Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-624/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Matić, kao predsjednice vijeća, Ksenije Jakovčević, suca izvjestitelja i članice vijeća i Lidije Bošnjaković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Aisi Pertić Brajković, odvjetnici u Umagu-Umago, protiv tuženika PLAVA LAGUNA d.d., OIB 57444289760, iz Poreča- Parenzo, radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj Pr-30/2022-36 od 6. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 8. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj Pr-30/2022-36 od 6. veljače 2024. u pobijanom odbijajućem dijelu pod stavkom I izreke i odluke o parničnom trošku pod stavkom II izreke i dosuđujućeg dijela pod stavkom III izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da nije dopuštena Odluka o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnice od 27. rujna 2021., broj: 1/13/2021/25, ur. broj: 01-01-2021-3, tuženika Plava Laguna d.d., OIB 57444289760, Rade Končara 12 , 52440 Poreč, te da radni odnos tužiteljice HB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kod tuženika Plava Laguna d.d., OIB 57444289760, Rade Končara 12, Poreč, nije prestao.

2. Nalaže se tuženiku Plava Laguna d.d., OIB 57444289760, Rade Končara 12, da u roku od 8 (osam) dana, od dana donošenja ove presude, zadrži tužiteljicu HB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], na radu sukladno Ugovoru o radu od 01. lipnja 2019., isplati plaću i sva druga davanja i prizna joj sva prava kao da otkaza nije bilo."

II Odbija se tužiteljičin zahtjev za naknadu parničnih troškova.

III Nalaže se tužiteljici na naknadi tuženiku parnične troškove u iznosu od 103,53 eur, u roku od 15 dana.

Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu parničnih troškova u dijelu iznad dosuđenog."

2. Protiv navedene presude žali se tužiteljica, a iz sadržaja žalbe proizlazi protiv odbijajućeg dijela pod stavkom I izreke i odluke o parničnom trošku pod stavkom II izreke te dosuđujućeg dijela pod stavkom III izreke zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14,70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP) te predlaže žalbu usvojiti uz naknadu troška žalbe.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati već sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za što postoji podloga u sadržaju spisa i rezultatima provedenog dokaznog postupka, a ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio nije uočeno ni da bi bile počinjene druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP, pazi po službenoj dužnosti.

6. Isto tako, nije se ostvarila niti u žalbi tužiteljice označena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. ZPP. Na te žalbene navode valja odgovoriti da je sud prvog stupnja, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju, i to prema savjesnoj i brižljivoj ocjeni svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Taj sud dao je uvjerljive i logične razloge na osnovu točno kojih određenih dokaza sud uzima za utvrđenu i koju činjenicu, a koju ne i zašto, kojim od provedenih dokaza vjeruje, a kojim ne i zašto.

7. Dakle, sud prvog stupnja je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među strankama. Zaključke prvostupanjskog suda o postojanju pravno odlučnih činjenica u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja. Žaliteljica, vlastitom ocjenom izvedenih dokaza nije uspjela dovesti u sumnju pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda.

8. Prije svega valja reći da tužiteljica žalbenim navodima prvenstveno pobija Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnice od 27. rujna 2021., broj: 1/13/2021/25, ur. broj: 01-01-2021-3, zbog formalnih razloga jer ju poslodavac prije donošenja iste nije upozorio na mogućnost otkaza i jer joj nije omogućio iznošenje obrane prije otkazivanja.

9. Na žalbene navode valja odgovoriti da je pravni prednik tuženika Istraturist Umag d.d., pripojen društvu - preuzimatelju, ovdje tuženiku, te je prestao postojati pripajanjem dana 1. siječnja 2018., a tuženik kao sveopći pravni sljednik pripojenog društva Istraturist Umag d.d. je stupio u sve pravne odnose pripojenog društva, to su i sva prava i obveze iz prenesenih ugovora o radu ex lege zadržana u neizmijenjenom obliku te je očuvan kontinuitet radnih odnosa radnika, pa tako i tužiteljice, koja je tijekom 20 godina obavljala poslove istog radnog mjesta (domaćice), a isključivo je radi organizacijskih razloga s tužiteljicom sklopljen postojeći ugovor o radu za isto radno mjesto, tako da nedvojbeno nije došlo do promjena obveza iz radnog odnosa za radno mjesto domaćice pa ni ranija upozorenja izrečena tužiteljici 2. srpnja 2010. i 3. ožujka 2017. zbog toga nisu izgubila pravni značaj propisan čl. 119. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR), a osim toga, povrede iz ranijih upozorenja koincidiraju sa povredama iz pobijane odluke o otkazu to je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da se navedena upozorenja odnose i na ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između stranaka dana 1. lipnja 2019., a ne samo na ugovore o radu koji su ranije bili sklapani između tužiteljice i pravnog prednika tuženika Istraturist d.d., slijedom čega, i po ocjeni ovog suda, ranija upozorenja nisu izgubila pravni značaj samo zbog proteka vremena i nije bilo opravdano očekivati od tuženika da, prije donošenja predmetne odluke o otkazu, (ponovno, ali i prvi put nakon sklapanja aktualnog ugovora o radu) pisano upozori tužiteljicu na obveze iz radnog odnosa i ukaže joj na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povreda obveza iz radnog odnosa te da joj omogući da na isto iznese svoju obranu.

10. Naime, tužiteljica je u postupku provedenom 2021. (zapisnik o iskazu radnika od 17. kolovoza 2021.) u povodu tri pisane prijave podređenih radnica ĐB, OB i FB vezano uz rad i ponašanje tužiteljice, u kojima su se, između ostalog, požalile da ih tužiteljica ponižava i da to čini pred kolegama i gostima, prije početka iznošenja svog iskaza (očitovanja) bila upoznata da je svrha tog postupka utvrditi činjenično stanje vezano uz podnesene prijave i da su tužiteljici bili jasno prezentirani konkretni razlozi, koji, sami za sebe, predstavljaju dostatan činjenični supstrat koji se može podvesti pod razlog skrivljenog ponašanja, a time je tužiteljica imala mogućnost iznijeti svoju obranu i tu je mogućnost i iskoristila

11. Prema tome, razlozi otkaza tužiteljici nisu mogli ostati nepoznati, a podrobno su navedeni u odluci o otkazu ugovora o radu. Prema toj odluci, opisane povrede su bile kontinuirane i dugotrajne, a navedenim radnjama u obavljanju poslova domaćice, tužiteljica je ometala redovito odvijanje poslovnih procesa u organizacijskoj jedinici u kojoj je obavljala rad, te je tuženik svoje nezadovoljstvo nedvojbeno i izričito izrazio, što ukazuje i na njezinu upornost u kršenju obveza iz radnog odnosa te na postojanje okolnosti iz čl. 119. ZR-a. Zbog toga, nije bilo opravdano očekivati od poslodavca da radnika ponovno pisano upozori na obveze iz radnog odnosa i ukaže na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede tih obveza, niti da joj se dodatno omogući da iznese svoju obranu.

12. Upravo suprotno žalbenim navodima saslušani svjedoci ĐB, OB i FB, zaposlenice tuženika, čije iskaze je prvostupanjski sud u cijelosti prihvatio, utvrđeno je da je tužiteljica tijekom obavljanja poslova svog radnog mjesta nedvojbeno i kontinuirano imala neprimjeren i uvredljiv odnos prema podređenim zaposlenicama što predstavlja kršenje obveze iz radnog odnosa skrivljenim ponašanjem radnika koje predstavlja opravdani razlog za redoviti otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika, koji razlog je kao takav dostatan za donošenje pobijane odluke o otkazu, to je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je tuženikov otkaz tužiteljici dopušten.

13. Slijedom izloženog, a suprotno žalbenim navodima, imajući u vidu da je radni odnos pravni odnos između radnika i poslodavca kojemu je ugovor o radu samo pravni temelj, to se u smislu odredbe ZR radnika upozorava na obaveze iz radnog odnosa, a ne ugovora o radu, a u konkretnom slučaju nije izostalo upozorenje na obveze iz radnog odnosa niti je tužiteljici povrijeđeno pravo na iznošenje obrane na upozorenje na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza u slučaju nastavka te povrede. Naime, Zakon o radu ne poznaje "obranu od upozorenja" već je u smislu odredbe čl. 119. st. 2. ZR propisano pravo radnika na iznošenje obrane odnosno dužnost poslodavca omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

14. Ostala žalbena razlaganja tužiteljice u osnovi se svode na vlastitu ocjenu izvedenih dokaza i to na način koji samo žaliteljici odgovara bez realne podloge u sadržaju prikupljene procesne i činjenične građe

15. Zbog izloženog, prvostupanjski je sud na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

16. Pravilna je i odluka o trošku pod stavkom II i III izreke jer su iste ispravno utemeljena na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP.

17. Stoga je žalbu tužiteljice valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu temeljem odredbe čl. 368. st. 2. ZPP.

U Zagrebu, 8. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Matić