REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-860/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Koraljke Bumči, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Jasne Smiljanić kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog CE zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ 125/11., 144/12., 56/15. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbi optuženika podnesenih protiv presude Općinskog suda u Varaždinu broj: K-100/2023-41 od 3. lipnja 2024., u javnoj sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2025. u prisutnosti branitelja optuženika, odvjetnika Davorina Zlatareka,
p r e s u d i o j e
Odbijaju se žalbe optuženog CE kao neosnovane te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Varaždinu proglasio je krivim optuženog CE zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine - krađom iz članka 228. stavak 1. KZ/11., činjenično i pravno pobliže opisano u izreci pobijane presude, te ga je na temelju tog zakonskog propisa osudio na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci.
2. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. - dalje u tekstu ZKP) optuženik je na ime imovinskopravnog zahtjeva oštećenima ĆE i ČE dužan solidarno platiti iznos 132,72 eura, dok su s preostalim dijelom imovinskopravnog zahtjeva oštećenici upućeni u parnicu.
3. Na temelju članka 148. stavak 6. ZKP optuženi CE je oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1.-5. ZKP u cijelosti.
4. Protiv presude žalbu je podnio optuženi CE putem branitelja Davorina Zlatareka, odvjetnika u Čakovcu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu. Iz istih razloga, žalbu je osobno podnio i optuženi CE s prijedlogom da pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje. S obzirom da su obje žalbe optuženika podnesena iz istih razloga, bit će razmatrane kao jedna.
5. Odgovor na žalbe nije podnesen.
6. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
7. U skladu s odredbom članka 475. stavak 1. ZKP na sjednicu drugostupanjskog vijeća, a na zahtjev optuženika izražen u žalbi podnesenoj putem branitelja, pozvani su Županijski državni odvjetnik u Zagrebu, optuženi CE i njegov branitelj, odvjetnik Davorin Zlaterek, sjednici je pristupio branitelj optuženika, dok uredno pozvani državni odvjetnik i optuženik nisu pristupili pa je vijeće odlučilo održati sjednicu i njihovoj odsutnosti.
8. Žalbe optuženika su neosnovane.
9. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, žalitelj ističe da ni u ponovljenom postupku prvostupanjski sud nije utvrdio odlučnu činjenicu i to visinu štete što je bitno obilježje inkriminiranog kaznenog djela o kojem ovisi kvalifikacija kaznenog djela, a s tim u vezi propustio je ispitati i oštećenicu. Smatra da je prvostupanjski sud arbitrarno utvrdio vrijednost otuđenog nakita, dosuđuje oštećenicima imovinskopravni zahtjev u iznosu 132,72 eura, a s ostatkom imovinskopravnog zahtjeva upućuje oštećenike u parnicu.
10. Protivno istaknutim žalbenim navodima, prvostupanjski je sud na jasan način odredio nespornu, minimalnu vrijednost otuđenog nakita, a imajući u vidu iskaze oštećenih ĆE i ČE, kao i nalaz vještaka Vlade Crkvenca. Naime, prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Vlade Crkvenca vrijednost, kod optuženika pronađene, srebrne naušnice je oko 15 eura, dok je prema iskazu oštećene ĆE otuđena veća količina različitog nakita od zlata i srebra, kao što su naušnice, prsteni, dva do tri lančića, što je dobila tijekom života za krštenje, prvu pričest, maturu, diplomu i sl…, a što prema njezinoj procjeni vrijedi oko 663,61 eura, tako da je osnovano prvostupanjski sud prihvaćajući nalaz stalnog sudskog vještaka i iskaz oštećene TE utvrdio da vrijednost otuđenog nakita sigurno prelazi vrijednost potrebnu za egzistenciju kaznenog djela krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11., odnosno da je sigurno veća od 132,72 eura, a što je ujedno i najpovoljnije za optuženika. Time da treba napomenuti da je ovakav način utvrđivanja vrijednosti otuđenog nakita jedini moguć jer nakit nije pronađen, već je prema sjećanju oštećenice utvrđena količina otuđenog nakita kao i najmanja vrijednost istog.
11. U vozilu kojim je optuženik upravljao bio je suvozač JE, međutim, on nije priveden po policiji, za razliku od optuženika kod kojeg je pronađena otuđena naušnica, vlasništvo oštećenika te je optuženik potpisao potvrdu o oduzimanju predmeta, ne osporavajući da je od njega oduzeta naušnica za koju je kasnije utvrđeno da pripada oštećenoj TE, tako da je ispravno prvostupanjski sud zaključio da suvozač optuženika „ne zna ništa o krađi zlatnog nakita“, odnosno ne može ga se nesporno povezati sa predmetnom krađom zlatnog nakita.
12. S obzirom da je optuženik prilikom uhićenja i dovođenja u Zatvor imao kod sebe ukradenu zlatnu naušnicu, koja je pronađena u vozilu kojim je upravljao i kojim je bježao od policije, da je zatečen neposredno nakon krađe nedaleko od mjesta počinjenja kaznenog djela krađe, prvostupanjski je sud zaključio da je optuženik počinio terećeno kazneno djelo.
13. Optuženi CE je presudom Općinskog suda u Čakovcu broj K- 188/15. od 13. srpnja 2022. proglašen krivim zbog počinjenja teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi sa člankom 228. stavak 1. KZ/11., a odluka prvostupanjskog suda da ne pribavlja spis u ovom kaznenom predmetu je ispravna, s obzirom na okolnosti koje je optuženik predložio utvrditi iz ovog spisa, odnosno činjenicu da nije počinio niti to kazneno djelo. Radi se o pravomoćnoj presudi čija se opstojnost može preispitivati jedino povodom izvanrednih pravnih lijekova, a ne i propitivati u drugom postupku protiv optuženika. Ova presuda predstavlja ispravu iz koje proizlazi da je optuženik proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi sa člankom 228. stavak 1. KZ/11. Osim toga, da je i utvrđeno kako optuženik nije počinio kazneno djelo iz naznačene presude, to ujedno ne znači da nije počinio i ovdje inkriminirano.
14. Žaleći se zbog odluke o kazni, optuženik u bitnome navodi da je prvostupanjski sud propustio uzeti u obzir činjenicu da je od počinjenja inkriminiranog kaznenog djela prošlo više od deset godina, ukazuje na besmisao sankcioniranja optuženika relativno dugom zatvorskom kaznom nakon proteka ovoliko vremena, da je neprihvatljiva tvrdnja suda da je optuženik svojim ponašanjem doprinio duljini trajanja postupka pa smatra da se izrečenom kaznom neće ostvariti niti specijalna niti generalna prevencija.
15. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, a imajući u vidu sve okolnosti odlučne za izbor vrste i mjere kazne iz članka 47. KZ/11., prvostupanjski sud ih je ispravno utvrdio imajući u vidu jačinu ugrožavanja odnosno povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjena i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela.
16. Osnovano je prvostupanjski sud kao olakotno cijenio činjenicu da je otac troje malodobne djece o kojima je dužan brinuti, dok drugih olakotnih okolnosti nije pronašao, dok je kao otegotnu okolnost sud cijenio činjenicu da je optuženik višestruko osuđivana osoba i to u šest navrata zbog pretežito imovinskih kaznenih djela, i to zbog teških krađa i krađa te jednom zbog kaznenog djela sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti. Prvostupanjski sud opravdano nije trajanje postupka, odnosno činjenicu da je od počinjenja djela prošlo više od deset godina uzeo kao olakotnu okolnost jer je optuženik svojim postupanjem utjecao na trajanje istog, njegova prisutnost je tijekom postupka osiguravana dovođenjem po djelatnicima policije ili kaznenih ustanova u kojima je izdržavao kazne, dok za vrijeme dok je bio na slobodi se nije odazivao pozivima suda tako da su rasprave zakazane za 17. prosinac 2018., 17. travnja 2019., 4. srpnja 2019., 19. studenog 2019. i 17. siječnja 2020. odgađane zbog njegova nedolaska, čime je pokazao svoj stav prema sudu i postupku koji je u tijeku.
17. Kada se istaknute činjenice uzmu u obzir, posebno optuženikova višekratna osuđivanost zbog istovrsnih kaznenih djela, raniji život počinitelj i njegova osuđivanost ukazuju da se radi o osobi koja je sklona činjenju kaznenih djela. Time da treba napomenuti da prije zaključenja rasprave u ponovljenom postupku, prvostupanjski sud nije pribavio novi izvod iz kaznene evidencije, iako je izvjesno da je optuženik i nakon počinjenja djela činio nova kaznena djela jer je veći dio prvostupanjskog postupka bio u raznim kaznenim ustanovama na izdržavanju kazne, odakle je dovožen na prvostupanjski sud te mu nije uzeo u obzir kao otegotno ponašanje nakon počinjenja djela.
18. Slijedom navedenog, prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda zatvorska kazna u trajanju osam mjeseci, a imajući u vidu sve naznačeno kao i da je za kazneno djelo krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11. propisana kazna zatvora do tri godine, što je u donjoj polovici propisane kazne, primjerena za postizanje svrhe kažnjavanja, dok nekom blažom kaznom za koju se zalaže optuženik, ista ne bi bila ostvarena.
19. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP, nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
20. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 482. ZKP odlučiti kao u izreci, odnosno žalbe optuženika odbiti kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Zagrebu 8. travnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Koraljka Bumči
