Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

J. Jelačića 3, Bjelovar

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

R1 Ob-106/2024-62

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Sunčici Lovrić kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB:52966791065, Područnog ureda Slatina, Vladimira Nazora 5/1, zastupanog po voditeljici UT, dipl. soc. radnici, protiv protustranke CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], s boravkom na adresi [adresa], hotel Podravina, [adresa] (stranac pod privremenom zaštitom), radi oduzimanja prava na stanovanje sa djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu u udomiteljsku obitelj, mlljt. ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po posebnom skrbniku VT, dipl. pravniku iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnice Virovitica, nakon dovršenog postupka, 8. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I.Protustranci CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], s boravkom na adresi [adresa], hotel Podravina, [adresa] (stranac pod privremenom zaštitom), kao majci, oduzima se pravo na stanovanje sa mlljt. ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenom **.**.2016., te se lišava prava na svakodnevnu skrb o maloljetnom djetetu, na vrijeme od godine dana.

II. Svakodnevna skrb o mlljt. FT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenoj **.**.2016., povjerava se udomiteljskoj obitelji ET, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], gdje je dijete smješteno, na vrijeme od godine dana.

III. Protustranka CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], s boravištem na adresi [adresa], hotel Podravina, [adresa] (stranac pod privremenom zaštitom), kao roditelj, za vrijeme trajanja mjere iz točke I. izreke ovoga rješenja, ostvarivat će osobne odnose sa mlljt. ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], svaku prvu i treću subotu u mjesecu od 17,00 sati do 18,00 sati, pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, na adresi udomiteljske obitelji ET, iz [adresa], uz obvezu roditelja CT prethodno sa voditeljicom mjere najaviti se i dogovoriti dolazak u udomiteljsku obitelj ET, a nakon proteka šest mjeseci trajanja mjere, uz obvezu prethodno najaviti udomiteljici i dogovoriti dolazak na adresu udomiteljske obitelji ET, iz [adresa].

IV. Protustranka CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao roditelj dužna je nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad obavijestiti o svakoj promjeni adrese stanovanja.

V. Izricanjem mjere iz točke I. izreke ovog rješenja roditelju ne prestaju prava i dužnosti u vezi s ostvarivanjem roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na stanovanje sa djetetom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu.

Obrazloženje

1.Predlagatelj je protiv protustranke podnio prijedlog radi oduzimanja prava na stanovanje sa djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu mlljt. FT u udomiteljsku obitelj.

1.1.Predlagatelj navodi da je rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru broj R1 Ob- 775/2023-5 od 8. siječnja 2024. mlljt. MT privremeno povjerena udomiteljskoj obitelji ET iz [adresa] i to na vrijeme od 30 dana, odnosno do 8. veljače 2024., nakon što je dijete prethodno žurnom mjerom izdvojeno iz obitelji protustranke, te je djetetu rješenjem predlagatelja od 2. siječnja 2024. priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja u udomiteljsku obitelj, počev od dana smještaja 28. prosinca 2023. Navodi da je po prijedlogu predlagatelja navedena mjera rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru broj R1 Ob-86/2024-3 od 5. veljače 2024. produljena za daljnjih 30 dana računajući od dana isteka prve mjere.

1.2. Predlagatelj navodi da su protustranka i dijete stranci pod privremenom zaštitom koji u Republici Hrvatskoj borave od 24. ožujka 2023., te im je sukladno važećim iskaznicama stranaca pod privremenom zaštitom odobren boravak do 4. ožujka 2024. Navodi da ne raspolažu službenim podacima o drugom roditelju djeteta, međutim da je protustranka 2. siječnja 2024. kod predlagatelja izjavila da je samohrana majka, dok je 3. siječnja 2024. kod predlagatelja na zapisnik koji je odbila potpisati, izjavila da je otac djeteta BT umro, te da je samohrana majka, a iz prethodno navedenih izjava je razvidno da ista razumije hrvatski jezik i latinično pismo.

1.3. Predlagatelj dalje navodi da je uvidom u sveobuhvatnu obiteljsku procjenu od 7. veljače 2024. utvrđeno da, na temelju procjene obiteljskih okolnosti i obilježja roditelja, može se zaključiti da na strani iste postoji veći broj značajnih okolnosti srednjeg ili visokog intenziteta koji mogu imati negativan utjecaj na psihofizički i socijalni razvoj djeteta povratkom istog u obitelji, a koje se ogleda u dobivenim saznanjima o nasilnom ponašanju majke prema djetetu, kao i dobivenim saznanjima i sumnji na dugotrajniju izloženost djeteta nasilnom i neprimjerenom ponašanju majke, te strogim odgojnim postupcima, kao i iskazanoj nesuradljivosti majke s predlagateljem, te time i nemogućnosti da se istoj pruži pomoć i podrška u promjeni ponašanja i stvaranju uvjeta za povratak djeteta u obitelj. Okolnosti u obitelji ukazuju na postojanje kriznih okolnosti, pri čemu u kombinaciji s podacima da je majka bila nasilna prema djetetu, da ista odgovornost za postupanje prebacuje na dijete, upućuje da sigurnost djeteta u slučaju povratka u obitelj majke može biti neposredno ugrožena. Po inicijalnim saznanjima o nepovoljnim okolnostima u obitelji, neposredno zatraženoj pomoći od nadležne policijske službe, pri čemu je postojala opasnost po djetetov život, zdravlje i dobrobit, procijenjena je potreba zaštite djeteta u sustavu socijalne skrbi, slijedom čega je, imajući u vidu okolnosti da je majka djeteta privedena, da je zadržana u pritvoru, kao i da je odbila izdati suglasnost za zbrinjavanje djeteta u sustavu socijalne skrbi, isto žurnom mjerom izdvojeno iz obitelji, te smješteno u udomiteljsku obitelj. Na strani roditelja i nadalje postoji veći broj značajnih okolnosti srednjeg ili visokog intenziteta koje mogu imati negativan utjecaj na psihofizički i socijalni razvoj djeteta, ukoliko bi dijete bilo vraćeno u obitelj, imajući u vidu da je majka djeteta iskazala nesuradljivost s predlagateljem, a time i nemogućnost i nesvrhovitost poduzimanja blažih mjera radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad, te je procijenjeno da bi povratkom djeteta u obitelj, zbog navedenih okolnosti, djetetu prijetila opasnost za život, zdravlje i razvoj, uvažavajući činjenicu iskazane nesuradljivosti majke, iz čega proizlazi da bi poduzimanje blažih mjera bilo nesvrhovito, pa je potrebno poduzeti daljnje mjere iz nadležnosti suda u svrhu zaštite prava i interesa djeteta.

1.4. Predlagatelj navodi da je uvidom u izvješće o obiteljskoj procjeni od 7. veljače 2024. utvrđeno da, uvažavajući okolnosti nesuradljivosti roditelja sa predlagateljem, čime ista pokazuje kako nije spremna prihvatiti pomoć i podršku radi promjene ponašanja i stvaranja uvjeta za povratak djeteta u obitelj, a pri čemu je iz obavijesti nadležne policijske postaje razvidno kako je na štetu djeteta bivala nasilnog ponašanja, pa i u prisutnosti socijalne radnice i policijske službenice, nametnula se je potreba daljnje zaštite prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti suda u vidu podnošenja predmetnog prijedloga.

1.5. Predlagatelj navodi da je na sjednici Stručnog tima za djecu, mlade i obitelj 9. veljače 2024. donijet zaključak o potrebi poduzimanja daljnjih mjera obiteljsko pravne zaštite u vidu mjere oduzimanja prava roditeljima na stanovanje s djetetom, te povjeravanja djeteta udomiteljskoj obitelji ET, uvažavajući navedene činjenice i razloge, a osobito činjenicu da na temelju obiteljske procjene predlagatelja proizlazi da djetetu povratkom u obitelj prijeti opasnost za život, zdravlje i razvoj, koja se predlaže donijeti na vrijeme od godinu dana, te odrediti osobne odnose protustranke kao roditelja sa djetetom za vrijeme trajanja ove mjere pod nadzorom stručne osobe, svaku prvu i treću subotu od 17,00 do 18,00 sati u udomiteljskoj obitelji, uz prethodnu najavu i dogovor sa voditeljicom mjere, a nakon šest mjeseci u udomiteljskoj obitelji uz prethodnu najavu i dogovor s udomiteljicom.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka je iskazala da se protivi prijedlogu (list 68, 86).

3. Rješenjem ovoga suda broj R1 Ob-106/2024-2 od 15. veljače 2024. (list 65-67) mlljt. FT imenovan je posebni skrbnik u osobi VT, dipl. pravnika, iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica.

4. Radi odlučivanja o prijedlogu predlagatelja ovaj sud je utvrdio nadležnost za postupanje u ovom predmetu, imajuću u vidu činjenicu da su protustranka i maloljetno dijete stranci, pod privremenom zaštitom u [adresa] gdje borave od 23. svibnja 2022.

4.1. Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću (dalje u tekstu: „Uredba Bruxelles II.a”) primjenjuje se na pravo na roditeljsku skrb i pravo na kontakt s djetetom; na skrbništvo, odgajateljstvo i slične institute; na određivanje i dužnosti svake osobe ili tijela koje brine o djetetu i njegovoj imovini, koje ga zastupa i koje mu pomaže; na smještaj djeteta kod udomitelja ili u ustanovu. Takvi predmeti obično su u nadležnosti sudova u državi članici u kojoj dijete uobičajeno boravi. Ako nije moguće utvrditi gdje dijete uobičajeno boravi (kao što je slučaj s izbjeglicama), država članica u kojoj se dijete nalazi automatski se proglašava nadležnom.

4.2.Uredba vijeća (EU) 2019/1111 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (preinačena verzija Uredbe Bruxelles II.a), primjenjuje se od 1. kolovoza 2022. (dalje u tekstu: Uredba Bruxelles II ter).

4.3. Uredba Bruxelles II ter propisuje u čl. 15. da su u hitnim slučajevima, sudovi države članice nadležni za poduzimanje privremenih mjera, uključujući zaštitne mjere, koje mogu biti dostupne u okviru prava te države članice, čak i ako je stvarno nadležan sud druge države članice. Zaštitne mjere mogu biti izrečene u pogledu djeteta koje se nalazi u toj državi članici. Ako je sud države članice hitnom intervencijom poduzeo mjere zaštite interesa djeteta, taj sud obavješćuje bez odgode sud ili nadležno tijelo države članice koje je nadležno na temelju članka 7. ili, prema potrebi, bilo koji sud države članice koji izvršava stvarnu nadležnost na temelju ove Uredbe. Čl. 7. Uredbe Bruxelles II ter propisuje da opću nadležnost za spor o roditeljskoj odgovornosti imaju sudovi države članice u kojoj u trenutku pokretanja postupka dijete ima uobičajeno boravište (čl. 7. st. 1.). Ovo pravilo podložno je primjeni odredaba članaka 8., 9. i 10. (čl. 7. st .2.). Kriterij uobičajena boravišta djeteta u međunarodnom privatnom pravu prisutan je više od stoljeća. Njegovom se uporabom neupitno ostvaruje zaštita najboljeg interesa djeteta. Uobičajenim boravištem treba smatrati mjesto u kojemu osoba doista i živi, ono koje je sjedište njezinih privatnih i društvenih životnih aktivnosti. Sud Europske unije preporučuje da kod utvrđivanja uobičajenog boravišta mora postojati određeni stupanj integracije djeteta u društvenu i obiteljsku sredinu, što se poglavito ocjenjuje trajanjem, pravilnošću, uvjetima i razlozima boravka te boravkom obitelji u istom mjestu, djetetovim državljanstvom, pohađanjem škole te poznavanjem jezika. (predmet A., C523/07, ECLI:EU:C:2009:225).

4.4.Imajući u vidu činjenice da je protustranka s maloljetnim djetetom na području Republike Hrvatske dulje od tri mjeseca, da obje imaju i prijavljeno privremeno boravište, da maloljetno dijete u Republici Hrvatskoj polazi osnovnu školu, proizlazi da je ovaj sud nadležan za postupanje u ovom predmetu.

4.5. Nadalje, nadležnost ovoga suda ogleda se i primjenom čl. 11. Uredbe Bruxelles II ter (preuzete iz Uredbe Bruxelles II bis), a koja propisuje da ako nije moguća primjena pravila iz čl. 7. – 10. Bruxelles II ter, tek tada se omogućava zasnivanje nadležnosti suda države članice u kojoj se dijete nalazi. Ovakvo pravilo ima za intenciju otklanjanje eventualne negativne nadležnosti i uskratu pravde. Nadležnost se prema boravištu može primijeniti na djecu izbjeglice ili na djecu raseljenu na međunarodnoj razini zbog nemira u njihovoj zemlji, što je u konkretnom slučaju situacija, imajući u vidu da je protustranci i djetetu pružena privremena zaštita i boravak u Republici Hrvatskoj zbog okolnosti rata u Ukrajini.

5. Odredbom čl. 6. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje:ZPP) propisano je da se postupak vodi na hrvatskom jeziku i uz uporabu latiničnog pisma ako za uporabu u pojedinim sudovima nije zakonom uveden koji drugi jezik ili koje drugo pismo.

5.1. Odredbom čl. 102. ZPP propisano je da stranke i drugi sudionici u postupku imaju pravo pri sudjelovanju na ročištima i pri usmenom poduzimanju drugih procesnih radnji pred sudom upotrebljavati svoj jezik. Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke odnosno drugih sudionika u postupku, osigurat će im se usmeno prevođenje na njihov jezik onoga što se na ročištu iznosi te usmeno prevođenje isprava koje se na ročištu koriste radi dokazivanja. Stranke i drugi sudionici u postupku poučit će se o pravu da usmeni postupak pred sudom prate na svom jeziku uz pomoć tumača. Oni se mogu odreći prava na prevođenje ako izjave da znaju jezik na kojem se vodi postupak. U zapisniku će se zabilježiti da im je dana pouka te izjave stranaka odnosno sudionika. Prevođenje obavljaju tumači. Troškovi prevođenja padaju na teret stranke ili sudionika kojega se tiču.

5.2. Odredbom čl. 103. ZPP propisano je da se pozivi, odluke i druga pismena upućuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, dok je odredbom čl. 104. ZPP propisano da stranke i drugi sudionici u postupku upućuju sudu svoje tužbe, žalbe i druge podneske na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

5.3. Iz dostavljene dokumentacije i očitovanja predlagatelja proizlazi da protustranka razumije hrvatski jezik i latinično pismo, da se tijekom postupanja predlagatelja i nadležne policijske postaje služila hrvatskim jezikom i da nije bila potrebna prisutnost tumača, što potvrđuje i njena vlastoručno pisana izjava od 2. siječnja 2021. u kojoj se očitovala o prijedlogu za ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom (list 49), zamolbe od 26. kolovoza 2024. i 13. rujna 2024. (list 160-161, 170-172), kao i medicinska dokumentacija (list 215) u kojoj je navedeno "komunicira adekvatno na hrvatskom jeziku", slijedom čega predlagatelj nije bio dužan prijedlog i dokumentaciju dostaviti prevedenu na ukrajinski jezik po ovlaštenom sudskom tumaču za ukrajinski jezik.

5.4. Međutim, sud je protustranci, na njen zahtjev, u postupku osigurao ovlaštenog sudskog tumača.

6. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom u rješenje Općinskog suda u Bjelovaru broj R1 Ob-775/2023-5 od 8. siječnja 2024., rješenje HZZSR PU Slatina od 2. siječnja 2024., rješenje Općinskog suda u Bjelovaru broj R1 Ob-86/2024-3 od 5. veljače 2024., socijalnu anamnezu HZZSR PU Slatina od 9. veljače 2024., individualni plan promjene HZZSR PU Slatina od 9. veljače 2024., zapisnike HZZSR PU Slatina, iskaznice stranca, izjavu od 2. siječnja 2024., zapisnik HZZSR PU Slatina od 3. siječnja 2024., mišljenje psihologa HZZSR PU Slatina od 1. veljače 2024., sveobuhvatnu obiteljsku procjenu HZZSR PU Slatina od 7. veljače 2024., izvješće o obiteljskoj procjeni HZZSR PU Slatina od 7. veljače 2024., zapisnik sjednice stručnog tima za djecu, mlade i obitelj HZZSR PU Slatina od 9. veljače 2024., zamolbu protustranke od 26. kolovoza 2024., pismena protustranke, medicinsku dokumentaciju, crteže, rješenje Općinskog suda u Bjelovaru broj R1 Ob-226/2024-3 od 4. travnja 2024. i svu drugu dokumentaciju u spisu predmeta.

6.1. Izveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. prim. dr. sc. Katarini Dodig-Ćurković, dr. med., te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje i pisana očitovanja vještaka, te je izveden dokaz saslušanjem vještaka.

6.2. Izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ET i protustranke CT.

7.Sud je, nakon provedenih dokaza, ocijenio nepotrebnim izvoditi dokaze saslušanjem predloženih svjedoka i to dosadašnjih voditelja nadzora, budući je na iste okolnosti saslušana udomiteljica gdje je dijete smješteno, kao niti po protustranci predložene svjedoke i to ravnatelja Crvenog križa, te prijatelja protustranke, budući isto nije odlučno za donošenje odluke, uz napomenu da sud nije vezan svojim raspravnim rješenjem, sukladno odredbi čl. 311. st. 4. ZPP.

8. Izvedene dokaze sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. ZPP, u vezi čl. 346. Obiteljskog zakona.

9. Iz činjeničnih navoda prijedloga i priložene dokumentacije, proizlazi da je protustranka CT roditelj mlljt. KT, rođene **.**.2016.

10. HZZSR zbog potrebe pružanja žurne zaštite prava i interesa mlljt. djeteta, 28. prosinca 2023. izrekao je usmeno rješenje, a potom 29. prosinca 2023. donio pisano rješenje kojim je protustranci kao roditelju izrekao mjeru žurnog izdvajanja i smještaja izvan obitelji njezinog djeteta mlljt. KT, te je dijete privremeno smješteno u udomiteljsku obitelj ET iz [adresa], sa danom 28. prosinca 2023.

11.Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru broj R1 Ob-775/2023-5 od 8. siječnja 2024. odlučeno je:

" I. Maloljetno dijete MT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2016. u Ukrajini, Nova Sič, s adresom privremenog boravišta u [adresa], privremeno se povjerava na skrb i smještava se u udomiteljsku obitelj (čiji su podaci poznati predlagatelju).

II. Mjera iz točke I. izreke ovoga rješenja izriče se u trajanju od trideset dana odnosno do 8. veljače 2024.

III. Za vrijeme trajanja mjere iz točke I. i II. izreke ovog rješenja, protustranci CT, OIB: [osobni identifikacijski broj] zabranjuje se ostvarivanje osobnih odnosa s maloljetnim djetetom ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj].

IV. Izricanjem ove mjere ne prestaju odgovornosti niti prava i dužnosti roditelja u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i s tim u vezi prava na svakodnevnu skrb o djetetu dok traje mjera izrečena stavkom I., II. i III. izreke ovog rješenja.

V. Žalba protiv ovoga rješenja ne odgađa njegovu ovrhu."

12. Rješenjem HZZSR od 2. siječnja 2024. mlljt. FT priznato je pravo na socijalnu uslugu smještaja u kriznim situacijama udomiteljskoj obitelji, počev od 28. prosinca 2023., a najduže do godinu dana.

13.Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru broj R1 Ob-86/2024-3 od 5. veljače 2024. odlučeno je:

"I. Mlljt. Yelyzaveta Sukhodub, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2016., stranac pod privremenom zaštitom s privremenim boravkom na adresi [adresa], privremeno se povjerava na skrb i smještava u udomiteljsku obitelj ET, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].

II. Mjera iz točke I. izreke ovog rješenja određuje se na vrijeme od daljnjih 30 dana računajući od dana isteka mjere privremenog povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu određenog rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru broj R1 Ob-775/2023-5 od 8. siječnja 2024.

III. Protustranka CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], s boravkom na adresi [adresa] (stranac pod privremenom zaštitom), kao roditelj, za vrijeme trajanja mjere iz točke I. i II. izreke ovoga rješenja, ostvarivat će osobne odnose sa mlljt. ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], svaku drugu subotu u mjesecu od 17,00 sati do 18,00 sati, pod nadzorom stručne osobe koju imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad, na adresi udomiteljske obitelji ET, iz [adresa], što je udomiteljica dužna osigurati, a uz obvezu roditelja CT prethodno sa voditeljicom mjere najaviti se i dogovoriti dolazak u udomiteljsku obitelj ET.".

14. Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru broj R1 Ob-226/2024-3 od 4. travnja 2024. odbijen je prijedlog predlagatelja radi donošenja ponovne mjere privremenog povjeravanja djeteta udomiteljskoj obitelji, te je donijeta privremena mjera, koja je potvrđena rješenjem Županijskog suda u Rijeci broj Gž Ob-79/2024-2 od 18. lipnja 2024. koja glasi:

" Radi osiguranja prava i zaštite, te dobrobiti maloljetnog djeteta KT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2016. i radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja, određuje se privremena mjera:

1.Oduzima se pravo protustranci CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], s boravištem na adresi [adresa] (stranac pod privremenom zaštitom), na stanovanje sa mlljt. djetetom ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenom **.**.2016., a svakodnevna skrb o djetetu povjerava udomiteljskoj obitelji ET, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], gdje je dijete smješteno.

2. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka radi donošenja mjere oduzimanja prava protustranci CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], s boravištem na adresi [adresa] (stranac pod privremenom zaštitom), na stanovanje s maloljetnim djetetom ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenom **.**.2016., koji se vodi pred Općinskim sudom u Bjelovaru pod brojem R1 Ob-106/2024 ili do drugačije odluke suda.

3. Protustranka CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], s boravištem na adresi [adresa] (stranac pod privremenom zaštitom), kao roditelj, za vrijeme trajanja mjere iz točke II. izreke ovoga rješenja, ostvarivat će osobne odnose sa mlljt. ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], svaku drugu subotu u mjesecu od 17,00 sati do 18,00 sati, pod nadzorom stručne osobe koju imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad, na adresi udomiteljske obitelji ET, iz [adresa], što je udomiteljica dužna osigurati, a uz obvezu roditelja CT prethodno sa voditeljicom mjere najaviti se i dogovoriti dolazak u udomiteljsku obitelj ET."

15. Iz socijalne anamneze HZZSR od 9. veljače 2024. (list 35-38) proizlazi da je majka CT državljanka Ukrajine sa izdanom iskaznicom stranca pod privremenom zaštitom izdanom na godinu dana od dana 4. ožujka 2023., ista je po zanimanju učiteljica, povremeno je bila radno angažirana na ranijoj adresi prebivališta u sklopu koje se nalazi hotel, ergela i farma [adresa]. Protustranka se u Republici Hrvatskoj nalazi od 23. svibnja 2022. zajedno sa kćerkom ŠT, rođenom **.**.2016. u mjestu Nova Sič, Ukrajina, državljankom Ukrajine, rođenom od oca BT, o kojem predlagatelj trenutno ne raspolaže drugim podacima, za kojeg protustranka navodi da je isti preminuo. Protustranka je ranije boravila na području Gline, te bila u emotivnoj vezi sa ZT kojeg je prethodno upoznala preko oglasa i s kojim je stanovala u [adresa], koji je prema njenim navodima protustranku zajedno s djetetom 25. lipnja 2023. izbacio iz kuće, te je ona sa djetetom 26. lipnja 2023. smještena u sigurnu kuću, koju je sa djetetom samovoljno napustila 4. srpnja 2023. i od tada se nalazi na adresi prebivališta u [adresa]. Predlagatelj je 12. prosinca 2023. zaprimio anonimnu prijavu na sumnju na nasilno ponašanje protustranke prema djetetu FT u vidu psihičkog i fizičkog nasilja, pri čemu su druge državljanke Ukrajine, također smještene na istoj adresi, navodile kako se iz spavaće sobe koju koriste majka i dijete čulo protustrankino vikanje i djetetov plač, te da se dijete pojedinim državljankama Ukrajine povjerilo da ju "majka tuče", te da je u odnosu majke i djeteta stečen dojam da je dijete u majčinoj prisutnosti "vidno uplašeno", jer se majka prema djetetu odnosi strogo. Prilikom terenskog očevida 28. prosinca 2023. u suradnji sa Policijskom postajom Slatina na adresi [adresa], protustranka je u razgovoru navela kako ju "dijete provocira", što je razlog zašto ju udari po stražnjici, što ne čini svaki dan, da dijete neće učiti tijekom dana, a navečer je pospana, dok je iz razgovora sa djetetom utvrđeno kako je dijete navelo kako ju majka "tuče po glavi", kako su ju u Ukrajini štitili djed i baka kad bi majka vikala na nju i udarila ju, kako se skrivala pod krevet od majke. Protustranka je u nazočnosti policijske službenice i socijalne radnice nametala djetetu odgovornost za aktualno postupanje predlagatelja i policijske postaje, ne preuzimajući odgovornost za vlastite postupke i ponašanje prema djetetu. Protustranka je zadržana u Policijskoj postaji 28. prosinca 2023., dok je usmenim rješenjem predlagatelja od 28. prosinca 2023., a radi zaštite života, zdravlja i dobrobiti djeteta određena žurna mjera izdvajanja djeteta i smještaja u udomiteljsku obitelj, te je djetetu priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja u kriznim situacijama u udomiteljskoj obitelji poznatoj predlagatelju. Na prijedlog predlagatelja sud je donio rješenje broj R1 Ob-775/2023-5 od 8. siječnja 2024., o privremenom povjeravanju djeteta udomiteljskoj obitelji na razdoblje od 30 dana, a po proteku trajanju mjere na prijedlog predlagatelja sud je donio rješenje broj R1 Ob-86/2024-3 od 5. veljače 2024., o produljenju mjere privremenog povjeravanja djeteta udomiteljskoj obitelji na daljnjih 30 dana, te su protustranci kao majci određeni osobni odnosi s djetetom. Prethodno navedenom rješenju protustranka je iskazala nesuradnju sa predlagateljem, zatražila je izvješća o "fizičkom, psihičkom i seksualnom zdravlju djeteta". Iz izvješća Osnovne škole Eugena Kumičića Slatina od 3. siječnja 2024., proizlazi da je mlljt. MT dobro usvojila hrvatski jezik, no da joj je rječnik slabije razvijen, te su kod djevojčice uočene teškoće na razini savladavanja nastavnog gradiva, kao i uočavanje da dijete (prije izdvajanja iz obitelji) nazadovala u radu, bila odsutna, nije se pridržavala pravila ponašanja, burno je reagirala, dok majka djeteta nije sudjelovala u gledanju predstave koju je dijete imalo. Iz obavijesti PP Slatina od 5. siječnja 2024. razvidno je kako je Općinskom sudu u Virovitici, Prekršajnom odjelu podnesen optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja protustranke na štetu djeteta iz čl. 10. st. 1. točke 2. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, na način da je u vremenskom razdoblju od 5. srpnja 2023. do 28. prosinca 2023. vršila fizičko i verbalno nasilje nad djetetom, te je dijete izražavalo strah i pred policijskim službenikom i socijalnim radnikom.

15.1. Predlagatelj navodi da je primjenom instrumenata socijalnog rada, imajući u vidu postojanje visoke razine rizika kao rezultat obiteljskih okolnosti i obilježja roditelja,kao čimbenika razvojnog rizika, te diskrecijskom ocjenom srednje razine rizika na strani obilježja djeteta i njegova ponašanja, procijenjeno je kako je dijete razvojno ugroženo, slijedom čega je istome radi zaštite života, zdravlja i dobrobiti osigurana daljnja zaštita u vidu žurnog izdvajanja i smještaja djeteta u udomiteljsku obitelj, slijedom čega je na daljnje postupanje nadležnom sudu podnesen prijedlog radi privremenog povjeravanja skrbi o djetetu udomiteljskoj obitelji. U daljnje pribavljenim podacima o obitelji, posebice nakon učinjenog razgovora sa majkom djeteta, pri čemu je ista iskazala nesuradnju, a čime trenutačno ne postoji mogućnost poduzimanja blažih mjera zaštite dobrobiti djeteta, budući da majka djeteta nije iskazala namjeru promjene ponašanja koja su dovela do intervencije ovog tijela i izdvajanje djeteta iz obitelji, procijenjena je potreba poduzimanja drugih mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti suda, obzirom na utvrđenu opasnost za život i zdravlje djeteta u slučaju njegova povratka u obitelj.

16. Iz mišljenja psihologa od 1. veljače 2024. proizlazi da je prilikom obavljenog razgovora sa mlljt. ŠT vidljivo da je dijete u strahu od majčinih postupaka u vidu fizičkog kažnjavanja koje se opetovano ponavljalo. Dijete iskazuje zadovoljstvo kod udomiteljice, ne verbalizira želju za susretima i druženjima s majkom, pa je obzirom na iskazani strah od majčinih postupaka, te želju za viđanjem majke, poželjno omogućiti majci susrete s djetetom pod nadzorom stručne osobe (list 52-53).

17. Iz sveobuhvatne obiteljske procjene od 7. veljače 2024. (list 54-58) utvrđeno je da se, na temelju procjene obiteljskih okolnosti i obilježja roditelja, može zaključiti da na strani istog postoji veći broj značajnih okolnosti srednjeg ili visokog intenziteta koji mogu imati negativan utjecaj na psihofizički i socijalni razvoj djeteta povratkom istog u obitelji, a koje se ogleda u dobivenim saznanjima o nasilnom ponašanju majke prema djetetu, kao i dobivenim saznanjima i sumnji na dugotrajniju izloženost djeteta nasilnom i neprimjerenom ponašanju majke, te strogim odgojnim postupcima, kao i iskazanoj nesuradljivosti majke s predlagateljem, te time i nemogućnosti da se istoj pruži pomoć i podrška u promjeni ponašanja i stvaranju uvjeta za povratak djeteta u obitelj. Okolnosti u obitelji ukazuju na postojanje kriznih okolnosti, pri čemu u kombinaciji s podacima da je majka bila nasilna prema djetetu, da ista odgovornost za postupanje prebacuje na dijete, upućuje da sigurnost djeteta u slučaju povratka u obitelj majke može biti neposredno ugrožena. Po inicijalnim saznanjima o nepovoljnim okolnostima u obitelji, neposredno zatraženoj pomoći od nadležne policijske službe, pri čemu je postojala opasnost po djetetov život, zdravlje i dobrobit, procijenjena je potreba zaštite djeteta u sustavu socijalne skrbi, slijedom čega je, imajući u vidu okolnosti da je majka djeteta privedena, da je zadržana u pritvoru, kao i da je odbila izdati suglasnost za zbrinjavanje djeteta u sustavu socijalne skrbi, isto žurnom mjerom izdvojeno iz obitelji, te smješteno u udomiteljsku obitelj. Na strani majke djeteta i nadalje postoji veći broj značajnih okolnosti srednjeg ili visokog intenziteta koji mogu imati negativni utjecaj na psihofizički i socijalni razvoj djeteta ukoliko bi se isto vratilo u obitelj, imajući u vidu da je majka djeteta iskazala nesuradnju, a time i mogućnost i nesvrhovitost poduzimanja blažih mjera radi zaštite osobnih prava i dobrobiti iz nadležnosti predlagatelja, radi čega će se poduzimati daljnje mjere radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti suda.

18. Iz izvješća o obiteljskoj procjeni od 7. veljače 2024. (list 59-61), utvrđeno je da na strani roditelja postoje okolnosti da ista svojim postupcima ne skrbi o psihičkom zdravlju djeteta, da aktualne okolnosti u obitelji ukazuju na postojanje kriznih okolnosti u obitelji, pri čemu u kombinaciji s podacima da je majka bila nasilna spram djeteta, upućuju da sigurnost djeteta povratkom u obitelj može biti neposredno ugrožena, da je evidentirano ponašanje roditelja koje ozbiljno narušava tjelesni (i psihički) integritet djeteta ili je ozbiljna prijetnja dobrobiti i sigurnosti djeteta ( majka u prisutnosti socijalne radnice i policijske službenice djetetu nameće odgovornost zbog uključivanja ove službe u postupanje), da je sigurnost djeteta dodatno ugrožena zbog niske kronološke dobi djeteta, nedostupnost drugog roditelja/drugih članova obitelji koji bi zaštitili dijete od prijetnji sigurnosti. Temeljem liste razvojnih rizika djeteta procijenjeno je da postoji visoka razina rizika - veći broj značajnijih okolnosti srednjeg ili visokog intenziteta kod roditelja ili/i u obitelji koje ugrožavaju djetetov psihofizički i socijalni razvoj, postoji srednja razina rizika na strani djeteta – postoje znaci nesigurne privrženosti djeteta majci, a koje u kombinaciji sa okolnostima ponašanja i obilježja roditelja predstavljaju visok rizik za psihofizički razvoj djeteta, te su potrebne intenzivne intervencije i mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta koje će žurno otkloniti ili umanjiti rizike razvojne štete po dijete. Slijedom čega je procijenjeno kako je dijete razvojno ugroženo, pa je djetetu radi zaštite života, zdravlja i dobrobiti osigurana daljnja zaštita u vidu žurnog izdvajanja i smještaja djeteta u udomiteljsku obitelj. Za procjenu roditeljskih snaga korištena je lista kojom je procijenjeno da trenutačno ne postoje roditeljske snage na strani majke, koje bi bile potrebne za činjenje pozitivnih promjena i uporište za eventualno poduzimanje blažih mjera zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta, pri čemu ista ne preuzima odgovornost u problemima koji su doveli do uključivanje službe za socijalnu skrb u obitelj, ista nema odgovarajuće razumijevanje razvojnih potrebna djeteta, nije osjetljiva na djetetove potrebe, ne razumije i na ne odgovarajući način reagira na djetetove emocionalne potrebe, kao i na intervencije predlagatelja. Uvažavajući okolnost nesuradnje majke djeteta sa tijelom predlagatelja, njenu nespremnost prihvatiti pomoć i podršku radi promjene ponašanja i stvaranja uvjeta za povratak djeteta u obitelj, a pri čemu je iz obavijesti policijske postaje razvidno kako je na štetu djeteta bivala nasilnog ponašanja, pa i u prisutnosti socijalne radnice i policijske službenice, nametnula se potreba daljnje zaštite prava i dobrobiti iz nadležnosti suda u vidu prijedloga da se majci djeteta oduzme pravo na stanovanje s djetetom i djetetovog daljnjeg smještaja u udomiteljsku obitelj.

19. Zaključak je stručnog tima za djecu, mlade i obitelj od 9. veljače 2024. (list 62- 64), o potrebi poduzimanja daljnjih mjera obiteljsko pravne zaštite djece i to u vidu određivanja žurne mjere izdvajanja i smještaja djeteta u udomiteljsku obitelj, te privremenog povjeravanja djeteta udomiteljskoj obitelji ET, uvažavajući prethodno navedene činjenice i razloge, a osobito činjenicu da na temelju obiteljske procjene predlagatelja proizlazi da djetetu povratkom u obitelj prijeti opasnost za život, zdravlje i razvoj.

20. Iz iskaza svjedoka ET (list 86-87), proizlazi da se 11 godina bavi udomiteljstvom za mlljt. djecu, da se mlljt. MT nalazi kod nje u udomiteljstvu od 28. prosinca 2023., dijete ide u 2. razred osnovne škole Eugena Kumičića, Područne [adresa], u kojoj se dobro snašla, dijete je jako zadovoljno, ostala djeca su ju jako prihvatila, općenito s njom nema nikakvih problema. Navodi da se osobni odnosi majke i djeteta odvijaju svaku drugu subotu u trajanju od jedan sat kod nje u kući, tada majka i dijete razgovaraju na ukrajinskom jeziku, pogledaju koji crtić putem mobitela, pregledavaju školske knjige. Navodi da nema primijećenih nekih emocija kod djeteta niti prije dolaska majke, niti kada majka odlazi, samo je jedanput dijete plakalo kada joj je majka obećala ju voditi na sladoled, što nije mogla dopustiti, jer su osobni odnosi bili pod nadzorom, pa je djetetu objašnjavala razloge za to. Između djeteta i majke nema grljenja, ljubljenja. Svjedok navodi da nakon prvog dolaska djeteta primijetila je da je dijete bilo izuzetno mršavo i kroz 7 dana popunila se i normalno izgleda za svoju dob. Dijete je po dolasku izgledalo izgubljeno, žalila se da ju majka tuče najviše po glavi, da mora puno učiti, da se ne smije igrati, da nema vremena za to, da je baka majci govorila da će ju zbog njenog ponašanja izbaciti iz kuće. Dijete joj je reklo da ju je majka pitala gdje joj je ljepše, pa kad je dijete reklo da joj je ljepše tu gdje je, majka ju je uštipnula za nogu i onda je dijete reklo da joj je ljepše u [adresa] gdje je majka. Navodi da kada je djetetu pomogla ispraviti krive izračunate matematičke zadatke, dijete je reagiralo da bi majka da je to vidjela na nju vikala. Svjedok navodi da dijete dobro govori hrvatski i dosta se dobro gramatički izražava, stalno napreduje i puno je napredovala u školi. Djevojčica je topla, draga, poslušna, razumna i svjesna. Dijete joj govori da bi se vratilo majci, ali pod uvjetom da se majka promijeni, što je ponovila više puta, inače ne pita za majku, ne govori da bi više vremena željela provesti sa majkom.

21. Iz iskaza protustranke (list 88-90), proizlazi da se u Republici Hrvatskoj nalazi od kraja svibnja 2022., živjela je na raznim mjestima, [adresa], gdje je živjela sa djetetom i svojim prijateljem koji ju je istjerao, bila je u sigurnoj kući duže vrijeme. Navodi da je dijete u sigurnu kuću došlo zdravo, a nakon 9 dana se razboljelo, tražila je izmještaj, pa su smještene u [adresa] gdje je bilo više stranaca, gdje su bile četiri mjeseca, dijete je išlo na satove hrvatskog jezika u Korenicu, a u prvi razred u osnovnu školu u Grude, Karlobag, pa [adresa], gdje je dobro završila prvi razred, gdje je imala dobre ocjene. Navodi da ima humane metode odgoja, što znači da sve što dijete može samo odraditi, ono samo odradi, da djetetu da vrijeme za igru koliko želi, da dijete pita kada radi zadaću da li se može poigrati 5 minuta, što joj je dopustila, jer smatra da djetetu treba promjena i da ne može raditi stalno istu stvar, a imali su dogovor da teške zadatke rade zajedno. Po struci je učiteljica ukrajinskog jezika i književnosti. U Republici Hrvatskoj radila je u trgovini Studenac, a sada u poduzeću koje se bavi čišćenjem, ima plaću od 700 eur. Dijete i ona su pod privremenom zaštitom stranaca, pa im je osigurana besplatna hrana i besplatna medicinska skrb. Svake godine im se produžuje boravak u Republici Hrvatskoj na godinu dana. Sada živi u [adresa], u hotelu, hotelsku sobu ima za sebe i dijete. Dijete je se ne boji, niti je se ikad bojalo, što može dokazati fotografijama djeteta, dijete govori da je ona za nju najbolja mama, da ne zna zašto su ju uzeli od nje i da joj se hoće vratiti. Navodi da je možda koji puta podigla glas prema djetetu, no da nikada nije bilo fizičkog kažnjavanja. Dijete joj svaki puta ostavlja poruke da ju jako voli i da želi živjeti s njom, nikada nije primijenila silu na djetetu. Druženje s djetetom je pod nadzorom stručne osobe Biljane Jelenčić. Ništa ne plaća za dijete, jer ju to nitko ne traži. Nije bila na informacijama u školi djeteta, niti roditeljskom sastanku, nitko joj ništa ne govori i ne daje informacije, za te podatke nije pitala udomiteljicu, niti socijalnu službu, nisu joj pojasnili zašto su joj uzeli dijete, niti kako bi mogli pomoći njezinoj obitelji, nisu pitali tko je sve dio njezine obitelji, a trebalo bi uzeti u obzir da je strana državljanka. Navodi da je već dvije godine u poznanstvu i prijateljstvu s ĐT iz [adresa], koji joj je pomogao radi izlaska iz sigurne kuće, te joj pomaže svakodnevno što joj treba. Nije obavijestila socijalnu službu o promjeni adrese stanovanja, jer nije znala da je to potrebno. Socijalna služba joj nije govorila u vezi obraćanja socijalnoj službi radi informacija o djetetu. Navodi da se stalno obraćala u veleposlanstvo Ukrajine, no niti oni joj nisu ništa rekli, govorili su da ništa ne mogu učiniti sve do 10. travnja 2024. kada su joj rekli što sve mora učiniti da joj se vrati dijete. Ne zna kako komunicirati sa socijalnom službom kad su joj već u prvom kontaktu rekli ne, te ju je zaštitar izbacivao iz prostorija. Na pitanje da li kod nje postoji želja za suradnjom sa socijalnom službom kako bi se stekli uvjeti da joj se dijete vrati, protustranka navodi da je potrebno da joj socijalna služba nešto predloži, ali joj ništa nije predložila.

22. Temeljem odredbe čl. 86. Obiteljskog zakona utvrđeno je mišljenje djeteta po posebnom skrbniku.

22.1. Iz podneska posebnog skrbnika od 4. lipnja 2024. (list 103-104), proizlazi da je posebni skrbnik 29. svibnja 2024. obavio razgovor sa mlljt. ŠT na adresi udomiteljice, te je mlljt. dijete upoznao s predmetom, tijekom postupka, svojom ulogom i njenim pravima, a sve sukladno njenoj dobi. Istaknuo je kako konačnu odluku donosi sud, a sve sa svrhom otklanjanja odgovornosti djeteta kod izražavanja mišljenja. Mlt. MT je bez poteškoća pristala na razgovor nasamo s posebnim skrbnikom.

22.2.Mišljenje je utvrđeno sukladno odredbama Obiteljskog zakona i Konvencije o pravima djeteta ( čl.3 i 9. ) i načelu slobode iznošenja mišljenja (čl.12), a odnosi se na pravo djeteta da aktivno sudjeluje u rješavanju svih pitanja koja utječu na njegov život uključujući i to da bude saslušano u svakom pravnom postupku koji se na njega odnosi i to na način primjeren djetetovoj dobi. Postupljeno je sukladno odredbi čl. 7. Pravilnika o načinu utvrđivanja mišljenja djeteta, odnosno dijete je informirano o njegovom pravu izražavanja mišljenja o svim pitanjima koja se na njega odnose, o postupku utvrđivanja mišljenja, utjecaju koji izraženo mišljenje može imati na ishod postupka, procijenjena je sposobnost i zrelost djeteta u smislu kognitivnih sposobnosti djece da oblikuju i izraze svoje mišljenje na razuman i nezavisan način te da razumije ishod izraženog mišljenja i to sve u obliku razgovora, a ne jednostranog ispitivanja, u poticajnom i ohrabrujućem ozračju u kojem se dijete osjeća sigurno i poštovano te je njegovo mišljenje ozbiljno saslušano i uzeto u obzir.

22.3. U podnesku je navedeno kako je mlljt. dijete znatiželjna i bistra djevojčica u dobi od 8 godina, smireno je odgovarala na postavljena pitanja, da pohađa 2. razred osnovne škole u [adresa], gdje joj je lijepo i ima puno prijatelja, na nedavnom izletu u Osijeku bilo joj je super, stanuje kod tete ET s još petero djece i svi se slažu. Najbolja prijateljica joj je U iz [adresa] koju dovede mama kod nje na igru. Mama joj dođe subotom u posjetu, pričaju i bude joj lijepo. Mama joj je rekla da sada živi u [adresa], bez upita o toj temi, navodi kako misli da su ukrajinci iz [adresa] prijavili da ju je mama tukla i vikala na nju. Navodi kako sada želi i voljela bi ostati još kod tete ET i to sve dok joj se mama ne popravi, a na upit da li će se mama popraviti, odgovara "uf, ne znam baš".

22.4. Posebni skrbnik navodi da je, obzirom na obavljeni razgovor i pribavljeno mišljenje djeteta, suglasan s prijedlogom predlagatelja u cijelosti.

23. Tijekom postupka, na prijedlog protustranke po tadašnjem punomoćniku, izveden je dokaz vještačenjem roditeljskih kapaciteta protustranke po stalnom sudskom vještaku prof. prim. dr. sc. Katarini Dodig-Ćurković, dr. med. spec. opće psihijatrije, sub. spec. dječje i adolescentne psihijatrije i forenzičke psihijatrije, iz Osijeka.

23.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka (list 117-144), proizlazi da je protustranka osoba srednje životne dobi, aktualno unutar par godina radi ratnih okolnosti živi u [adresa], sada je smještena u hotelu u [adresa], majka je jednog mlljt. djeteta, nije u braku, radno je sada zaposlena kao čistačica, uredno je završila formalno, srednje i fakultetsko obrazovanje. U predmetnom vještačenju urednih je intelektualnih i kognitivnih kapaciteta da može samostalno sudjelovati u predmetnom vještačenju, uz prisustvo sudskog tumača za ukrajinski jezik. Prema podacima koje sama navodi, protustranka je odrasla u uglavnom urednim obiteljskim okolnostima, bez podataka o nekom zlostavljanju ili zanemarivanju od strane roditelja. Također nema podataka o nekim do sada težim tjelesnim bolestima, poteškoćama tijekom školovanja i općenito ranog rasta, sazrijevanja i adolescencije, negira da je liječena po psihijatru ili bilo kojem drugom stručnjaku iz područja mentalnog zdravlja. Podatke koje daje o ocu djeteta uzimaju se uz oprez, jer negdje ističe da su bili u bračnoj zajednici, a negdje da nisu nikada zajedno živjeli. Dolaskom u Republiku Hrvatsku protustranka je sa djetetom često mijenjala mjesta boravka, na vrlo rizičan način, ulazila u veze sa osobama muškog spola koje je upoznavala preko interneta, vrlo kratko, nakon dopisivanja s njima odlazila bi živjeti kod njih i započela život s njima, pri čemu bi povela i svoju mlljt. kćer. Radilo se o emocionalnim vezama sa relativno nedovoljno poznatim muškim osobama, za koje je kako sama ističe bila sposobna procijeniti jesu li ili nisu sigurne za nju i kćerku.

23.2. Vještak navodi da majka u potpunosti nema uvid u rizičnost svojih postupaka, usmjerena je kontinuirano primarno na sebe, na svoje potrebe, odlazi živjeti u različite dijelove Hrvatske, u dvije godine je u više navrata ulazila u suživot sa osobama koje je poznavala jedino preko Interneta, i za koje je sama na osnovu podataka o „njihovim obiteljskim okolnostima", zaključila da su dobar izbor i za nju i za mit. kćer.

23.3. Vještak ističe da je jedan od tih partnera imao potrebu da bude nakon mjesec i pol dana emotivno involviran prema djetetu, tražio je da ga dijete ljubi, isto tako je dijete živjelo u zajednici sa osobom koja je imala problem sa konzumacijom alkohola, uzimala različite lijekove, koja je u tom stanju bila verbalno agresivna, nepouzdana, i potencijalno iznimno rizična i za nju i za dijete, i nakon što je izmještena u Sigurnu kuću, na vlastiti zahtjev napušta taj prostor i ponovno traži pomoć preko osobe (muškarca) kojeg upoznaje preko interneta.

23.4. Vještak navodi da je majka primarno i isključivo usmjerena na sebe i svoje potrebe, ulazi naglo i nepromišljeno u emotivne odnose, pri tome u potpunosti negira potrebe djeteta, ne razmišlja na koji način se sve to odražava i utječe na funkcioniranje djeteta, reagira hirovito, nepromišljeno, rizično i čak i agresivno u situacijama ako nije po njenom (nagli odlazak iz Sigurne kuće, sukobi na [adresa]). Protustranka je vrlo sumnjičava i optužujuća prema svima koji su joj pokušali pomoći, posebno u odnosu na sastavnice sustava socijalne skrbi, u samom kontekstu ratnih uvjeta i izbjeglištva u novu sredinu, razumljiva je dijelom njezina određena sumnjičavost i nepovjerenje, ali u ovom konkretnom slučaju se radi o razini koja je patološka, izrazito primarno štetna za dobrobit djeteta. Majka nema uvid u svoje ponašanje u odnosu prema djetetu, iznimno nesuradljiva oko pokušaja usmjeravanja na koji način da pristupi djetetu, vrlo rigidna, emotivno hladna, emocionalno neadekvatna u kontaktu sa djetetom na način da umjesto kod susreta sa djetetom se zaigra, priča o nekim djetetovim aktivnostima, ona dijete opterećuje sa slikama iz Ukrajine i želi joj ukazati da je ona, majka žrtva, a ne dijete.

23.5. U vještačenju se uočava majčina primarna zaokupljenost sobom, ne razumije prije svega potrebe mit. djeteta, što znači emocionalne potrebe, medicinske potrebe, odgojno-obrazovne, razvojne, sigurnosne, ne prepoznaje da je primarna potreba da dijete ima jasnu dnevnu strukturu, stabilnost i predvidljivost. Način na koji ona nudi rješenje i organizaciju tih djetetovih potreba je neadekvatan i štetan po dijete (agresivna, nesuradljiva, koristi optužujuće ponašanje prema i udomiteljima i sustavu socijalne skrb). Majka je vrlo rigidna kada ju se suočava i usmjerava da ona kao roditelj treba naći modalitet kako se prilagoditi potrebama djeteta, posebno u ovim specifičnim okolnostima gdje imamo dijete koje je već ionako značajno traumatizirano ( radi se o djetetu koje je ostalo bez oca, napustilo je svoj dom, nema kontakte sa djedom i sa bakom s kojima je očito bila emotivno bliska i povezana i koje voli i koji su joj ulijevali sigurnost, došla je u novu sredinu gdje je i jezična barijera bila prisutna), dakle već o traumatiziranom djetetu, koje je majka svojim načinom života i ophođenjem i odgojnim pristupom samo dodatno istraumatizirala, a isto i dalje radi, i pred vještakinjom.

23.6. Majka negira bilo kakvo fizičko kažnjavanje djeteta, iako dijete u predmetnom ispitivanju jasno ukazuje da ju je majka znala fizički kažnjavati, uočljivo je da se dijete majke boji, da nije spontana kada je majka prisutna, da je u odnosu na majku suzdržana, i da joj sa majkom nije ugodno, a što bi inače bilo za očekivati, nakon što dijete vidi majku. Majka ne prepoznaje svoje aktualne psihičke smetnje, nema dovoljan uvid u svoje ponašanje, prema svojim postupcima je potpuno nekritična, čak ih i opravdava, ona je primarno ograničena svojim crtama ličnosti (agresivna, sumnjičava, paranoidno tingirana, emocionalno labilna, narcistički usmjerena) što ozbiljno narušava i značajno u ovim okolnostima narušava njezine roditeljske kapacitete da može prepoznati razvojne, emocionalne, psihološke, odgojne, pedagoške potrebe svog djeteta.

23.7. Vještak navodi da je mlljt. MT dijete rane školske dobi, emocionalno je nezrela, osjetljiva, urednih kognitivnih i intelektualnih kapaciteta da može samostalno sudjelovati u predmetnom vještačenju, ali je razvidno da se radi o djetetu koje primarno trpi posljedice traumatskih uvjeta odrastanja (izostanak očinske figure, rat, izbjeglištvo, odvajanje od obitelji bake i djeda, prilagodba u novu državu, jezična barijera, stalne promjene mjesta življenja, novi partneri od majke, izloženost neprimjerenim i rizičnim obrascima ponašanja od pojedinih majčinih partnera, nemogućnost stvaranja dugotrajnijih prijateljskih odnosa i zdrava socijalizacija među vršnjake) uz izloženost i fizičkom kažnjavanju od strane majke je značajno utjecalo na djetetovo funkcioniranje do razine da je postala vrlo anksiozna, nesigurna, slabog apetita, stalno u strahu da će se nešto loše dogoditi, kao i u određenom konfliktu lojalnosti između majke i obitelji u kojoj je sada smještena, a što je značajno psihičko opterećenje za ionako emocionalno vrlo fragilnu djevojčicu.

23.8. Vještak navodi da iz podataka koje daje majka o ranom djetetovom rođenju, i uvjetima ranog djetinjstva, postoje podaci o pregledima i po neuropedijatru radi određenih hormonskih smetnji, a prema izjavama od udomitelja, i prema opažanjima vještaka djevojčica se često doima odsutno, zagleda se u jednu točku, zamišljena je, pa bi u budućnosti svakako bilo dobro učiniti novu obradu po neuropedijatru. Obzirom da kod djevojčice postoji visoki rizik od neke i ozbiljnije patologije psihičke naravi ukoliko se nastavi stalno traumatiziranje djeteta i izlaganje neprimjerenim obrascima ponašanja od strane majke, a djevojčica jako dobro i razumije i priča hrvatski jezik, bilo bi dobro joj osigurati određeni psihološki suport po stručnjaku za mentalno zdravlje i da je specijaliziran za djecu (psiholog ili dječji psihijatar).

23.9. Vještak navodi da je razvidno da je djevojčica emotivno jako povezana sa djedom i bakom po majci koji su aktualno u Ukrajini i koje je nacrtala kao svoju obitelj, i nacrtala je veliku kuću pored toga, jasno je da dijete treba mirno, sigurno, poticajno i zdravo okruženje i prije svega određenu stabilnost i predvidljivost, a majka sada u ovoj situaciji nije isto u mogućnosti joj niti osigurati, niti ima roditeljske kapacitete da samostalno preuzme skrb nad kćerkom.

23.10. Vještak zaključno navodi da je obzirom na sve ranije opisano, mišljenja da majka CT zbog primarno svojih rizičnih i za dijete ugrožavajućih crta ličnosti i aktualnim psihičkim funkcioniranjem koje se opaža, aktualno nema roditeljskih kapaciteta, odnosno podobnosti roditelja da živi sa mlljt. djetetom ŠT, a vodeći se dobrobiti i interesima mlljt. djeteta. Mlljt. MT i dalje treba nastaviti živjeti unutar udomiteljske obitelji, gdje se dobro prilagodila i ima osigurane uvjete za neometano školovanje, socijalizaciju sa svojim vršnjacima, prikladnu pedagošku, odgojnu i zdravstvenu skrb, a prije svega prijeko potrebnu strukturu dana, sigurno i djetetu predvidljivo i stabilno obiteljsko okruženje.

24. Na prigovor protustranke nalazu i mišljenju vještaka, vještak u pisanom očitovanju od 8. listopada 2024. (list 177-178) navodi da u potpunosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja, te navodi slijedeće:

1. vještačenje je u potpunosti provedeno sukladno svim pravilima struke uključujući i prisutnost sudskog tumača za ukrajinski jezik čime je stranka u potpunosti mogla uredno i bez poteškoća jezične barijere sudjelovati u samom postupku vještačenja, 2. neutemeljen je prigovor da se radi o subjektivnom nalazu, obzirom na pisani nalaz i mišljenje koji je rezultat kontinuirane medicinske izobrazbe vještaka sukladno potrebnim stručnim referencama i završenom Medicinskom fakultetu gdje se uče potrebna znanja i vještine da bi se donijelo zaključno dijagnostički stav sukladno važećim DSM5 i MKB klasifikacijskim sustavima,

3. razumljiva je potreba stranke da ne prihvaća nalaz i mišljenje vještaka koji ne ide u prilog majci, što je očekivano i razumljivo, međutim uloga vještačenja nije zaštititi interes majke nego primarno se voditi načelima zaštite dobrobiti i interesa mlljt. djeteta, što je vještakinja u svom nalazu i učinila,

4. bez obzira na zanimanje koja je stranka radila u zemlji odakle potječe isto je ne rehabilitira od roditeljske odgovornosti i pokazanih rizičnih obrazaca u ponašanju koja su se jasno u predmetnom vještačenju istaknula i koje je vještakinja uredno i argumentirano opisala, a posebno je uredno dokumentirala sve posljedice takvog ponašanja na funkcioniranje mlljt. djeteta,

5. opis stranke je rezultat objektivne analize i procjene ponašanja ispitanice sukladno znanju i vještinama vještaka, liječnika, koji je završio potrebni medicinski fakultet te izobrazbu za psihijatra uz užu specijalizaciju iz dječje i adol. psihijatrije i forenzičke psihijatrije, dakle koristio se naučenim vještinama koja se stječu na fakultetu koji vještaku daje potpuno pravo da dijagnostički i stručno, a ne subjektivno i paušalno, opiše stranku u predmetnome vještačenju,

6. testovi koje navodi stranka nisu neophodni da bi psihijatar mogao dati svoje zaključno mišljenje i nalaz, a dijagnostika mentalnog poremećaja je isključivo domena liječnika-psihijatra sukladno i važećem zakonu o Zaštiti osoba s duševnim poremećajima i zakonima o liječništvu u RH,

6. obaveza je vještaka da u svom nalazu i mišljenju koristi spis suda i mišljenja i opaske iznesene i od stručnjaka drugih profila, kao što je i nadležni centar za socijalnu skrb, tako je neetično i nepravilno u vještačenjima ne koristiti nalaz i uvid sustava socijalne skrbi jer time narušavamo integritet jedne od sastavnice sustava koje štiti interes i dobrobit mlljt. djeteta, a što je u pravnoj domeni neprihvatljivo, 7. paušalni napisi o tome da je nalaz neutemeljen, da ne uvažava da je stranka došla u drugu državu i slično nisu uopće potrebni za komentirati, jer su subjektivan stav stranke, čime dodatno ide u prilog njezinoj sumnjičavosti, nepovjerenju i nedostatku uvida u svoje postupke, a isto je jasno posebno uočilo u njezinom načinu ophođenja primarno prema mlljt. djetetu, njezinoj kćeri,

8. tvrdnja o tome da je vještak dao pristran i neobjektivan nalaz je očekivana reakcija na stav stranke i također ne treba komentirati, obzirom je dobrobit djeteta ispred interesa roditelja koji svojim roditeljskim ponašanjem narušava interese svog djeteta.

25. Vještak u odnosu na primjedbe protustranke po punomoćniku iz podneska od 22. listopada 2024., u pisanom očitovanju od 22. listopada 2024., navodi da klinički psiholog nije liječnik koji potvrđuje ili negira postojanje psihičkih smetnji/bolesti, jer je isto u domeni liječnika/psihijatra, pa upravo radi toga ni sama stranka nije kapacitirana da procijeni prisustvo niti psihičke bolesti kod sebe niti kod djeteta, niti je za to uloga kliničkog psihologa. Upravo njezino takvo uporno negiranje samih smetnji i kod nje i djeteta ide u prilog njenom nalazu i mišljenju. Nadalje, samo postojanje psihičkog poremećaja nije uvijek razlog da se dijete izmjesti izvan roditeljskog doma, nego su uzeti i ostali rizični čimbenici u odnosu na majku. Isto tako, majka negira nalaz vještačenja, ali i dalje se slaže da dijete bude u udomiteljskoj obitelji, samo bliže mjestu stanovanja, čime samo negira sebe u potpunosti i svoje roditeljske kapacitete.

26. Na ročištu 21. ožujka 2025., vještak u iskazu (list 270) navodi da u potpunosti ostaje i dalje pri datom pisanom nalazu i mišljenju, da je uredno pročitala sve podneske od strane majke, na neke se je već i ranije očitovala, a svi podnesci samo dodatno idu u prilogu mišljenju i nalazu u kojemu je razvidno da je majka isključivo usmjerena na sebe, na svoje potrebe, a ne na potrebe mlljt. djeteta, da u skladu sa svojim crtama ličnosti apsolutno se pokazuje nesuradljivom, nema uvid u svoje propuste, izuzetno nekritična, sklona manipulativnim obrascima ponašanja do razine da kada je iscrpila sve prigovore, na kraju ističe da se vještak i prevoditelj ovlašten za ukrajinski jezik koristio ruskim jezikom, čime majka primarno se nastoji prikazati kao žrtvom i da je diskriminirana od sastavnica sustava i pri tome niti u jednom dijelu predmetnog vještačenja nije pokazala da razumije primarne potrebe svog djeteta i da je pokazala spremnost da korekcijom svojih obrazaca ponašanja poboljša odnos između sebe i mlljt. djeteta da bi mogla adekvatno o istoj skrbiti. Dakle, majka se isključivo vodi svojim potrebama, ne razumije emocionalne, psihološke, odgojne, obrazovne i sve ostale potrebe mlljt. djeteta, a što je u predmetnom nalazu i mišljenju uredno opisala i radi čega je i dalje suglasna sa svim zaključcima svog predmetnog vještačenja.

27. Nalaz i mišljenje vještaka temelji se na dokumentaciji u spisu predmeta, neposrednom razgovoru sa protustrankom i mlljt. djetetom, psihijatrijskom obradom djeteta i majke, razgovorom s udomiteljima, sveobuhvatnom sintezom svih podataka, vrlo opsežno, detaljno, stručno, obrazloženo, vještak se očitovala na sve prigovore i primjedbe, te ničim nije dovedeno u pitanje objektivnost nalaza i mišljenja vještaka.

28. Posebno se ističe kako je, unatoč činjenici da protustranka razumije hrvatski jezik, što proizlazi iz njenih pisanih izjava u spisu, istoj osiguran u postupku tumač na ukrajinskom jeziku, ne samo u ovom postupku, nego i u provedenom vještačenju, pa tako i na ročištu 21. ožujka 2025. kada je izveden dokaz saslušanjem vještaka, na koje ročište protustranka nije pristupila.

29. Nalaz i mišljenje vještaka slijedom svega navedenog, prihvaćen je u cijelosti.

30. Ističe se kako je protustranka nakon provedenog vještačenja u podnescima od 11. studenoga 2024., 31. siječnja 2025., 10. veljače 2025., 19. ožujka 2025. i 21. ožujka 2025. (list 191-192, 244-246, 256-258, 264-266, 273-275), u kojima ponavlja iste činjenične navode, te na kraju dodaje određene navode, više puta navela kako ona nije zatražila provođenje vještačenja, već njen punomoćnik kojeg na to nije ovlastila, te kako se protivi vještačenju.

31. Prema odredbi čl. 158. st. 1. Obiteljskog zakona mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi određuje se u trajanju do godine dana.

31.1. Odredbom čl. 158. st. 2. Obiteljskog zakona sud može u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad produljiti trajanje ove mjere za najviše još jednu godinu, a nakon toga mjera iznimno može trajati do pravomoćnog okončanja sudskog postupka pokrenutog radi nadomještanja pristanka za posvojenje djeteta, odnosno postupka radi lišenja prava na roditeljsku skrb te imenovanja skrbnika.

31.2. Odredbom čl. 158. st. 3. Obiteljskog zakona, propisano je da će Hrvatskog zavoda za socijalni rad najkasnije trideset dana prije isteka vremena iz st. 1. i st. 2. ovoga članka podnijeti sudu završno izvješće o djetetu i roditelju kojemu je oduzeto pravo na stanovanje s djetetom.

32. Na osnovu provedenih dokaza utvrđeno je da bi povratak djeteta u obitelj protustranke predstavljao visok rizik za psihofizički razvoj djeteta. Utvrđeno je da na strani protustranke kao majke postoji veći broj značajnih okolnosti srednjeg ili visokog intenziteta koji mogu imati negativan utjecaj na psihofizički i socijalni razvoj djeteta, imajući u vidu da majka iskazuje nesuradljivost s predlagateljem, ne pokazuje namjeru prihvaćanja pomoći i podrške u stvaranju uvjeta za povratak djeteta, odbijajući suradnju, majka ne prepoznaje svoje aktualne psihičke smetnje, nema dovoljan uvid u svoje ponašanje, prema svojim postupcima je potpuno nekritična, primarno ograničena svojim crtama ličnosti (agresivna, sumnjičava, paranoidno tingirana, emocionalno labilna, narcistički usmjerena) što ozbiljno narušava njezine roditeljske kapacitete da može prepoznati razvojne, emocionalne, psihološke, odgojne, pedagoške potrebe svog djeteta. Kod djevojčice postoji visoki rizik od ozbiljnije patologije psihičke naravi ukoliko se nastavi stalno traumatiziranje djeteta i izlaganje neprimjerenim obrascima ponašanja od strane majke. Majka CT zbog primarno svojih rizičnih i za dijete ugrožavajućih crta ličnosti i aktualnim psihičkim funkcioniranjem aktualno nema roditeljskih kapaciteta, odnosno podobnosti da živi sa mlljt. djetetom ŠT, te je procijenjeno kako je nemoguće i nesvrhovito primijeniti

blaže mjere radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta.

33. Analizirajući provedene dokaze, ocijenjeno je kako je u interesu maloljetnog djeteta da i nadalje bude izdvojeno iz obitelji protustranke i povjereno na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji gdje je i sada smješteno, gdje se dijete dobro adaptiralo, ima sve uvjete za pravilan rast i razvoj, ima potporu, brigu, pažnju, što izražava i samo dijete, te sama navodi pred posebnim skrbnikom da bi htjela ostati "kod tete ET i to sve dok joj se mama ne popravi". Nije u interesu djeteta izmjestiti ju u drugu udomiteljsku obitelj (na području [adresa]), kako predlaže protustranka u svojim podnescima, budući je za mlljt., od ranije traumatizirano, dijete vrlo bitno, kao ističe i vještak, da ima mirno, sigurno, poticajno i zdravo okruženje i određenu stabilnost i predvidljivost, što joj je sve osigurano kod udomiteljice gdje se dijete nalazi. Dijagnoza bolesti, na koje se poziva protustranka, niti ne ukazuje na njenu nemogućnost dolaska na susrete i druženje s djetetom kod udomiteljice, budući upravo iz medicinske dokumentacije, koju je priložila u spis sama protustranka, proizlazi da joj je kao terapija preporučeno "HODATI KOLIKO HOĆETE" (list 189).

34. Stoga su po ocjeni suda ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 155. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona, slijedom čega je protustranci, kao roditelju, izrečena mjera oduzimanja prava na stanovanje sa mlljt. djetetom ŠT, te je protustranka kao roditelj lišena prava na svakodnevnu skrb o mlljt. djetetu.

35. Prema odredbi čl. 158. st. 1. Obiteljskog zakona mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi određuje se u trajanju do godine dana.

36.Sukladno citiranoj odredbi ova mjera oduzimanja prava protustranci, kao roditelju, kojom je oduzeto pravo da živi sa mlljt. djetetom i lišenja prava na svakodnevnu skrb o mlljt. djetetu određena je na vrijeme od godinu dana.

37.Obzirom na iznijeto odlučeno je kao u točki I. i II. izreke rješenja.

38. Odredbom čl. 157. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da će sud rješenjem o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi odlučiti o smještaju djeteta i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, odnosno o nadzoru nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa ako je to potrebno i ako to predlažu dijete, roditelj ili Hrvatski zavod za socijalni rad.

39. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.

40.Ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta i roditelja je, s jedne strane, pravo i dužnost roditelja koji ne stanuje s djetetom, dok je s druge strane to pravo djeteta. Ta prava zajamčena su i Konvencijom o pravima djeteta Ujedinjenih naroda iz 1989., koja Republiku Hrvatsku obvezuje temeljem notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991., Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - MU, broj 18/97 i 4/02, dalje: EKLJP), Konvencijom o ostvarivanju dječjih prava iz 1996. (Narodne novine - MU, broj 1/10) i Europskom konvencijom o kontaktima s djecom (Narodne novine - MU, broj 7/08).

41.Konvencija o pravima djeteta u članku 9. stavku 3. jamči djetetu koji je odvojen od jednog ili oba roditelja pravo na redovito održavanje osobnih i neposrednih odnosa s oba roditelja, osim u slučajevima u kojima je ugrožena djetetova dobrobit.

42.Pravna zaštita na ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i roditelja proizlazi iz odredbe članka 8. EKLJP-a, jer pravo na osobne odnose izvire iz prava na obiteljski život, a to pravo uključuje i pravo roditelja na susrete i druženja s djetetom, što podrazumijeva nemiješanje države u ostvarivanje navedenog prava, osim kada je to potrebno radi zaštite zdravlja i morala, te prava i sloboda drugih osoba.

43.Konvencija o ostvarivanju dječjih prava na općenit način štiti najbolji interes djeteta u obiteljsko pravnim postupcima, a u te postupke uključeni su, među ostalima, i postupak odlučivanja o susretima i druženju (članak 1. stavak 3.).

44.Prema odredbi čl. 124. st. 1. Obiteljskog zakona, sud može u odluci iz članka 413. stavka 1. ovoga Zakona ili u izvanparničnom postupku pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja, ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad odrediti da se osobni odnosi djeteta s roditeljem ostvaruju pod nadzorom stručne osobe koju imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad. Stavkom 2. istog članka je propisano da u odluci kojom određuje mjeru iz stavka 1. ovoga članka sud određuje vrijeme te mjesto ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem koje mora biti prikladno za dijete, a može se odrediti i nazočnost drugog roditelja ili druge punoljetne osobe iz čl. 120. ovoga Zakona. Stavkom 3. istog članka je propisano da mjera iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti samo privremeno, u trajanju do šest mjeseci računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa, dok je st. 4. istog članka propisano da se u iznimno opravdanim okolnostima mjera nadzora može produžiti do šest mjeseci, a ako je to od osobite važnosti za zaštitu prava i interesa djeteta do dodatnih šest mjeseci.

45.Imajući u vidu navedena prava kako roditelja, tako i mlljt. djeteta, sve okolnosti konkretnog slučaja, činjenicu da je dijete zbog zaštite života, zdravlja i dobrobiti žurno smješteno u udomiteljsku obitelj, da je i nadalje smještena u udomiteljsku obitelj čime se direktno štiti život i zdravlje mlljt. djeteta, a imajući u vidu prijedlog predlagatelja da se protustranci odrede osobni odnosi sa djetetom pod nadzorom stručne osobe, imajući u vidu činjenicu da je dijete ranije izražavalo strah od majčinih postupaka u vidu fizičkog kažnjavanja, ali je izražavalo želju za susretima i druženjem s majkom, te obzirom na strani djeteta postoje znaci nesigurne privrženosti djeteta majci, koje u kombinaciji sa okolnostima ponašanja i obilježja roditelja predstavljaju visok rizik za psihofizički razvoj djeteta, to je odlučeno da će protustranka kao majka ostvarivati osobne odnose sa djetetom ŠT prvih šest mjeseci pod nadzorom stručne osobe, koju stručnu osobu će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, sukladno odredbi čl. 124. Obiteljskog zakona. Osobni odnosi majke i djeteta odvijat će se svaku prvu i treću subotu u mjesecu od 17,00 sati do 18,00 sati, na adresi udomiteljske obitelji ET, iz [adresa], uz obvezu roditelja CT prethodno sa voditeljicom mjere najaviti se i dogovoriti dolazak u udomiteljsku obitelj ET. Time se omogućava roditelju ostvarivati osobne odnose s djetetom i omogućava djetetu ostvarivati osobne odnose s majkom, ali u kontroliranim uvjetima, kako dijete ne bi bilo izloženo bilo kakvim ugrozama po njegovo zdravlje, život i razvoj, a nakon proteka šest mjeseci, u udomiteljskoj obitelji ET, uz prethodnu najavu udomiteljici i dogovoreni dolazak na adresu udomiteljske obitelji ET.

46. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki III. izreke ovog rješenja.

47.Odredbom čl. 157. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da će sud rješenjem iz stavka 1. ovoga članka obvezati roditelja da obavještava nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad o svakoj promjeni adrese stanovanja.

48. Stoga je odlučeno kao u točki IV. izreke rješenja.

49. Za vrijeme trajanja mjere iz točke I. i II. izreke ovog rješenja roditelj ima sva prava i dužnosti u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na stanovanje sa djetetom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu (čl. 162. st. 1. Obiteljskog zakona), pa je odlučeno kao u točki V. izreke rješenja.

U Bjelovaru, 8. travnja 2025.

Sudac

Sunčica Lovrić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u 3 primjerka u roku od 3 dana od dana primitka ovoga rješenja.

Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu (čl. 489. st. 3. Obiteljskog zakona).