REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Slavonskom Brodu
Trg pobjede 13
35 000 Slavonski Brod
Poslovni broj: Ovr-1894/2024-16
R E P U B L I K A H R V A T S K A
Z A K L J U Č A K
i
R J E Š E N J E
Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Jadranki Babić – Milberg, na prijedlog sudske savjetnice Jelene Krijan, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Privredna banka Zagreb d.d., OIB: 02535697732, Zagreb, Radnička cesta 50, zastupana po punomoćniku Josipu Jeliću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, protiv ovršenice BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], B [adresa], radi ovrhe na nekretnini, 15. travnja 2025.
z a k l j u č i o j e
Upućuje se ovršenica BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], B [adresa], da u roku od 30 dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja Privredna banka Zagreb d.d., OIB: 02535697732, Zagreb, Radnička cesta 50, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] Stambeno - poslovna zgrada i parkiralište pod [adresa], površine 1817 m2, na suvlasničkom dijelu ovršenice, 6. Suvlasnički dio:
50/150 Etažno vlasništvo (E-6) poslovni prostor na katu ukupne površine 501,70 m2, označen u etažnom nacrtu slovom H, zelenom bojom nedjeljivo povezan sa 6. suvlasničkim udjelom temeljnog zk. ul. [broj ZK uloška] iste općine, označenom pod 6.2 Suvlasnički dio etaže: ½ na ime BŽ, te da dokaz o pokrenutoj parnici dostavi na naprijed naznačeni broj spisa.
i
r i j e š i o j e
Odgađa se postupak ovrhe do okončanja parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ili do proteka roka iz izreke zaključka.
Obrazloženje
1. Rješenjem o ovrsi ovoga suda poslovni broj: Ovr-1894/2024 od 10. siječnja 2025. određena je predložena ovrha na nekretnini ovršenice BŽ, pobliže opisanoj u izreci zaključka, na temelju ovršne isprave, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja.
1. 1. Ovršna isprava na temelju koje je doneseno predmetno rješenje o ovrsi je Ugovor o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom broj: 5110050330 od 6. listopada 2004. sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama, sklopljen između Privredne banke Zagreb d.d. kao vjerovnika i [obrt], obrt za organizaciju svatova i drugih svečanosti, vl. EŽ, [adresa], kao kreditnog dužnika, te EŽ iz [adresa], kao založnog dužnika, a koji ugovor je solemniziran po javnom bilježniku Miroslavu Bračunu iz [adresa], broj OU-1222/04.
2. S obzirom da je konkretni ovršni postupak pokrenut na temelju ovršne isprave, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja, Ugovora o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama u kunskoj protuvrijednosti od 200.000,00 eura, dakle na temelju potrošačkog ugovora, a za koji postoji sumnja o ništetnosti pojedinih odredaba, sud je stranke pozvao na ročište 14. ožujka 2025. godine. Na istom je namjera suda bila, budući da Ugovor kao javnobilježnički akt nije prošao sudsku kontrolu provjere eventualno nepoštenih ugovornih odredaba, a sukladno Zaključku građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uzeti na zapisnik izjavu ovršenice.
3. Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. u Zagrebu donesen je zaključak da je obveza ovršnog suda da u postupku ovrhe na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe. Tako je ovršni sud dužan po službenoj dužnosti sumarno provjeriti je li ovršenik potrošač, da li je potrošački ugovor priložen uz prijedlog za ovrhu, po potrebi zakazati ročište, da li se potrošač izjasnio da želi ostati vezan nepoštenim ugovornim odredbama koje odricanje mora biti unijeto u zapisnik ili službenu bilješku u spisu (odricanje od zaštite). Sud će na naprijed navedeni način postupiti i ako je rješenje o ovrsi doneseno te može preinačiti svoje rješenje o ovrsi i ovršni zahtjev odbiti u cijelosti ili djelomično odnosno obustaviti ovrhu u cijelosti ili djelomično. Obveze koje ima prvostupanjski ovršni sud ima i drugostupanjski sud. U sumnji jesu li pojedine odredbe ništetne sud će ovršenika uputiti u parnicu radi nedopustivosti ovrhe, a dok se ne odluči je li ovrha nedopuštena, sud će odgoditi ovrhu po službenoj dužnosti. Na isti način će sud postupiti i povodom žalbe nakon proteka roka, a i u stadiju provedbe ovrhe.
4. Uvidom u predmetni ugovor utvrđeno je da je ugovor sklopljen između ovrhovoditelja kao vjerovnika te Bijelih dvora kao kreditnog dužnika i ĆŽ, kao založnog dužnika. Ugovor je sklopljen u kunskoj protuvrijednosti od 200.000,00 eura, a kao sredstvo osiguranja zasnovano je založno pravo na predmetnim nekretninama u suvlasništvu ovršenice.
5. Sukladno navedenom Zaključku Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud je zakazao ročište za dan 14. ožujak 2025. na koje nije pristupila ovršenica BŽ, ispričavajući svoj nedolazak, te se time smatra da se nije odrekla sudske zaštite radi utvrđivanja nepoštenosti odnosno ništetnosti potrošačkog ugovora. U tom smislu, budući da se ovršenica nije konkretno odrekla sudske zaštite, smatra se da ne želi ostati vezana eventualnim nepoštenim odredbama potrošačkog ugovora odnosno ovršne isprave Ugovora o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine. Na isto ročište pristupio je zamjenik punomoćnika ovrhovoditelja koji je iskazao protivljenje upućivanju u parnicu, a podneskom od 21. ožujka 2025. obrazložio je isto navodeći da ovršenica nije potrošač te da predmetni ugovor o kreditu nije potrošački ugovor.
6. Ovršenica se stoga nije odrekla sudske zaštite od nepoštenih odredbi niti se očitovala da želi ostati vezana eventualnim nepoštenim odredbama potrošačkog ugovora.
7. Nekretnina koja je predmet ovrhe predstavlja nekretninu koja je u suvlasništvu ovršenice, te je ista već bila predmetom ovršnog postupka Ovr-96/2018, a na kojoj je ovršni postupak obustavljen jer se ista nije uspjela prodati niti na drugoj javnoj dražbi putem Financijske agencije. Na istoj je zasnovano založno pravo u korist ovrhovoditelja, te se prilikom sklapanja Ugovora o kreditu te Sporazuma o osiguranju novčane tražbine nije pojedinačno pregovaralo o pojedinim odredbama takvih ugovora, već je ovrhovoditelj sam unaprijed formulirao odredbe tih ugovora, odnosno ovršenica nije osobno sudjelovala u sklapanju istih, a koje je umjesto nje sklopio bivši suprug – EŽ. Dakle, ovršenica nije bila upućena u sklapanje predmetnih ugovora, te upravo zato što je evidentna njezina nedovoljna upućenost u uvjete ugovora – koje je primarno sklopio EŽ, ovršenici se itekako daje puno pravo da traži sudsku zaštitu radi nepoštenog poslovanja ovrhovoditelja. Prema čl. 399. a stavku 1. Zakona o obveznim odnosima, potrošački ugovor je ugovor sklopljen između potrošača i fizičke ili pravne osobe koja djeluje u okviru svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti, uključujući i osobe koje djeluju u ime ili za račun takve osobe. Stoga, predmetni ugovor predstavlja potrošački ugovor, o čijim se odredbama nije pojedinačno pregovaralo, niti je ovršenica uopće bila upućena u pojedine uvjete istog. Dalje, sukladno članku 53. stavku 1. Zakona o zaštiti potrošača, ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Dakle, nepoštena odredba bi bila ona koju je unaprijed formulirao trgovac, čime potrošač nije imao mogućnost utjecati na njezin sadržaj, posebno ako je riječ o odredbi iz unaprijed pripremljenog standardnog ugovora trgovca, kako je ovdje riječ. Konačno, Direktivom EU 93/13/EEZ strogo je propisano da nepoštene ugovorne odredbe nisu obvezujuće za potrošača, pri čemu sudovi ex officio imaju obvezu ispitati nepoštenost takvih odredbi.
8. Budući da u konkretnom pravnom slučaju postoji sumnja jesu li pojedine odredbe potrošačkog ugovora nepoštene, a ovršni sud ovrhu provodi u skladu s ovršnom ispravom bez mogućnosti ocjenjivanja sadržaja ovršne isprave, sud je ovršenicu uputio na parnicu radi proglašenja nedopuštenosti ove ovrhe, u roku od 30 dana od dana dostave ovog zaključka, protiv ovrhovoditelja, u skladu sa Zaključkom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Su IV – 87/2022 od 11. ožujka 2022. i u skladu s odlukom Suda Europske unije C-407/18 u kojoj je presuđeno da Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima treba s gledišta načela djelotvornosti tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis poput onog iz glavnog postupka, na temelju kojeg nacionalni sud, koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti, ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene, u smislu te direktive i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu.
9. Uzimajući u obzir da se ovrha vodi na nekretnini koja je predmet Ugovora o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine, o čijim odredbama ovršenica nije pojedinačno pregovarala, čak štovište, ista nije bila uopće upućena u uvjete istog, sud je odgodio ovrhu do pravomoćnog završetka parničnog postupka radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe, ili do proteka roka za njeno pokretanje.
10. Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u izreci zaključka i rješenja.
U Slavonskom Brodu 15. travnja 2025.
Sutkinja
Jadranka Babić - Milberg
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a)
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. Ovrhovoditelj po punomoćniku Josipu Jeliću, odvjetniku u Slavonskom Brodu
2. Ovršenica BŽ, [adresa]
