Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
R1 Ob-698/2024-16
Općinski sud u Bjelovaru po sucu tog suda Sunčici Lovrić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB:84397956623, Područna služba u Varaždinu, Kolodvorska 20c, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 8. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i sada pok. TB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici od lipnja 2002. do smrti TB, **.**.2010., te se predlagateljici GB priznaje status izvanbračne supruge iza pok. TB.
Obrazloženje
1.Predlagateljica je ovome sudu podnijela prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice nje i sada pok. TB. U prijedlogu navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa TB od 2001. do njegove smrti 16. studenoga 2010., pa da stoga njihova izvanbračna zajednica sukladno pozitivnim zakonskim propisima proizvodi imovinsko pravne učinke kao i bračna zajednica. Navodi da pravo na obiteljsku mirovinu može ostvariti tek nakon što se u izvanparničnom postupku kod nadležnog suda utvrdi činjenica izvanbračne zajednice nje i pok. TB. Predlaže utvrditi da su ona i sada pok. TB živjeli u izvanbračnoj zajednici i da joj se priznaje status njegove izvanbračne supruge.
2. U odgovoru na prijedlog protustranka navodi da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku sukladno čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, te da je teret dokaza o postojanju izvanbračne zajednice na predlagatelju koji mora to dokazati, kao i predočiti materijalne i druge dokaze iz kojih se nesporno može iščitati da je izvanbračna zajednica postojala i trajala najmanje tri godine prije smrti osiguranika ili korisnika mirovine. Navodi da su prema podacima kojima raspolaže Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje predlagateljica i pok. TB bili u braku od 1972. do 2001., a o razlozima se može samo spekulirati, ali jedan od razloga zasigurno su bili poremećeni bračni odnosi, dok predlagateljica ne navodi tu činjenicu, pa se postavlja pitanje da li su razlozi razvoda i poremećenih bračnih odnosa nestali, odnosno više nisu bili prepreka zajedničkom životu, da je poznato da su isti živjeli na istoj adresi, da je ta zajednica bila nekakva interesna zajednica, jer možda nisu mogli prodati kuću, možda su ostali u istoj kući zbog djece ili drugih razloga, a ako su prevladali poteškoće, te su živjeli kao u braku, postavlja se pitanje zašto nisu ponovno sklopili brak. Protustranka napominje da je javna ustanova koja ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja, odnosno obavlja poslove od interesa za Republiku Hrvatsku, te stoga mora brinuti o sredstvima državnog proračuna, pa stoga ima pravni interes za sudjelovanje u ovom postupku.
3.Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u uvjerenja o prebivalištu, smrtni list, podatke iz matice rođenih, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Mate Krpačića iz [adresa], kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Slatini broj O-608/10, UPP/OS u Slatini-403/10 od 28. prosinca 2010., i svu drugu dokumentaciju u spisu predmeta.
3.1. Izveden je dokaz saslušanjem svjedoka JB, OB, BB, NB, te predlagateljice GB i dpunskim saslušanjem svjedoka OB i predlagateljice GB.
4. Dokazi izvedeni tijekom postupka ocijenjeni su u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23).
5. Prema odredbi članka 22. st. 1. Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.
6. Napominje se kako se ovdje ne radi o nasljednom pravu nasljednika osobe u odnosu na koju se želi ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, već se radi o pravu na ostvarivanje obiteljske mirovine iza umrlog bračnog/izvanbračnog partnera koje se stječe ispunjenjem pretpostavaka iz odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju i to trenutkom kada je osiguraniku (koji želi ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu) priznato to pravo i to samo u odnosu na tu osobu kojoj je to pravo priznato (a ne u odnosu na pok. bračnog/izvanbračnog partnera).
7. Dakle, o pravu na obiteljsku mirovinu predlagateljice kao potencijalnog korisnika toga prava odlučuje protustranka u upravnom postupku, a o statusu predlagateljice kao izvanbračne supruge, odnosno o postojanju izvanbračne zajednice odlučuje sud u izvanparničnom postupku.
8. Izvanbračna zajednica ima jednake učinke kao i bračna zajednica, ako su ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 156/23).
8.1. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka.
8.2. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovog članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica, te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
9. Prema odredbi čl. 5. st. 1. točke 2. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/2023) stranka u izvanparničnom postupku je osoba koju je predlagatelj označio kao protustranku.
10. Predlagateljica je protustranku označila kao stranku ovoga postupka.
11. Napominje se da u ovakvoj vrsti izvanparničnog postupka naznačenost protustranke ne definira vrstu postupka, već kakav se pravni interes želi ostvariti.
12. Pri tome je potrebno navesti da pravna dilema u vezi pasivne legitimacije (u vezi koje prvo protustranka nije isticala nikakav prigovor), ne smije ići na štetu predlagatelja, niti smije isključiti njihovo legitimno pravo za utvrđenjem statusa izvanbračne zajednice, koje je prethodno pitanje za ostvarenjem prava na obiteljsku mirovinu, a sve kako bi se zaštitilo Ustavno i Konvencijsko pravo na jednakost u postupanju i jednaku pravnu zaštitu.
13. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da je TB umro **.**.2010. (list 5).
14. Iz uvjerenja o prebivalištu je razvidno da su predlagateljica i sada pok. TB imali jedino upisano prebivalište na istoj adresi, [adresa] (list 3-4).
15. Rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Mate Krpačića iz [adresa], kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Slatini broj O-608/10, UPP/OS u Slatini- 403/10 od 28. prosinca 2010., nasljednikom pok. TB proglašen je sin OB, kojemu je ostavinska imovina uručena u cijelosti (list 14-15).
16. Iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu (list 20-21) je razvidno da je ista rođenog prezimena LB, da je ista 4. studenoga 1972. sklopila brak sa TB i uzela prezime muža, a brak je razveden presudom Općinskog suda u Slatini broj P-793/01-4 od 23. listopada 2001.
17. Iz izvatka iz matice rođenih za pok. TB (list 22-23) razvidno je da je isti prezimena G, priznanjem očinstva od strane SB, dalje se u pravnom prometu služio prezimenom SB, isti je 4. studenoga 1972. sklopio brak sa LB, a brak je razveden presudom Općinskog suda u Slatini broj P- 793/01-4 od 23. listopada 2001.
18. Na osnovu provedenih dokaza, priložene dokumentacije, neosporenih iskaza svjedoka i predlagateljice, utvrđeno je da su predlagateljica i sada pok. TB sklopili brak 4. studenoga 1972., da je u tom braku rođeno dvoje djece, sin OB i kćerka VB, u braku su bili do 2001., a onda se razveli zbog alkoholiziranosti TB, no ostali su živjeti u istoj kući, time da je predlagateljica sa djecom oko pola godine, kako navodi u prvotnom iskazu (svjedok OB navodi dva do tri mjeseca), živjela na katu kuće, obzirom na katu kuće nisu imali dovod vode, pa nije bilo uvjeta za trajno stanovanje. Stoga su ponovno svi živjeli u prizemlju u zajedničkom domaćinstvu, zajedno su se hranili, predlagateljica je preuzela brigu o kućanstvu, djeci, predlagateljica i djeca su mu pomagali, jer je TB bio teško bolestan zbog alkohola, ovisan o njima, nije imao nikakvih financijskih sredstava, nije mogao raditi, brinuli su o njemu u njegovoj bolesti, o svim njegovim potrebama, pa je zasigurno između predlagateljice i TB postojala životna, emotivna zajednica, briga, pažnja, razumijevanje, budući predlagateljica navodi kako je smatrala da mu treba pomoći kao ljudskom biću, ocu njihove djece, obzirom su sve zajedno stekli i smatrala je da je zaslužio da se brine o njemu, što potvrđuje i njihov sin OB, a predlagateljica, te sin su TB sahranili i podigli mu spomenik. Iz iskaza predlagateljice i svjedoka OB u ponovljenom postupku proizlazi kako su njihovom suprugu i ocu htjeli pomoći, razumjeli su njegovu bolest, njegovo stanje u kojem se nalazio i zbog kojeg je bio ovisan o njima, ali se nije mogao kontrolirati, željeli su biti uz njega, pa su se i brinuli o njemu, a posebice predlagateljica sve do njegove smrti.
18.1.Naprijed navedene činjenice potvrdili su saslušani svjedoci, na čije iskaze nije bilo nikakvih prigovora, niti primjedbi. Svjedok JB, njihov najbliži susjed navodi da nije niti znao da su se predlagateljica i TB razveli jer su oni uvijek živjeli zajedno u istom kućanstvu. Svjedok OB, sin predlagateljice i pok. TB, potvrđuje sve navode prijedloga i predlagateljice. Svjedok BB, nećakinja predlagateljice i pok. TB, također navodi kako nije niti znala da su se predlagateljica i sada pok. TB razveli, jer su stalno bili zajedno, do smrti TB. Svjedok NB, šogorica predlagateljice i pok. TB, koja ima neposrednih saznanja o životu i odnosima predlagateljice i TB, koja istovjetno kao svjedoci navodi da nije niti znala da su se predlagateljica i TB razveli, jer je njihov odnos i dalje bio kao da su u braku i da je predlagateljica brinula o TB kad je bio bolestan i sahranila ga.
19.Predlagateljica je dokazala u ovom postupku da su ona i TB živjeli najprije u bračnoj, a potom u izvanbračnoj zajednici u smislu emotivne, ekonomske, životne zajednice, pomaganjem, stjecanjem zajedničke imovine, u kojoj zajednici je rođeno dvoje djece i da je takva zajednica trajala do kraja života TB.
20. Budući je brak predlagateljice i TB razveden 23. listopada 2001., a prestao je 21. studenoga 2001. (podaci iz izvatka iz matice rođenih, list 21-23), a iz provedenih dokaza proizlazi da su predlagateljica i TB obnovili zajednicu nakon nekoliko mjeseci, kada su ponovo počeli živjeti zajedno u kućanstvu (prije toga odvojeno na katu kuće i prizemlju kuće), a kako predlagateljica u prvom iskazu navodi da su ona i djeca pola godine bili na katu kuće nakon razvoda braka, a kasnije opet svi zajedno u prizemlju, to sud utvrđuje da su predlagateljica i TB živjeli u izvanbračnoj zajednici od lipnja 2002. pa do smrti TB **.**.2010.
21. Imajući u vidu sve utvrđene činjenice i provedene dokaze, prema ocjeni ovoga suda predlagateljica je dokazala postojanje pravnog interesa da se utvrdi da je između nje i sada pok. TB postojala izvanbračna zajednica od lipnja 2002., pa do njegove smrti 16. studenoga 2010., koja je imala status bračne zajednice, te je tijekom postupka utvrđeno da je takova uređena zajednica postojala i da je trajala duže od 3 godine zajedničkim životom predlagateljice i sada pok. TB, sve do njegove smrti.
22.Slijedom svega naprijed navedenog valjalo je udovoljiti prijedlogu i primjenom odredbe članka 22. st. 1. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, riješiti kao u izreci ovoga rješenja.
U Bjelovaru, 8. travnja 2024.
Sudac
Sunčica Lovrić
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se odnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.
