REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1547/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s boravištem u [adresa], zastupanog po punomoćniku Josipu Mađariću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene ĆČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Mirku Cetini, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-153/2024-3 od 20. studenoga 2024., kojom je potvrđena presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P Ob-92/2022-11 od 25. siječnja 2023., u sjednici održanoj 8. travnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-153/2024-3 od 20. studenoga 2024., kojom je potvrđena presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P Ob-92/2022-11 od 25. siječnja 2023., tužena je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) podnijela prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši sljedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
"1. Je li propust stranke da prijavi novu adresu prebivališta/boravišta razlogom za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje umjesto podnošenja žalbe u situaciji kada tužena nije zaprimila poziv za davanje odgovora na tužbu jer se ne nalazi na prijavljenoj adresi kojom je sud raspolagao, a koji propust se ne može pripisati bitnoj povredi postupka radi koje se može sukladno zakonu izjaviti samo pravni lijek i to slijedom činjenice jer se presuda zbog ogluhe ne može pobijati radi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja koje je bitno obrazložiti i s tim u vezi predložiti dokaze i to radi činjenice vođenja kaznenog postupka prema tužitelju bračnom drugu koji ima zabranu približavanja tuženoj, a koji propust se ne može pripisati bitnoj povredi postupka radi koje se može sukladno zakonu izjaviti samo pravni lijek?, 2. Da li je na sudu da ocijeni radi li se o propustu stranke ili propustu suda u slučajevima kada stranka propusti rok za poduzimanje određene radnje, a stranka u prijedlogu za povrat navodi da se radi o nezakonitom postupanju premda se o takvom postupanju zaista ne radi iako stranka to navodi?,
3. Može li se okvalificirati kao bitna povreda parničnog postupka situacija kada tuženik ne zaprimi tužbu s pozivom na davanje odgovora na tužbu jer je tužba poslana na adresu prijavljenog prebivališta tuženika kojom je sud raspolagao, no tuženik nije u tom trenutku stanovao na adresi prijavljenog prebivališta niti je prijavio novu adresu boravišta uslijed egzistiranja kaznenog postupka prema tužitelju – bračnom drugu – koji je imao zabranu približavanja prema tuženoj radi čega tužena nije mogla živjeti na istoj adresi niti prijaviti novu adresu od straha da tuženik ne pristupi tuženoj i ne počini prema njoj novo kazneno djelo pa slijedom navedenog nije zaprimila tužbu i propustila je podnijeti odgovor na tužbu?,
4. Može li se po žalbi tužitelja preinačiti odluka prvostupanjskog suda na štetu tužene u situaciji kada je već u postupku grafološkim vještačenjem dokazano da potpis na dostavnici ne odgovara tuženoj i da radi očite zloupotrebe nije zaprimila tužbu s pozivom za davanje odgovora na tužbu?,
5. Radi li se o nezakonitom postupanju suda koje se može pripisati bitnim povredama parničnog postupka kada su tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu dostavljeni na prijavljenu adresu tuženika kojom je sud raspolagao po njegovom OIB?, 6. Radi li se o nezakonitom postupanju suda koje se može pripisati bitnim povredama parničnog postupka kada su tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu dostavljeni na prijavljenu adresu tuženika kojom je sud raspolagao po njegovom OIB [osobni identifikacijski broj] u te je sud temeljem takve dostave zaprimio potpisanu dostavnicu u koju nije imao razloga sumnjati niti provjeravati pripada li potpis na dostavnici osobi tuženika na koju se dostava pismena odnosila?,
7. Predstavlja li pravni apsurd situacija kada sud odluči o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje dok je u tijeku žalbeni postupak u povodu presude zbog ogluhe i što bi se dogodilo kada sud udovolji prijedlogu za povrat u prijašnje stanje i postupak se nastavi dok paralelno žalba protiv ogluhe biva odbijena? I jel li sud u tom slučaju trebao zastati sa odlučivanjem o prijedlogu za povrat ili tražiti od stranke da povuče žalbu protiv presude obzirom nije pravno održivo da egzistira žalbeni postupak dok sud odlučuje o prijedlogu za povrat sve u istom postupku?".
1.1. Tužitelj nije podnio odgovor na prijedlog tužene za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ovaj revizijski sud ocijenio je sljedeće.
2.1. Tužena nije postupila sukladno odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP jer nije jasno naznačila razloge zbog kojih smatra da su predmetna pravna pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
2.2. Predmetna pravna pitanja nisu niti razmatrana u postupku pred nižestupanjskim sudovima (čl. 385.a st. 1. ZPP). Ovo posebno iz razloga što tužena prvostupanjsku presudu zbog ogluhe nije niti pobijala iz žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP (na koju bitnu povredu odredaba parničnog postupka sud drugog stupnja ne pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP), a na koju bitnu povredu parničnog postupka se odnose predmetna pravna pitanja.
3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1., 2. i 3. ZPP, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 8. travnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
