Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Poslovni broj: Pp-5359/2024.-4.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Krečak, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Đirlić, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene pravne osobe Klokan d.o.o. i drugookrivljenog JF kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 9. stavak 1. Zakona o predmetima opće uporabe („Narodne novine“ broj: 39/2013, 47/2014, 114/2018, 53/2022.), pokrenutom po prigovoru okrivljenika protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Sektora sanitarne inspekcije, Sektora sanitarne inspekcije za kemikalije, biocidne proizvode i predmete opće uporabe, Klasa: 540- 02/23-02/8298, Ur.broj 443-01-07-02-24-7 od 23. travnja 2024., nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 3. travnja 2025. u prisutnosti drugookrivljenika i predstavnice ovlaštenog tužitelja, 8. travnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Prvookrivljeni Klokan d.o.o., OIB: 96496224041, sa sjedištem u [adresa], prekršajno neosuđivan, kao pravna osoba,

drugookrivljeni NF, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin J i N rođene R, rođen **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sa završenom visokom stručnom spremom, magistar prava, nezaposlen, dobrog imovnog stanja, oženjen, otac dvoje djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivan,

k r i v i  s u

što su:

23. studenog 2023. na tržištu Republike Hrvatske putem internetske stranice https://www.spaceylon.hr koja je u vlasništvu prvookrivljenika, u ulozi distributera stavljali na tržište, reklamirali te prezentirali registrirane kozmetičke proizvode pod nazivom: „Peace umirujući balzam“ 25 g, jedinične cijene 11,00 eura (82,88 kuna) i „De-stress harmonizirajući balzam“ 25 g, jedinične cijene 17,00 eura (128,09 kuna), na način da su potrošače dovodili u zabludu glede stvarnog sastava, svojstava i namjene predmeta opće uporabe (kozmetičkih proizvoda) i to isticanjem u opisu proizvoda nedopuštenih zdravstvenih tvrdnji zbog kojih potrošač može smatrati da se radi o proizvodu iz kategorije lijekova, a ne kozmetike poput: Prirodni balzam koji hladi i smiruje, donoseći olakšanje kod stresa, glavobolje, začepljenosti dišnih puteva, prehlade i manjih bolova, ljekoviti balzami i dr.“

dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba - subjekti u poslovanju s predmetima opće uporabe, označavali, reklamirali i prezentirali predmete opće uporabe na način koji bi potrošače mogao dovesti u zabludu glede stvarnog sastava, svojstava i namjene,

čime su počinili prekršaj opisan u članku 9. stavak 1. Zakona o predmetima opće uporabe, kažnjiv po članku 42.a stavak 1. točka 7. i stavak 2. istog Zakona,

pa se

i z r i č e

prvookrivljenoj pravnoj osobi Klokan d.o.o. na temelju članka 42.a stavak 1. točka 7. Zakona o predmetima opće uporabe i primjenom članka 37. stavak 3. točka 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) - NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.800,00 (tisuću osamsto) EURA,

drugookrivljenom JF na temelju članka 42.a stavak 2. Zakona o predmetima opće uprabe u vezi s člankom 42.a stavak 1. točka 7. istog Zakona i primjenom članka 37. stavak 3. točka 1. Prekršajnog zakona - NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 390,00 (tristo devedeset) EURA.

Na temelju članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni platiti novčane kazne u roku od 2 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

Sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona izrečene novčane kazne smatrat će se u cjelini plaćenima ako okrivljenici plate dvije trećine istih u roku od 2 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

II. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su obvezni na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti iznos od 30,00 (trideset) eura u roku od 2 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Sektor sanitarne inspekcije, Sektor sanitarne inspekcije za kemikalije, biocidne proizvode i predmete opće uporabe, pod uvodno citiranim brojem, podnio je prekršajni nalog protiv prvookrivljenog Klokan d.o.o. kao pravne osobe i drugookrivljenog JF kao odgovorne osobe, a kojim je prvookrivljeniku izrečena novčana kazna u iznosu od po 2.654,46 eura, a drugookrivljeniku novčana kazna u iznosu od 663,61 eura, zbog prekršaja iz izreke ove presude.

2. Na adresi prvookrivljenika uredno i blagovremeno je zaprimljen sudski poziv za glavnu raspravu od 3. travnja 2025., te predstavnik prvookrivljenika nije pristupio na raspravu, a svoj izostanak nije ispričao niti je dostavio pisanu obranu. Prvookrivljenik je u pozivu na raspravu te u obavijesti po članku 109.a Prekršajnog zakona bio upozoren kako se, ako se ne odazove, rasprava može provesti i donijeti presuda bez njegove nazočnosti. Pored toga, prvookrivljeniku je u pozivu istaknuto da svoju obranu može iznijeti pisanim podneskom pa je uručivanjem poziva, odnosno obavijesti te davanjem odgovarajućih pouka i upozorenja, istome omogućeno sudjelovanje u postupku, to jest pružena mu je mogućnost da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete te iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist. Međutim, kako je riječ o pravu, a ne obvezi prvookrivljenika, korištenje tog prava je isključivo na njegovoj dispoziciji, a realizaciju istog prvookrivljenik je propustio svojom voljom.

2.1. S obzirom na navedeno, glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana bez predstavnika prvookrivljenika, a što ne utječe na zakonito i pravilno donošenje presude uzevši u obzir dokaze koji pružaju dostatnu osnovicu za donošenje meritorne odluke u ovom predmetu. Navedena rasprava je održana u prisutnosti predstavnice tužitelja RF i druookrivljenog JF.

3. Drugookrivljeni NF je prilikom očitovanja o optužbi izjavio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

3.1. Drugookrivljenik je izjavio da u cijelosti ostaje pri navodima prigovora koji je podnesen protiv predmetnog prekršajnog naloga te je molio da se isti smatra njegovom pisanom obranom.

3.2. Sud je pročitao pisanu obranu drugookrivljenika iz koje u bitnom proizlazi kako ne poriče da se navedena situacija zaista i dogodila, prihvaća objektivnu odgovornost za to i smatra da za to ne treba biti kažnjen. Da su u tijeku inspekcijskog postupka maksimalno surađivali, objasnili razloga nastanka spomenute situacije te promtno ispravili ukazane nepravilnosti. U ponovljenom inspekcijskom nadzoru nepravilnosti nisu pronađene. U konačnici trebaju biti oslobođeni svake krivnje i kazne. Da ne stoji tvrdnja da su potrošači dovedeni u zabludu jer da navedena tvrdnja „Prirodni balzam koji hladi i smiruje, donoseći olakšanje kod stresa, glavobolje, začepljenosti dišnih puteva, prehlade i manjih bolova“, ne aludira da se radi o lijeku niti činjenica da su se nalazili u kategoriji „ljekoviti balzami“ upućuje na zaključak da se radi o lijeku. Sama logika po kojoj predmet opće uporabe, u ovom slučaju kozmetički proizvod, ne može imati i ljekovita svojstva jer bi samim time odmah trebao biti kategoriziran kao lijek i da bi zbog toga potrošači bili dovedeni u zabludu te u konačnici da treba kazniti onoga koji to tvrdi, nije ispravna. Da je očito ovdje nespretno iskazan termin „ljekoviti balzam“ koji se u ovom slučaju odnosio kao opisni prijedjev na kozmetičke proizvode, s naglaskom na deklarirane sastojke istih, koji imaju dokazano ljekovita svojstva, dakle nisu lijekovi niti su ikada takvim smatrani, ali njihovi sastojci imaju određena ljekovita svojstva. U ovom slučaju kozmetički proizvodi mogu djelovati ljekovito, a nisu lijekovi. Da srednja obrtnička škola u Splitu, u nastavnom planu za zanimanje kozmetičar ima predmet koji se zove „ljekoviti bilje s botanikom“ što implicira da i hrvatski sustav obrazovanja već prihvaća i izraz „ljekovito“ i svojstva ljekovitosti za određene biljke. Društvo „Klokan“ d.o.o. je doslovno prepisalo i prevelo predmetnu tvrdnju sa web stranice proizvođača, a iz ranije objašnjenih razloga, ovi proizvodi, iako činjenično točno opisani, nisu u svom opisu (igri riječima) usklađeni sa važećim EU propisima. Kao sličan primjer navode „Tigrovu mast“, koji iako vrlo slični po sastojcima i praktično iste namjene, nisu lijekovi već su negdje dodaci prehrani, negdje ostali pripravci, negdje masti i slično, a prodaju se od samoposluga pa sve do ljekarni.

3.3. Drugookrivljenik je u usmenoj obrani istaknuo da je u prigovoru napomenuo da je očito nespretno iskazan termin "ljekoviti balzam" koji se u ovom slučaju odnosio kao opisni pridjev na kozmetičke proizvode, a koji zaista imaju dokazano ljekovita svojstva, poput eukaliptusa, mente, djevičanskog kokosa, cejlonskog cimeta. Dakle, nisu lijekovi niti su ikada takvim smatrani niti oglašavani, ali njihovi sastojci imaju određena ljekovita svojstva (opisni pridjev kao zdrav, sretan, uravnotežen, ispunjen) poput raznih ostalih stvari za koje se u određenom kontekstu kaže da su ljekovite na primjer zdrava prehrana, kupanje u moru, kretanje i slično. U ovom slučaju kozmetički proizvodi mogu djelovati ljekovito, a nisu lijekovi.

3.4. Predstavnica tužitelja je navela kako su okrivljenici kozmetičkim proizvodima u ovom slučaju pripisivali svojstva koja kozmetički proizvod ne može imati, a što je protivno članku 9. stavku 1. i 2. Zakona o predmetima opće uporabe. Na temelju tvrdnji na proizvodima ili prilikom reklamiranja istih, kupac donosi odluku o kupnji tog proizvoda i namjeni za što će ih koristiti na temelju tih tvrdnji.

3.5. Drugookrivljenik smatra da se u ovom slučaju radi o krivom oglašavanju proizvoda, a ne o zavaravajućoj poslovnoj praksi u smislu da se potrošača dovodi u zabludu. Da je umjesto pridjeva „ljekovito“ korištena riječ „blagotvorno“, da onda ovdje sada ne bi sjedili.

3.6. Predstavnica tužitelja je navela da se ovdje ne radi samo o reklamiranju proizvoda nego je nesukladna i sama deklaracija proizvoda te je uputila na Uredbu (EZ) 1223/2009 koja je i donesena radi zaštite zdravlja ljudi i čiji članak 2. definira kozmetički proizvod i njegove glavne funkcije. Prije nego što se kozmetički proizvod stavlja na tržište mora proći procjenu sigurnosti u smislu je li taj kozmetički proizvod siguran za upotrebu, a razlika između kozmetičkog proizvoda i lijeka je što lijek ima aktivnu tvar koja djeluje ljekovito.

4. Sud je u dokaznom postupku pročitao pisano očitovanje prvookrivljenika Klokan d.o.o. od 13. siječnja 2024. s priloženom "Product dossier" za predmetne kozmetičke proizvode, deklaraciju za predmetne kozmetičke proizvode, robne kartice, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 28. studenog 2023., zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 23. studenog 2023. te fotografiju kozmetičkog proizvoda - „Umirujući balzam“.

4.1. Sud je pročitao izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenike, a iz koje proizlazi kako okrivljenici nisu prekršajno osuđivani.

5. Predstavnica tužitelja je u završnoj riječi ostala u cijelosti pri iznesenim navodima.

5.1. Drugookrivljenik je izjavio u završnoj riječi kako ostaje pri navodima iz svog očitovanja od 13. siječnja 2024. kao i prigovora od 10. svibnja 2024. te je napomenuo Sudu da je društvo „Klokan“ firma sa dvoje zaposlenih, na koju bi visina izrečene novčane kazne izuzetno negativno utjecala te da ukazuje na nesrazmjer između ovako izrečenih kazni za društvo Klokan d.o.o. kao i direktora društva. Da je odmah po saznanju, odnosno nakon obavljenog nadzora navedeno uklonio sa web stranice i proizvoda, da je sva dokumentacija u tijeku postupka promptno dostavljana i da u konačnici priče, neovisno o interpretaciji termina, nema potrebe za ovako izrečenim kaznama te moli Sud oslobađajuću presudu.

6. Nakon provedenog postupka, odnosno ocjenom obrane drugookrivljenika te provedenog dokaznog postupka, Sud je nedvojbeno utvrdio kako su okrivljenici počinili prekršaj opisan u izreci ove presude, zbog čega ih je proglasio krivima i izrekao im odgovarajuće kazne.

7. Odredbom članka 9. stavak 1. Zakona o predmetima opće uporabe propisano je:

Zabranjeno je označavanje, reklamiranje i prezentiranje predmeta opće uporabe na način koji bi potrošače mogao dovesti u zabludu glede stvarnog sastava, svojstava i namjene predmeta opće uporabe.

8. U postupku nije sporno da je drugookrivljeni NF u vrijeme opisano u izreci ove presude bio odgovorna osoba u pravnoj osobi Klokan d.o.o. Drugookrivljenik nije sporio da su putem internetske stranice u vlasništvu prvookrivljenika, https://www.spaceylon.hr, stavljali na tržište, reklamirali te prezentirali predmetne registrirane kozmetičke proizvode pod nazivom: „Peace umirujući balzam“, na kojem su bile istaknute tvrdnje „Prirodni balzam koji hladi i smiruje, donoseći olakšanje kod stresa, glavobolje, začepljenosti dišnih puteva, prehlade i manjih bolova“ i „De-stress harmonizirajući balzam“ na kojem je također istaknuta tvrdnja da olakšava stres („ljekoviti balzami“).

8.1. Sporno je jesu li okrivljenici isticanjem navedenih tvrdnji na predmetnim kozmetičkim proizvodima dovodili potrošače u zabludu glede stvarnog sastava, svojstva i namjene.

8.2. Kozmetički proizvodi u Republici Hrvatskoj moraju biti usklađeni s Uredbom (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima koja regulira njihovu proizvodnju i stavljanje na tržište. Citirana Uredba (EZ) br. 1223/2009 u članku 2. definira „kozmetički proizvod” kao svaku tvar ili smjesu koja je namijenjena dodiru s vanjskim dijelovima ljudskog tijela (koža, kosa i vlasište, nokti, usnice i vanjski spolni organi) ili sa zubima i sluznicom usne šupljine isključivo ili prvenstveno radi njihova čišćenja, parfimiranja, i/ili zaštite i održavanja u dobrom stanju, mijenjanja njihova izgleda i/ili korekcije tjelesnih mirisa.

8.3. Naprijed navedena definicija kozmetičkog proizvoda jasno upućuje na funkciju kozmetičkog proizvoda, a to je čišćenje, parfimiranje, zaštita i/ili održavanje u dobrom stanju, mijenjanje njihova izgleda i/ili korekcija tjelesnih mirisa. U kontekstu kozmetičkih proizvoda, zdravstvene tvrdnje na proizvodima nisu dopuštene ako nisu potkrijepljene dokazima i ako bi mogle dovesti potrošače u zabludu. Sukladno Uredbi (EZ) br. 1223/2009 i pratećem Zakonu o predmetima opće uporabe kozmetički proizvodi ne smiju biti predstavljeni kao da imaju ljekovita svojstva, osim ako su registrirani kao takvi prema relevantnim zakonima.

8.4. Budući da je nesporno da se u konkretnom slučaju radi o kozmetičkim proizvodima („Peace umirujući balzam“ i „De-stress harmonizirajući balzam“), odnosno predmetima opće uporabe, na kojima su nesporno istaknute zdravstvene tvrdnje „Prirodni balzam koji hladi i smiruje, donoseći olakšanje kod stresa, glavobolje, začepljenosti dišnih puteva, prehlade i manjih bolova“, a oba proizvoda su označena kao ljekoviti balzami, Sud smatra kako su prvookrivljenik kao pravna osoba koja je subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, označavali, reklamirali i prezentirali navedene kozmetičke proizvode na način koji bi potrošače mogao dovesti u zabludu glede stvarnog sastava, svojstava i namjene jer potrošač na temelju predmetnih tvrdnji na proizvodima, uključujući i reklamiranje ljekovitih svojstava, donosi odluku o kupnji tog proizvoda i namjeni za što će ga koristiti.

8.5. Slijedom navedenog, okrivljenici su postupanjem opisanim u izreci ove presude ostvarili sva zakonska obilježja prekršaja kažnjivog po članku 42.a stavak 1. točka 7. i stavak 2. Zakona o predmetima opće uporabe, a koji im se stavlja na teret.

9. Nakon što je Sud okrivljenike proglasio krivima za počinjeni prekršaj, odlučio je o kazni koju će izreći okrivljenicima.

10. Kažnjivom odredbom članka 42.a stavak 1. točka 2. Zakona o predmetima opće uporabe propisano je: Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe ako: označava, reklamira i prezentira predmete opće uporabe na način koji bi potrošače mogao dovesti u zabludu glede stvarnog sastava, svojstava i namjene (članak 9. stavak 1.).

10.1. Kažnjivom odredbom članka 42.a stavak 2. Zakona o predmetima opće uporabe propisano je: Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi - subjektu u poslovanju s predmetima opće uporabe novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

11. Određujući visinu novčane kazne okrivljenicima, Sud je vodio računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i okrivljenike, kako olakotnim tako i otegotnim okolnostima. Sud je okrivljenicima kao olakotno cijenio prekršajnu neosuđivanost dok osim težine djela, a s obzirom na visinu propisane prekršajnopravne sankcije nije bilo naročito izraženih otegotnih okolnosti. S obzirom na navedeno, Sud je, na temelju kažnjivih zakonskih odredbi citiranih u izreci ove presude, primjenom članka 37. stavak 3. točka 1. i 2. Prekršajnog zakona, izrekao prvookrivljeniku novčanu kaznu u ublaženom iznosu od 1.800,00 eura, a drugookrivljeniku novčanu kaznu u ublaženom iznosu od 390,00 eura, smatrajući da će se i tako izrečenim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja, kako opće tako i specijalne prevencije pa Sud smatra kako su kazne individualizirane u odnosu na počinitelje.

12. Na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona ako okrivljenici uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni u roku od dva mjeseca po pravomoćnosti ove presude, smatrat će se da su novčane kazne u cjelini plaćene.

13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona te predstavlja paušalne troškove koji su okrivljenicima određeni u iznosu od 30,00 eura (Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka "Narodne novine" broj 18/13., propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura), a što je po mišljenju ovog Suda primjereno složenosti i trajanju postupka kao i imovnom stanju drugookrivljenika.

U Splitu 8. svibnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Marija Đirlić, v.r.

Zrinka Krečak, v.r.

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Okrivljenicima,

2. ovlaštenom tužitelju,

3. u spis.