ocjenjuje da u takvoj vrsti postupka, pored utvrđenja da stranka ima pravo na zaključenje ugovora o najmu, treba utvrditi ispunjava li stranka i ostale zakonske pretpostavke iz članka 7. stavak 2. ZNS-a, za utvrđenje prava na zaštićenu najamninu "slijedom čega je u svakom konkretnom slučaju potrebno, uz utvrđenje postojanja nekretnine u vlasništvu najmoprimca, utvrditi i platne mogućnosti istog, odnosno njegovog obiteljskog domaćinstva.

16. Dakle, u ovoj žalbenoj fazi postupka sporno jesu li u smislu odredbe čl. 30. st. 2. ZNS, na strani tuženika i njihova prednika postojala zapreka za sklapanje ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom, te može li tužiteljica u svojstvu vlasnice stana zahtijevati od tuženika naknadu sa slobodno ugovorenom najamninom.

17. Naime, svrha zaštićene najamnine i zaštićenog najmoprimca ima izraženu socijalnu zaštitnu funkciju odnosno da je smisao zaštitne najamnine rješavanje stambenog problema na privilegirani način za one najmoprimce čije imovno stanje ne omogućava rješavanje stambenog problema na drugi način (kupnjom ili izgradnjom stana odnosno kuće, najam sa slobodno ugovorenom najamninom), a da sud prvog stupnja u konkretnom slučaju nije utvrdio imovinsko stanje tuženika, jesu li sposobni za rad, odnosno imaju li pravo na zaštićenu najamninu.

18. Slijedom izloženih razloga, a kako je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, valjalo na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP, pobijanu presudu suda prvog stupnja ukinuti, i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Kako je do povrede došlo u tijeku prethodnog postupka, to je valjalo na temelju odredbe čl. 377. st. 1. ZPP-a, predmet vratiti u fazu prethodnog postupka.

19. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja utvrdit će odlučne činjenice kako je to u ovom rješenju navedeno. Sud će utvrditi je li predniku tuženika prestalo pravo na zaštićenu najamninu, i kada, odnosno imaju li u tom slučaju tuženici kao članovi domaćinstva pravo na zaštićenu najamninu, pri čemu će sud prvog stupnja utvrditi i imovinsko stanje odnosno je su li tuženici radno sposobni. Potom će, nakon pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ovisno o utvrđenim činjenicama, sud prvog stupnja ocjenom izvedenih dokaza, uz pravilnu primjenu materijalnog prava donijeti novu i zakonitu odluku za svoju će odluku dati jasne, logične i neproturječne razloge.

20. Novom odlukom sud prvog stupnja će ujedno odlučiti o cjelokupnim troškovima postupka, uključujući i o troškovima žalbenog postupka (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

Osijek, 8. travnja 2025.

Sudac

mr. sc. Krunoslav Baran