Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-753/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, kao predsjednika vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Roberta Jambora kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Milenko Jakšić, odvjetnik iz Siska, protiv tuženika Privredna banka Zagreb d.d., OIB 02535697732, Radnička cesta 50, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Andrej Šooš Maceljski, odvjetnik u OD Šooš Maceljski, Mandić, Stanić i Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Sisku poslovni broj P-72/2024-15 od 29. studenog 2024., u sjednici vijeća dana 8. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku poslovni broj P-72/2024-15 od 29. studenog 2024.
II Odbija se zahtjev tuženika za dosuđenjem troškova postupka povodom žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom pod toč. I izreke utvrđuju se ništetnima odredbe Ugovora o ..., sklopljenog između tužiteljice i tuženika, dana 2. srpnja 2003. godine, sadržane u čl. 3. st. 2. i čl. 11. st. 1. Ugovora o kreditu, u dijelovima koji glase: "3.2. Kredit se koristi prijenosom na račun Korisnika kredita u Banci broj: ..., umanjen za 2,5% naknade. 11.1. Korisnik kredita obvezuje se prije korištenja kredita platiti Banci naknadu za obradu kreditnog zahtjeva u visini od 2,50% (slovima: dva cijelih pedeset posto) od iznosa kredita." Pod II se nalaže tuženiku Privredna banka Zagreb d.d., Radnička cesta 50,10000 Zagreb, OIB: 02535697732, isplatiti tužiteljici SŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 99,54 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom a pod III i trošak parničnog postupka u iznosu od 1.356,18 eur zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 29. studenog 2024. pa do isplate.
2. Protiv navedene presude žalbu podnosi tuženik iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19-dalje: ZPP), sa prijedlogom da se ista odluka preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno da se isto ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, uz naknadu troškova postupka povodom žalbe.
3. Žalba nije osnovana.
4. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP.
5. Pravilno u pobijanoj odluci sud prvog stupnja utvrđuje kako su stranke zaključile Ugovor o nenamjenskom ... od 2. srpnja 2003. na iznos od 30.000,00 kn i to nenamjenski (čl. 2. Ugovora). Čl. 3.2. Ugovora ugovoreno je da se kredi koristiti prijenosom na račun korisnika kredita u banci broj 3205278137 umanjen za 2,5% naknade, sve na rok od 72 mjeseci, a u Čl. 11/1. Ugovora ugovoreno je da se korisnik kredita obvezuje prije korištenja kredita platiti banci naknadu za obradu kreditnog zahtjeva u visini od 2,50% od iznosa kredita i 0,00% za neugovaranje trajnog naloga od iznosa kredita iz sredstava tekućeg računa, žiro ili deviznog računa u banci ili neuručenje izjave isplatitelja redovnog primanja kojom se obvezuje da će svakog mjeseca vršiti ustegu redovnih primanja korisnika u visini anuiteta i doznačiti ih Banci.
6. Pravilno u takvoj situaciji sud prvog stupnja utvrđuje kako se ovdje nedvojbeno radi o tipskom ugovoru te da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ali je u tijeku postupka valjalo utvrditi je li potrošač imao utjecaja na njezin sadržaj a da ista odredba uzrokuje istodobno znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača prema čl. 81. st. 1. ZZP kojom je inkorporirana u primjenu Direktiva Vijeća 93/13EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL L 95,21.4.1993) pri čemu je osnovna postavka ta da se potrošač nalazi u slabijem položaju u odnosu na prodavatelja ili pružatelja usluga što se tiče pregovaračke snage i razine informacija. Riječ je o ugovornim odredbama koje su unaprijed sastavljene za veći broj ugovora i kojima prodavatelj robe ili pružatelj usluga predlaže potrošaču kao drugoj ugovornoj strani uvjete bilo u obliku tzv. Općih uvjeta ili formaliziranog tipskog ugovora na čije sadržaje potrošači ne mogu utjecati. Osim toga, bitan element koji dovodi do narušavanja ravnopravnosti stranaka predstavlja i sam stupanj informiranosti odnosno obaviještenosti potrošača o uvjetima i sastojcima ugovornog odnosa. Stoga se radi o postupanju koje suprotno dobroj vjeri, koje uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača
7. Stoga sud prvog stupnja pravilno utvrđuje kako tijekom postupka tuženik nije dokazao opravdanost takvih troškova odnosno dokaz odgovara li iznos naplaćenih troškova stvarno pruženim uslugama i nastalim troškovima, pa i ovaj sud u svemu prihvaća utvrđenja koja su iznesena u pravcu činjenice kako je doista ovdje došlo do znatne neravnoteže u pravima i obvezama stanaka jer je s jedne strane naplaćen trošak koji nije realan niti dokazan (tužiteljici kojoj je i sama otplata kredita, uz druge kreditne obveze i obveze uzdržavanja bila veliki teret na budžet), a s druge strane je zbog istog tužiteljici umanjeno, suprotno načelu savjesnosti i poštenja (a obzirom da sama tužiteljica u odnosu na istu odredbu nije mogla uopće niti utjecati niti odbiti prihvat iste), njezino materijalno pravo odnosno umanjen joj je iznos ugovorenog kredita a koji je morala u roku otplate i otplatiti u cijelosti (iako joj u cijelosti nije i isplaćen, zbog čega joj sredstava kredita nisu niti pokrila sve potrebe koje je istim kreditom željela zadovoljiti) tako da ista povreda (iako je ugovor ispunjen) nije manjeg značaja (niti se isti može mjeriti kvantitativno).
8. U smislu čl. 87. st. 1. ZZP nepoštena ugovorna odredba je ništava pa prema st. 2. ništavost pojedine odredbe ugovora ne povlači ništavost i samog ugovora ako on može opstati bez ništave odredbe. Stoga pravilno obzirom na nespornu visinu tražbine sud nalaže isplatu prema čl. 104. u svezi čl. 210. Zakona o obveznim odnosima Narodne novine, broj: 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01, dalje: ZOO/91 važećeg u vrijeme zaključenja ugovora).
9. U pogledu istaknutog prigovora zastare končano pravilno sud primjenjuje i pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH dana 30. siječnja 2020., a u kojem se iznosi zaključak da zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno u slučaju zahtjeva iz članka 323. stavak 1. ZOO/05 (članak 104. stavak 1. ZOO/91) kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora, potraživanje tužiteljice nije zastarjelo. Dakle, u konkretnom slučaju tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost takve odredbe počinje teći zastrani rok. U pogledu pak dosuđenja zatezne kamate pravilno je i utvrđenje suda prvog sutpnja o tome da je tuženik nepošten stjecatelj te je obveza isplate kamate naložena od dana stjecanja pa do isplate odnosno od dana kada je tužiteljici naplaćena ista naknada
10. Stoga je, budući da je i odluka o troškovima pravilna i zakonita u smislu čl. 154. i 155. ZPP (jer je dosuđen trošak za sve radnje koje su bile neophodne za vođenje parnice, pa tako i ročište za objavu i uručenje presude), temeljem čl. 368. st. 1. ZPP budući da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, a materijalno pravo pravilno primijenjeno, valjalo podnesene žalbe protiv presude odbiti i njima pobijanu presudu potvrditi, te odlučiti kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu, 8. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Vesna Žulj
