Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1946/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ane Gradišek, članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja-protutuženika RE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja-protutuženika NE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tužitelja-protutuženika BE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tužitelja-protutuženika ZE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. tužiteljice-protutuženice IE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. tužiteljice- protutuženice FE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 7. tužitelja- protutuženika JE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],koje zastupa punomoćnica Ljiljana Fistonić, odvjetnica u Zagrebu protiv 1. tuženika-protutužitelja REV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženika-protutužitelja NEV iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženika-protutužitelja BEV, iz [adresa], 10 [adresa] St. 0, 6167 Bicton OIB: [osobni identifikacijski broj] radi utvrđenja, odlučujući o žalbi 1., 2. i 3. tuženika-protutužitelja, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-404/2021 od 13. studenog 2023., dana 8. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba 1. tuženika-protutužitelja REV, 2. tuženika-protutužitelja NEV i 3. tuženika-protutužitelja BEV kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-404/2021 od 13. studenog 2023.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog suda je odlučeno:

"I. Utvrđuje se da su tužitelji RE, OIB: [osobni identifikacijski broj], ZE NE pok. GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], JE ME rođ. ZE, OIB: [osobni identifikacijski broj], ZE BE pok. GE, OIB: [osobni identifikacijski broj] i PE pok. GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnici, svatko za 1/5 dijela čest. zem. [katastarska čestica] neplodno površine 180 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 723 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vrt površine 205 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vrt površine 259 m2, čest. zem. [katastarska čestica] šuma površine 8517 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vrt površine 137 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vrt površine 410 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vrt površine 158 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vrt površine 162 m2, čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak površine 543 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 611 m2,čest. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 442 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vrt površine 245 m2, čest. zem. [katastarska čestica] šuma površine 730 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 248 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 281 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 205 m2, čest. zem. [katastarska čestica] šuma površine 22987 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 227 m2, čest. zem. [katastarska čestica], vinograd površine 7 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vrt površine 158 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 637 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 536 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa se ovlašćuju da temeljem ove presude zatraže i postignu uknjižbu prava vlasništva navedenih nekretnina na svoje ime u navedenom suvlasničkom dijelu, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena prednika tuženih DE. R za 1/2 dijela i CE za 1/2 dijela, kao do sada upisanih suvlasnika.

II. Utvrđuje se da je tužitelj BE pok. GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik kčbr. [katastarska čestica] ZGR obalina-ruševna zgrada površine 58 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 2370 m2, čest. zem. [katastarska čestica] vrt površine 996 m2, čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak površine 1093 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 712 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa se ovlašćuje da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva navedenih nekretnina na svoje ime uz istovremeno brisanje toga prava sa imena prednika tuženih DE za 1/2 dijela i CE za 1/2 dijela, kao do sada upisanih suvlasnika.

III. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da su tužitelji REV, 4 [adresa] 6154, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], NEV, OIB: [osobni identifikacijski broj], 15 [adresa], i BEV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] suvlasnici nekretnina č. zgr. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to u dijelovima od po 1/3, a što su im tuženici dužni priznati i izdati im valjanu tabularnu ispravu podobnu za upis prava suvlasništva na ime tužitelja, koju će u protivnom zamijeniti ova presuda, temeljem koje se tužitelji ovlašćuju zatražiti i postići upis uknjižbe prava suvlasništva na svoje ime uz istodoban upis brisanja tog prava s imena ŽE p. R i LE p. NE.

IV. Nalaže se tužiteljima-tuženima REV, OIB: [osobni identifikacijski broj], NEV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i BEV, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljima-tuženima NE pok. GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], ME rođ. NE, OIB: [osobni identifikacijski broj] i BE pok. GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], plate troškove parničnog postupka u iznosu od 1.031,91 EUR / 7.774,93 HRK, u roku od 15 dana."

2. Protiv prvostupanjske presude žale se 1., 2. i 3. tuženici-protutužitelji (dalje: tuženici) zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredbi postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom, pobijanu presudu preinačiti a podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući presudu suda prvog stupnja kako i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Prvostupanjski sud je također ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom prijeporu te je ocjenom dokaza i to svih koje su predložene po strankama budući da na ročištu održanom 29. rujna 2023. nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, sukladnoj odredbi čl. 8. ZPP, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

6. Predmet prijepora je zahtjev na utvrđenje prava vlasništva predmetnih nekretnina po tužbi od 15. srpnja 2015. koju su podnijeli sada pok. ŠE i ME te NE, BE i ZE, za koje nekretnine tvrde da je njihov otac, pok. ĆE za života bio njihov stvarni izvanknjižni vlasnik te ih koristio kao poljoprivredno zemljište a šumu za ogrjevno drvo te je upisan posjednikom dulje od 55 godina a nakon njegove smrti posjed su nastavili izvršavati nasljednici dok su formalno vlasnicima upisani ŽE pok. R u ½ dijela i LE pok. NE za ½ dijela, koji su preminuli a tijekom postupka su tuženici nesporno utvrđeni njihovim nasljednicima.

6.1. Budući da je otac tužitelja sa svojom suprugom SE sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju 12. lipnja 2009. gdje je određeno koje nekretnine pripadaju strankama odnosno, davateljima uzdržavanja na jednake dijelove, svakome za 1/5 dijela, osim nekretnina koje su pripale u isključivo vlasništvo 3. tužitelja a s obzirom na vrijeme posjeda njihovog prednika koji je dosjelošću stekao vlasništvo predmetnih nekretnina njihovim neprekidnim korištenjem u vremenskom razdoblju od 60 godina, tužitelji traže naložiti tuženicima trpjeti uknjižbu tog prava tužitelja u zemljišnim knjigama.

7. Tuženici su podnijeli tužbu glavnog miješanja protiv tužitelja koja sada nema značaj tužbe glavnog miješanja nego je zasebna tužba usmjerena protiv tužitelja- protutuženika (dalje: tužitelji) s obzirom da su priznali pasivnu legitimaciju kao tuženici u tužbi tužitelja navodeći da su sljednici osoba upisanih u zemljišnim knjigama glede predmetnih nekretnina i u kojoj tužbi tvrde da su predmetne nekretnine njihovo suvlasništvo koje su stekli nasljeđivanjem iza smrti svoje majke ZEV rođ. LE te djeda pok. EE te da tuženici nemaju valjanu osnovu stjecanja vlasništva pa zahtijevaju da se utvrde suvlasnicima svaki za 1/3 dijela predmetnih nekretnina, uz izdavanje valjane tabularne isprave podobne za upis prava suvlasništva na ime tužitelja.

8. Prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev utvrđujući nespornom aktivnu i pasivnu legitimaciju stranaka s obzirom na očitovanja stranaka, oznake posjednika predmetnih nekretnina te raspoložbe nekretninama ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju kao i nasljeđivanja, uz ocjenu da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću prednika tužitelja jer je na temelju suglasnih iskaza saslušanih svjedoka utvrđeno da je prednik tužitelja, pok. ĆE iz [adresa] doselio negdje 1950-ih godina prošlog stoljeća i kupovao zemlju na tom području te tako stečeno zemljište obrađivao odnosno, koristio za ispašu i hranu životinja pri čemu glede tih nekretnina nitko nije polagao neko pravo, niti se suprotstavljao posjedu pok. GE i njegovih nasljednika.

9. Stoga, imajući na umu sadržaj Potvrde Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Dubrovnik, Odjel za katastar nekretnina Korčula, Izdvojena lokacija u [adresa] od 15. srpnja 2015. (dalje: Potvrda Katastra) prema kojem su 1958., na temelju klasiranja zemljišta i izlaganja katastarskog operata izvršenog 1957. i starog katastarskog operata predmetne nekretnine upisane u posjedovni list broj 24 na ime ĆE pok. N u cjelini s time, da je 1997. izvršen prijepis katastarskih podataka iz analognog u digitalni oblik te je posjedovni list broj 24 na ime ĆE, dobio broj 23 na ime ĆE u cjelini, zaključuje da je prednik tužitelja izvanrednom dosjelošću stekao vlasništvo predmetnih nekretnina a tužitelji na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i nasljeđivanjem pa primjenom odredbi čl. 115. st. 1. i 128. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/03., 79/06., 141/06., 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14. -dalje u tekstu: ZVDSP) prihvaća tužbeni zahtjev a odbija takav zahtjev tuženika (protutužitelja).

10. Tuženici u žalbi, uz upućivanje na nerazumljivost sudske odluke glede oznake stranaka, ukazuju na pogrešnu primjenu odredbe čl. 119. ZVDSP te ponavljaju kako tužitelji nezakonito drže u posjedu njihovo vlasništvo iako su oni cijeli svoj životni vijek proveli u [adresa] te se radi o njihovoj starini i starini njihovih prednika, upućujući na činjenicu kako predmetne nekretnine nitko nije posjedovao niti od EE tj. ZEV jer su živjeli u inozemstvu a tada se provodilo terensko snimanje pa je prednik tuženika mogao bez ikakvih problema proširiti svoju vlast na veću površinu zemljišta od one koju je tada kupio pa osporavaju da bi, zahvaljujući takvom posjedu mogao steći pravo vlasništva jer se na taj način legalizira "otimanje imovine" onih koji nisu u posjedu zemljišta svojih predaka.

11. Odredbom čl. 313. st. 1. ZPP je propisano kako se parnice mogu rješenjem suca pojedinca spojiti radi zajedničkog raspravljanja ako pred istim sudom teče više parnica između istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tužitelja ili raznih tuženika a za koje je predviđena ista vrsta postupka i u kojima sudi sudac pojedinac, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi te se spojeni postupak nastavlja pred sucem koji je odlučio o spajanju i za sve spojene parnice sud može donijeti zajedničku presudu.

12. Na označeni način je postupio i prvostupanjski sud rješenjem od 28. studenog 2018. kojim su spojeni predmeti poslovni broj P-1948/15 u pravnoj stvari ovdje tužitelja protiv tuženika i poslovni broj P-1041/16 po podnijetoj tužbi glavnog miješanja protiv tužitelja s time, da su sada u procesnoj poziciji tuženika kao nasljednici EE i ZEV jer njihova tužba glavnog miješanja nema značaj tužbe glavnog miješanja nego je zasebna tužba usmjerena protiv tuženika, tužitelja iz tužbe u parnici P-1948/15 s obzirom da su ovdje tuženici priznali pasivnu legitimaciju kao tuženici u tužbi tužitelja, navodeći da su sljednici osoba upisanih u zemljišnim knjigama glede predmetnih nekretnina.

13. Odredbom čl. 313. st. 1. ZPP a niti odredbama čl. 113. i 114. Sudskog poslovnika (Narodne novine br: 37/2014 , 49/2014 , 8/2015 , 35/2015 , 123/2015 , 45/2016 , 29/2017 , 33/2017 , 34/2017 , 57/2017 , 101/2018 , 119/2018 , 81/2019 , 128/2019 , 39/2020 , 47/2020 , 138/2020 , 147/2020 , 70/2021 , 99/2021 , 145/2021 , 23/2022, 12/2023 , 122/2023 , 55/2024 , 136/2024 ) nije propisan način označavanja stranaka u spojenim parnicama, koje je moguće označiti oznakom u smislu odredbe čl. 189. st. 1. ZPP kako je to učinio i ovaj sud, no s obzirom da je prvostupanjska presuda glede oznake tužitelja i tuženika jasna i razumljiva u izreci kao njezinom jedinom obvezujućem dijelu, gdje je jasno označeno koji se tužbeni zahtjev prihvaća a koji ne, nije osnovan žalbeni razlog iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP istaknut po tuženicima u žalbi tvrdnjom da se ne može utvrditi tko je od tužitelja i kako stekao vlasništvo predmetnih nekretnina.

14. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki od kojih je prvenstvena ona, da stjecatelj ima posjed određene kvalitete i da posjed traje zakonom određeno vrijeme kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvu putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću, čime se činjenično stanje pretvara u pravno.

15. U ovom slučaju, za razrješenje odnosa između stranaka se ima primijeniti mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa kada su važila pravna pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donijetih prije 6. travnja 1941. – "Narodne novine" br. 73/91

– dalje: OgZ) jer se prema odredbi čl. 388. st. 2. ZVDSP, stjecanje prava vlasništva do stupanja na snagu tog Zakona (1. siječnja 1997.) prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja prava.

16. Sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OgZ za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed i da je trajao kroz cijelo zakonom određeno vrijeme te dakle, odredbe OgZ-a predviđaju stjecanje vlasništva dosjelošću uz ispunjenje uvjeta propisanih odredbama Paragrafa 1461., 1463. i 1464. OgZ, uz istek vremena u smislu odredbe Paragrafa 1465. OgZ.

17. Prema odredbi paragrafa 326. OGZ je pošteni posjednik onaj koji drži da je stvar koju posjeduje njegova a nepošten je posjednik samo onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje, dok je odredbom paragrafa 328. OgZ propisano da se poštenje posjeda presuđuje a u dvojbi uzima da je posjed pošten dakle, zakonska predmnijeva je poštenje posjednika.

18. Pravnim pravilom paragrafa 1468. OGZ, koje je dopunjeno načelnim mišljenjem Opće sjednice Saveznog suda br. 3/60 od 4. travnja 1960. glede dosjelosti je propisan rok za stjecanje prava vlasništva na nekretninama od 20 godina a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme koje je prednik sadašnjih posjednika neprekidno posjedovao kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednik odnosno, samo kao pošten samostalni posjednik.

18.1. Dakle, za stjecanje prava vlasništva na temelju izvanredne dosjelosti odnosno, dosjelosti potrebno je dokazati da je prednik tužitelja bio posjednik sukladno odredbi paragrafa 309. OgZ neprekidno kroz vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću.

19. U ovoj parnici tužitelji tvrde da je njihov prednik pok. ĆE bio pošteni posjednik svih predmetnih nekretnina negdje od 1950-ih godina prošlog stoljeća a osnovna pretpostavka za nepoštenje posjednika je svijest onoga koji posjeduje nekretninu ili iz okolnosti mora misliti da je stvar koja posjeduje tuđa i tek tada niti na koji način ne može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću niti redovno, niti izvanredno.

20. Saslušanjem svih svjedoka je utvrđeno da je pok. ĆE negdje od 1957. pa nadalje (iskaz svjedoka OE) bio u posjedu predmetnih nekretnina, što je sukladno i sadržaju Potvrde Katastra prema kojemu je klasiranje zemljišta i izlaganje katastarskog operata izvršeno 1957. pa je 20 godina poštenog posjeda prednika tužitelja proteklo 1977. u smislu odredbi OgZ odnosno, sukladno dopunjenom pravnom pravilu paragrafa 1468 OgZ prema kojemu je glede dosjelosti, rok za stjecanje prava vlasništva na nekretninama bio 20 godina.

21. Tako je do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima ("Narodne novine" broj: 53/91, 9/92 i 77/92) odnosno, ZVDSP pravilno utvrđeno kako je prednik tužitelja stekao vlasništvo svih nekretnina po samom zakonu, dosjelošću.

22. Između stranaka nije sporno da su tužitelji davatelji uzdržavanja pok. ĆE a i nasljednici koje nasljedno pravo se stječe smrću umrle osobe pa je u ovoj parnici na siguran način utvrđeno da su tužitelji na temelju pravnog posla i nasljeđivanjem stekli vlasništvo predmetnih nekretnina a kako je to pravilno utvrdio i razložno opisao u pobijanoj presudu prvostupanjski sud, s obzirom da su tužitelji dokazali vlasništvo svog prednika koji je imao samostalni posjed i kao posjednik je izvršavao svoju faktičnu vlast nad nekretninama kao da je njihov vlasnik a nije utvrđeno da bi znao ili morao znati, niti s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati nekretninu još od 1957.

23. Nasuprot tome, tuženici nisu dokazali nepoštenje prednika tužitelja niti taj dokaz predstavlja iskaz svjedoka VE na kojega upućuju tuženici jer je i iz ovoga dokaza moguće utvrditi da je u posjedu predmetnih nekretnina bio pok. ĆE nakon što se doselio iz [adresa] kada je kupio određenu zemlju te ju obrađivao dok su tuženici znali da imaju ovu zemlju ali nisu znali gdje se nalazi.

24. Kako se, bez obzira na stanje u zemljišnim knjigama, nepoštenje posjednika kao zapreka za stjecanje vlasništva dosjelošću ne može izvesti iz same činjenice da je kao vlasnik nekretnine bila upisana druga osoba, već onaj koji se na nepoštenje poziva dužan je to i dokazati (primjerice odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 32/97-2 od 16. rujna 1997. i Rev 3157/14-2 od 2. rujna 2015.), slijedom svega iznijetog je na temelju odredbe čl. 358. st. 1. ZPP odbijena žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena pobijana prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom I, II i III izreke.

25. Odluka o parničnom trošku tužitelja donijeta je pravilnom primjenom odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP a prema odredbama Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23.).

U Zagrebu 8. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Andrina Raspor Flis