Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-248/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca: Ljudevita Zoričića, kao predsjednika vijeća, suca izvjestitelja Gorana Stošića i Ane Jeleč Pecirep, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: ... iz Zagreba, [adresa], [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Marko Bujić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika: ŠE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Povrv-3298/2023 od 8. siječnja 2025. godine, u sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Povrv-3298/2023 od 8. siječnja 2025. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku ŠE, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju ... Zagreb, [osobni identifikacijski broj], iznos od 8.874,41 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08.12.2016. godine do isplate po stopi koja je od dospijeća do 31.12.2022. godine određena za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine, određena za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate, određena uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku ŠE, OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknadi tužitelju ... Zagreb, [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 2.204,84 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. siječnja 2025. do isplate, određenom uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana."

2. Protiv te presude žalbu je podnio tuženik pobijajući je zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iako tuženik pobija prvostupanjsku presudu i zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, u žalbi posebno ne navodi u čemu bi se ta povreda sastojala. Stoga, a kako ispitujući pobijanu presudu ovlaštenjem iz članka 365. stavka 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nije našao da je u prvostupanjskoj presudi i u postupku koji je prethodio njenom donošenju počinjena koja od bitnih postupovnih povreda iz članka 354. stavka 2. ZPP, na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, to žalba tuženika zbog toga žalbenog razloga nije mogla biti uvažena.

6. Neosnovano tuženik pobija prvostupanjsku presudu i zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Prvostupanjski sud je izvedenim dokazima u postupku pravilno utvrdio, a što nije ni sporno među strankama – da je tuženik suvlasnik stambene zgrade u [adresa], kao uknjiženi suvlasnik posebnog dijela zgrade - peterosobnog stana u prizemlju površine 155,55 m2, da je dana 23. kolovoza 2006. godine između Grada Zagreba i suvlasnika zgrade u [adresa] sklopljen ugovor o financiranju obnove zgrade kao kulturnog dobra broj 335/06-I kojim je bila određena obnova predmetne zgrade pojedinačno zaštićene na području kulturno povijesne cjeline u Gradu Zagrebu, da po tom ugovoru nije izvršena sanacija istočnog uličnog dijela krovišta, jer je Grad Zagreb raskinuo ugovor zbog nemogućnosti ispunjenja ugovorene obveze uslijed bespravno izgrađene konstrukcije na krovu koju je izvela SE (ranija tuženica ad 2. u ovoj parnici) sa suprugom, da je tužitelj imenovan prinudnim upraviteljem predmetne zgrade temeljem Zaključka o određivanju prinudnog upravitelja zgrada, jer suvlasnici nisu u zakonskom roku sklopili međuvlasnički ugovor i odredili upravitelja, da je rješenjem o imenovanju privremenog skrbnika Grada Zagreba Klasa: 612-08/11-14/1, Ur. broj: 251-03-02-11-2 od 13. travnja 2011. godine tužitelj imenovan privremenim skrbnikom građevine u [adresa] u [adresa], koja zgrada predstavlja kulturno dobro, a kojim je određeno da je tužitelj dužan na trošak vlasnika poduzeti mjere zaštite i očuvanja kulturnog dobra, da je rješenjem Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba Klasa: UP/I-612-08/15-06/551, Ur. broj: 251-18-02-15- 07 od 28. prosinca 2015. godine tužitelju kao privremenom skrbniku izdano odobrenje za sanaciju istočnog uličnog dijela krova zgrade u [adresa], da je istočni ulični dio krovišta zgrade u [adresa] saniran, a trošak ukupne sanacije da je platio tužitelj u iznosu od 197.582,72 kuna prema troškovniku, kao i da je platio uslugu nadzora nad izvedbom radova naručitelja u iznosu od 5.000,00 kuna tj. ukupno iznos od 202.582,72 kuna, da su ostali suvlasnici nekretnine GE i VE kao suvlasnici zgrade za 1/2 dijela podmirili polovicu navedenog iznosa, da je tijekom postupka SE uplatila tužitelju iznos od 1.000,00 kuna, dok je iznos od 100.291,36 kuna ostao neplaćen, kao i da, s obzirom na suvlasničke udjele tuženika i SE, od neplaćenog iznosa na tuženika otpada 66,67%, tj. iznos od 8.874,41 eura, koji tuženik odbija isplatiti tužitelju.

8. Polazeći od tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom odredbe članka 89. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96 i dr.; dalje: ZV) – kojom je propisano da troškove za održavanje i za poboljšavanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, kao i odredaba iz članka 31. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine", broj 69/99, 151/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18 i 32/20 i 62/20), koje određuju da kad nadležno tijelo utvrdi da vlasnik ne postupa sukladno odredbama toga Zakona ili ne postupa s dužnom pažnjom, te prijeti opasnost od oštećivanja ili uništenja kulturnoga dobra, gradonačelnik Grada Zagreba, gradonačelnik ili općinski načelnik na čijem se području kulturno dobro nalazi na prijedlog nadležnog tijela dužno je imenovati kulturnom dobru privremenog skrbnika (stavak 1.), a privremeni skrbnik je dužan za račun i na trošak vlasnika poduzimati mjere zaštite i očuvanja kulturnoga dobra koje mu odredi nadležno tijelo (stavak 4.) – ispravno zaključio da tuženik kao suvlasnik zgrade, a srazmjerno svom suvlasničkom udjelu, odgovara tužitelju za utuženu obvezu - trošak sanacije istočnog uličnog dijela krovišta zgrade, pa je prihvatio tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 8.874,41 eura s pripadajućim zateznim kamatama.

9. U žalbi tuženik ponavlja prigovor koji je isticao tijekom prvostupanjskog postupka i koji prvostupanjski sud prilikom donošenja svoje odluke s pravom nije prihvatio – da je utužena obveza na plaćanje izvršenih radova na obnovi krovišta zgrade "izravna posljedica uzrokovana protupravnom i štetnom radnjom jednog suvlasnika zgrade SE", koja je izvršila bespravnu nadogradnju na krovištu, bez koje da bi Grad Zagreb prema ugovoru iz 2006. godine izvršio obnovu cijelog krovišta, pa da je isključivo ta suvlasnica u obvezi plaćanja izvršenih radova prema tužitelju. Ujedno, tuženik sada u žalbi ističe i okolnost da tužitelj "za trošak koji potražuje od tuženika, istovremeno tereti i račun pričuve", a što se prema žalbenim navodima odnosi na popravak štete na krovištu zgrade nastale uslijed olujnog nevremena koje je zahvatilo Zagreb u srpnju 2023. godine, pa se svakako ne radi o naplati utužene obveze iz sredstava zajedničke pričuve.

10. Budući da tuženik u žalbi posebno ne obrazlaže žalbene razloge zbog kojih pobija odluku o troškovima postupka sadržanu u točki II. prvostupanjske presude, a kako na žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava drugostupanjski sud u odluci o troškovima postupka ne pazi po službenoj dužnosti (članka 365. stavak 2. ZPP), a niti su počinjene bitne postupovne povrede iz članka 354. stavka 2. ZPP na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, to se žalba tuženika kojom se pobija odluka o parničnom trošku - ukazuje neosnovana.

11. Zbog navedenog, jer nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi, neosnovanu žalbu tuženika je valjalo odbiti, potvrditi prvostupanjsku presudu, te temeljem članka 368. stavka 1. ZPP presuditi kao u izreci.

U Šibeniku, 8. travnja 2025. godine

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ljudevit Zoričić