Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1732/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Grgić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice JB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupaju punomoćnici SB, Nedjeljko Tutavac i Luka Šiljeg, odvjetnici u Pločama, Vukovarska 6, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj P-930/2019 od 3. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj P-930/2019 od 3. listopada 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.
II O troškovima postupka nastalim u povodu podnesenog pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„I. Utvrđuje se da je tužiteljica JB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina] i označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], pa je temeljem ove presude ovlaštena zatražiti i postići uknjižbu brisanja prava vlasništva na tim nekretninama sa imena tuženice uz istodobnu uknjižbu toga prava na svoje ime,za cijelo,sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
II. Dužna je tuženica naknaditi tužiteljici troškove postupka 11.300,00 kn /1.499,77 €1 sa zateznim kamatama u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za 5% poena, koje kamate teku od presuđenja do isplate, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“
2. Protiv ove presude žalbu je podnio tuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o paničnom postupku. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev, podredno istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 248,86 eura.
3. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva nekretnina zkčbr. [katastarska čestica] i zkčbr. [katastarska čestica] upisanim u k. o. [katastarska općina] na kojima je kao vlasnik u zemljišnim knjigama upisana Republika Hrvatska.
4. Prvostupanjski sud je postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio:
- da su predmetne zkčbr. [katastarska čestica] i zkčbr. [katastarska čestica] u postupku preoblikovanja zemljišne knjige nastale od dijela kčbr. [katastarska čestica] u kojem postupku je GB izjavila da je vlasništvo istih stekla nasljeđivanjem iza svog pok. supruga DB koji je umro 1999.,
- da je rješenjem Komisije za uzurpacije Metković broj Uzp-9/59 od **.**.1959. J RB priznato pravo vlasništva na dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- da se predmetne nekretnine nalaze sjeverno od makadamskog puta te su obje zarasle u šaš,
- da su sporne nekretnine bile u posjedu tužiteljevih pravnih prednika,
5. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da je utvrđena potrebna kvaliteta posjeda, pa je primjenom paragrafa 1472 Općeg građanskog zakonika, Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima te čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZV) prihvatio tužbeni zahtjev.
6. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.
7. Žalba tuženika je osnovana.
8. Prema činjeničnim navodima tužbe, tužiteljica tužbeni zahtjev za utvrđenje vlasništva zkčbr. [katastarska čestica] i zkčbr. [katastarska čestica] upisanim u k. o. [katastarska općina], temelji na tvrdnjama:
- da je vlasništvo stekla na temelju Ugovora o darovanju od 28. listopada 2014. sklopljenog između ĐB, sina tužiteljice kao darovatelja i tužiteljice kao daroprimatelja, a predmet kojeg su nekretnine koje je ĐB stekao na temelju rješenja o nasljeđivanju od 24. rujna 2014. iza svoje bake pok. GB,
- da je GB vlasništvo na predmetnim nekretninama stekla nasljeđivanjem iza svog pok. supruga ĐB rješenjem o nasljeđivanju od 19. travnja 1999.,
- da su pravni prednici tužiteljice u posjedu predmetnih nekretnina duže od 100 godina, koje su nesmetano koristili, posjedovali i obrađivali,
- da je prednicima tužiteljice DB i RB priznato pravo vlasništva predmetnih nekretnina Rješenjem Komisije za uzurpaciju Metković, Narodnog odbora kotora Makarska br. Uzp 9/59 od 10. svibnja 1959.,
- da se na jednoj predmetnoj nekretnini sadi razno povrće kontinuirano svake godine, a na drugoj je maslinik koji je tužiteljica posadila
9. Tužiteljica se u tužbi pozvala na odredbu čl. 126. ZV, pa iako sud sukladno čl. 186. st. 3. ZPP nije vezan za pravnu osnovu koju je tužitelj naveo u tužbi, valja navesti da iz sadržaja Rješenja Komisije za uzurpaciju Metković, Narodnog odbora kotora Makarska br. Uzp 9/59 od 10. svibnja 1959. proizlazi da prednicima tužiteljice
– DB i RB nije priznato vlasništvo na predmetnim nekretninama, a kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud u točki 11. obrazloženja pobijane presude.
9.1. Međutim, tužiteljica u tužbi iznosi činjenice koje se odnose na stjecanje vlasništva nasljeđivanjem i dosjelošću putem njezinih pravnih prednika, pa je radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva potrebno utvrditi i ocijeniti jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.
10. Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću, učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu (ipso iure) u trenutku kad se ispune pretpostavke određene zakonom. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno stanje, a neposredni posjednik (dosjedatelj) stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik.
10.1. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbi Općeg građanskog zakonika (OGZ), Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (ZOVO) odnosno ZV, budući da se u konkretnom slučaju radi o situaciju da je u vrijeme početka tijeka roka dosjelosti u konkretnom slučaju bio na snazi OGZ, a pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari 28. studenoga 2019. kada je na snazi bio ZV, odlučno je:
- da se radi o samostalnom posjedovanju stvari,
- da posjed ima određenu kvalitetu odnosno da je posjed stvari barem pošten (paragraf 326. OZG, čl. 18. st. 3. ZV), odnosno savjestan (čl. 72. ZOVO)
- da posjed traje zakonom određeno vrijeme (40 godina prema paragrafu 1472 OGZ; prema čl. 159. st. 4. ZV - 20 godina ako se radi o zakonitom, istinitom i poštenom posjedu odnosno 40 godina ako se radi samo o poštenom posjedu),
- da je posjednik sposoban biti vlasnikom stvari.
11. Tuženik u žalbi osporava utvrđenje o stjecanju posjeda pravnih prednika tužiteljice navodeći da nije utvrđeno tko je i kada stupio u posjed predmetnih nekretnina, a kojoj činjenici ovisi i utvrđenje pretpostavke o zakonom određenom trajanju posjeda, ističući da pobijana presuda u tom dijelu ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
11.1. Tužiteljica općenito u tužbi i tijekom postupka ističe da su predmetne nekretnine u posjedu njezinih pravnih prednika više od 100 godina, te da jedna nekretnina služi kao oranica na kojoj se sadilo razno povrće svake godine, a druga je maslinik koji je posadila tužiteljica nakon što su joj te nekretnine darovane (ugovor o darovanju je od 28. listopada 2014.).
11.2. Polazeći od toga da je čin stjecanja posjeda svaki onaj jednostrani čin kojim biva uspostavljena neposredna vanjski vidljiva i manje-više trajna, neposredna vlast osobe glede neke stvari, a imajući u vidu navedene tvrdnje tužiteljice te utvrđene činjenice da pravnim prednicima tužiteljice DB i RB rješenjem Komisije za uzurpaciju Metković, Narodnog odbora kotora Makarska br. Uzp 9/59 od 10. svibnja 1959. nije priznato vlasništvo na predmetnim nekretninama, kao i da iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĐB, pok. DB od 19. travnja 1999. i iza pok. GB od 24. rujna 2014. proizlazi da predmetne nekretnine nisu navedene kao ostavinska imovina ostavitelja (prema novoj odnosno staroj izmjeri budući da je postupak preoblikovanja zemljišne knjige proveden 2008.), a da je na očevidu 5. ožujka 2021. utvrđeno da su predmetne nekretnine u cijelosti zarasle u šaš, osnovano tuženik ističe žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u pogledu kada su i na koji način pravni prednici tužiteljice stupili u posjed predmetnih nekretnina odnosno koje su to vanjski vidljive okolnosti da su tužiteljica, odnosno njezini prednici uspostavili faktičnu vlast na predmetnim nekretninama. Slijedom pogrešnog i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja u pogledu stjecanja posjeda predmetnih nekretnina, o odlučnim činjenicama – ispunjenju pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nisu dani jasni razlozi, zbog čega osnovano tuženik ističe žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer pobijana presuda i po ocjeni ovog suda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
12. Stoga je slijedom utvrđenja da je počinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP te je utvrđeno da prvostupanjski sud nije potpuno utvrdio činjenično stanje (čl. 355. ZPP), valjalo na temelju odredbe čl. 369. st.1 ZPP, a radi potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja na temelju odredbe čl. 370. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje time da će se sukladno odredbi čl. 371. ZPP nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.
13. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu u točki II. izreke pobijane presude.
14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem te će održati novu glavnu raspravu na kojoj će utvrditi odlučne činjenice na koje mu je ukazano ovim rješenjem, osobito u točkama 11.1. i 11.2. ovog obrazloženja, tj. utvrditi jesu li i kada pravni prednici tužiteljice uspostavili faktičnu vlast na predmetnoj nekretnini te ovisno o tim utvrđenjima utvrditi tijek vremena potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, nakon čega će prvostupanjski sud biti u mogućnosti donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu kao i o troškovima postupka pri čemu će imati u vidu žalbene navode koji se odnose na odluku o troškovima postupka, i za svoju odluku o tužbenom zahtjevu i zahtjevima stranaka za naknadu troškova postupka dati jasne, valjane i potpune razloge.
15. Na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao u točci II. izreke.
U Zagrebu, 8. travnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Marijan Vugić
