Poslovni broj: Us I-3148/2023-10
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu Marici Goreta, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužitelja ŠM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, zastupan po opunomoćeniku (zaposleniku tuženika) TM, (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednice ovoga suda), radi starosne mirovine, nakon neposredne i javne rasprave zaključene dana 14. ožujka 2025., u prisutnosti opunomoćenika tuženika, a u odsutnosti tužitelja, dana 8. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I.Poništava se rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II 140-02/23-01/03279633776, Urbroj: 341-99-05/3-22- 298 od 05. svibnja 2023.
II.Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Zagrebu, Klasa: UP/I 140-02/22-01/03279633776, Urbroj: 341-25-05/3-22- 7753, broj: 1265508 od 25. svibnja 2022. i predmet vraća na ponovni postupak u kojem je prvostupanjsko tijelo dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženim u obrazloženju ove presude.
Obrazloženje
1.Rješenjem predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: 31 Su-582/2023-2 od 23. studenog 2023. predmet Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: Us I-2156/2023 ustupljen je na rješavanje Upravnom sudu u Splitu.
2.Osporavanim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II 140-02/23-01/03279633776, Urbroj: 341-99-05/3-22-298 od 05. svibnja 2023. (dalje: osporavano drugostupanjsko rješenje) odbijena je žalba tužitelja izjavljena na rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Zagrebu, Klasa: UP/I 140-02/22- 01/03279633776, Urbroj: 341-25-05/3-22-7753 od 25. svibnja 2022. (dalje: prvostupanjsko rješenje).
3.Navedenim prvostupanjskim rješenjem je tužitelju, rođenom **.**.1962., policijskom službeniku Ministarstva unutarnjih poslova, određena starosna mirovina od 01. siječnja 2022. u svoti od 5.956,86 kn mjesečno. Određeno je da isplata mirovine tužitelju pripada od 01. siječnja 2022. i da će je isplaćivati Zavod iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, mjesečno unatrag te da će se svota mirovine određena tim rješenjem obračunati sa svotama predujma isplaćenih na temelju rješenja Područne službe u Zagrebu, broj: 1265508 od 17. siječnja 2022.
4.Tužitelj tužbom i podnescima zaprimljenim tijekom ovoga spora (od 02. listopada 2023. i 28. siječnja 2025.) pobija zakonitost citiranog drugostupanjskog rješenja, kao i prvostupanjskog rješenja, iz svih zakonom predviđenih razloga. Navodi naime da je u postupku utvrđeno da je navršio 59 godina i 5 mjeseci života; da ima 53 godine, 3 mjeseca i 16 dana mirovinskog staža; da je hrvatski branitelj, dragovoljac, a što da se ne navodi u rješenju; da je u borbenom sektoru u obrani suvereniteta Republike Hrvatske proveo od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. ukupno 6 godina 1 mjeseca i 1 dan (sustav 12/24), pa da je samim time ima pravo i na mirovinu po ZHBDR. Nadalje, da je u periodu od 01. srpnja 1985. do 29. svibnja 1990. radio na poslovima gdje se mirovinski staž računa u povećanom trajanju 12/16
- ukupno 4 godine 10 mjeseci i 29 dana; da je u periodu od 01. srpnja 1996. do 31. prosinca 2021. radio na poslovima sa beneficiranim stažem 12/16 - ukupno 25 godina 6 mjeseci i 1 dan pa da je tako ukupno u sustavu beneficiranog staža proveo 30 godina i 5 mjeseci. Ističe nadalje da mu se, a kako se po članku 26. stavak 2. ZHBDR-a starosna dob za odlazak u mirovinu osobama koje su sudjelovale u borbenom sektoru u obrani suvereniteta RH smanjuje za vrijeme koje su proveli u borbenom sektoru (6 godina i 1 mjesec), a temeljem članka 4. ZODVO, PS i OSO vrijeme provedeno na poslovima beneficiranog staža 12/16 za svakih 4 godine provedene u tom sustavu 1 godina života manje, (ukupno 30 godina i 5 mjeseci), temeljem beneficiranog staža umanjuje dob za mirovinu za 7 godina i 6 mjeseci, (ukupno 13 godina i 7 mjeseci) te da je starosnu dob za mirovinu i 35 godina mirovinskog staža navršio 23. srpnja 2016. Navodi i to da mu je polazni faktor za određivanje starosne mirovine određen prema članku 85. stavak 1. ZOMO. Smatra da mu je polazni faktor za određivanje starosne mirovine trebalo odrediti po članku 85. stavak 3. ZOMO, a što da je za njega povoljnije. Polazni faktor za određivanje starosne mirovine osiguraniku koji prvi put stječe pravo na starosnu mirovinu i ima najmanje 35 godina mirovinskog staža, temeljem članka 85. stavak 3. ZOMO-a, da se povećava za 0.34% za svaki mjesec nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za pet godina i iznosi 1.204. Kada se vrijednosni bodovi (1.3136) pomnože sa ukupnim mirovinskim stažem iskazanim u obliku decimalnog broja (53,2940) s polaznim faktorom (1.204) osobni bod iznosi 84.2884, a ne 70.0069 kako je to izračunala Područna služba u Zagrebu. Prema odredbi članka 8. stavka 1. ZODVO, PS I OSO osobni bod se uvećava za 45 % i iznosi 122.2181. Kada se osobni bod 122.2181 pomnoži sa aktualnom vrijednošću mirovine 73.13, mirovina iznosi 8937.81 kn, a ne 7423.43 kn kako je izračunao HZMO-a. Ova svota mirovine umanjuje se prema članku 9.a. ZODVO, PS i OSO za 1107.56 kn i iznosi 7830.25 kn. Svota mirovine smanjuje se za 10% prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju i iznosi 7047.25 kn a ne 5956.86 kn kako je to izračunao HZMO-a. Mirovina po ZODVO, PS i OSO da iznosi 7047.25 kn, a HZMO-a da je izračunao 5956.86 kn što da je za 1090.39 kn manje od pravilno i zakonito izračunate mirovine. Kako je navršio uvjete za mirovinu i prema odredbama ZOMO/ZOHBDR-a smatra da mu je HZMO prema članku 98. ZOMO-a morao izračunati najpovoljniju mirovinu a na što da HZMO obvezuje i načelo pravne pomoći stranci propisano člankom 7. ZUP-a. Slijedom navedenog tužitelj tužbenim zahtjevom traži da se osporavana rješenja ponište i predmet vrati na ponovni postupak radi izračuna najpovoljnije-najveće pripadajuće mirovine.
5.Tuženik u odgovoru na tužbu navode tužitelja smatra neosnovanim iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja od 05. svibnja 2023., smatra da je isto doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima navedenim u obrazloženju osporavanog rješenja. Vezano za tužbene navode ističe da nije moguće kumulirati odredbe iz dva različita posebna propisa pri izračunu mirovine. Predlaže da se tužbeni zahtjev odbije.
6.U sporu je održavanjem rasprave 14. ožujka 2025. te razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24 – dalje: ZUS).
7.Tužitelj na raspravu nije pristupio a svoj izostanak je opravdao podneskom od 28. siječnja 2025. navodeći da se pozivu suda ne može odazvati zbog zdravstvenog razloga pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.
8.Tuženik je po svom opunomoćeniku na raspravi ostao pri odgovoru na tužbu i obrazloženju osporavanog rješenja.
9.Sud je izveo dokaze čitanjem spisa ovog upravnog spora te istom priležećih isprava te spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu.
10.Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.
11.Stranke nisu zatražile ni popisale troškove ovog upravnog spora.
12.Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.
13.Iz sadržaja spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu je razvidno, te među strankama nije sporno, da je tužitelju rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske , tj. ministra unutarnjih poslova, Klasa: UP/I- 112-02/21-07/783, Urbroj: 511-01-149-21-2 od 15. prosinca 2021. prestala služba s danom 31. prosinca 2021. s pravom na starosnu mirovinu; da je tužitelj dana 29. prosinca 2021. prvostupanjskom tijelu podnio zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu te da je rješenjem HZMO, Područne službe u Zagrebu, broj 1265508 od 17. siječnja 2022. tužitelju, počevši od 1. siječnja 2022., priznato pravo na starosnu mirovinu prema odredbi članka 6. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (Narodne novine, br. 128/99, 129/00, 16/01, 22/02, 41/08, 97/12 118/12 u daljnjem tekstu. Zakon o DVO, PSI OSO) te je istim rješenjem sukladno odredbi članka 131. stavak 1. ZOMO određen predujam koji se tužitelju isplaćuje počevši od 1. siječnja 2022.
14.Odredbom članka 6. Zakona o DVO, PSI OSO propisano je da se na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno čelnika tijela sigurnosno-obavještajnog sustava o prestanku službe zbog potreba službe osiguranik može ostvariti pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrši mirovinski staž od najmanje 30 godina, od toga najmanje 15 godina mirovinskog staža na dužnostima, odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema odredbama ovoga Zakona i drugih propisa kojima je bila uređena djelatna vojna služba, služba policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba pravosuđa (stavak 1.). Osobama sa statusom hrvatskog branitelja u 15 godina mirovinskog staža iz stavka 1. ovoga članka uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju (stavak 2.). Svi staževi osiguranja s povećanim trajanjem ostvareni po ranijim propisima kojima je bila uređena djelatna vojna služba i služba u svojstvu ovlaštene službene osobe, kao i poseban staž ostvaren na temelju sudjelovanja u Domovinskom ratu, međusobno se zbrajaju prilikom utvrđivanja uvjeta od 15 godina iz stavka 1. ovoga članka (stavak 3.).
15.Nadalje, nije sporno da je prvostupanjskim rješenjem, broj spisa 1265508 od 25. svibnja 2022. tužitelju, policijskom službeniku Ministarstva unutarnjih poslova, rođenom **.**.1962., određena starosna mirovina od 01. siječnja 2022. u svoti od 5956,86 kn mjesečno, a sve kako je to pobliže navedeno u izreci tog rješenja.
16.Tužitelju je dakle priznato pravo na starosnu mirovinu prema članku 6. Zakona DVO, PS i OSO. U vrijeme ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu navršio 59 godina i 5 mjeseci života i ukupni mirovinski staž od 53 godine, 3 mjeseca i 16 dana. Visina mirovine određena je prema odredbama Zakona o DVO, PS i OSO i ZOMO-a.
17.Iz podataka spisa proizlazi da je tužitelj u razdoblju od 30. svibnja 1990. do 30. kolovoza 1996. sudjelovao u Domovinskom ratu odnosno 6 godina 1 mjesec i 1 dan koji staž se računa u dvostrukom trajanju (potvrda Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke od 22. prosinca 2021. koja prileži spisu tuženog tijela)
18.Tužitelj je na prvostupanjsko rješenje izjavio žalbu u kojoj izražava nezadovoljstvo načinom obračuna mirovine i visinom iste te je ujedno naveo da mu, obzirom da je hrvatski branitelj – dragovoljac koji je u borbenom sektoru proveo više od 2000 dana, pripada i mirovina po odredbama ZOHBDR-a te je predložio da se navedeno prvostupanjsko rješenje poništi i da mu se izračuna pripadajuća mirovina po ZOHBDR-u te da se donese rješenje o mirovini koja je za njega povoljnija.
19.Osporavanim drugostupanjskim rješenjem žalba tužitelja je odbijena. U obrazloženju tog rješenja tuženik je, vezano za prigovore istaknute u žalbi, u bitnome naveo da je činjenica da je tužitelj bio sudionik Domovinskog rata uzeta u obzir jer je vremensko razdoblje koje je proveo u Domovinskom ratu uračunato u staž osiguranja u dvostrukom trajanju, sukladno odredbi članka 6. stavak 2. Zakona o DVO, PS i OSO, te smatra da u konkretnom slučaju nije bilo mjesta primjeni odredaba ZOHBDR-a navodeći da je Zakon o DVO, PS i OSO kao i ZOHBDR također poseban propis pa da se mirovina ne može utvrđivati istovremenom primjenom dvaju posebnih propisa.
20.Sa navedenim stavom tuženika suglasan je i ovaj sud obzirom da se određivanje starosne mirovine ne može kumulirati na temelju dva specijalna propisa, a što neosnovano zahtijeva tužitelj.
21.Međutim, ostaje činjenica da je tužitelj predložio da mu se izračuna pripadajuća mirovina i po ZOHBDR-u te da se donese rješenje o mirovini koja je za njega povoljnija a u čemu je ustrajao i tijekom ovoga spora pozivajući se na odredbu članka 98. ZOMO-a.
22.Odredbom članka 98. ZOMO-a je propisano da ako osiguranik, odnosno korisnik mirovine stekne pravo na dvije ili više mirovina prema ovome Zakonu ili nekom drugom zakonu Republike Hrvatske u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, može koristiti samo jednu mirovinu, prema vlastitom izboru.
23.Slijedom navedenog ovaj sud drži da su javnopravna tijela u konkretnom slučaju trebala utvrditi ostvaruje li tužitelj pravo na mirovinu i primjenom odredbi ZOHBDR-a, a ako ostvaruje, priznati mu onu mirovinu koja je za njega povoljnija (ona obračunata primjenom odredbi Zakona o DVO, PS i OSO i ZOMO-a ili pak ona obračunata temeljem odredbi ZOHBDR-a i ZOMO-a), a što su javnopravna tijela propustila učiniti.
24.Slijedom svega navedenog je temeljem odredbe članka 117. stavak 1. ZUS-a osporavano drugostupanjsko rješenje od 05. svibnja 2023., kao i prvostupanjsko rješenje od 25. svibnja 2022., valjalo poništiti te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak a kao je to odlučeno u izreci ove presude, time da će prvostupanjsko tijelo u ponovljenom postupku izvršiti ponovni izračun starosne mirovine tužitelja te tužitelju priznati mirovinu koja je za njega povoljnija, pridržavajući se pravnih shvaćanja i primjedaba suda u skladu s člankom 151. stavkom 2. ZUS-a.
U Splitu, 8. travnja 2025.
S U D A C
Marica Goreta
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude žalba nije dopuštena.
DNA:
-tužitelju,
-tuženiku, uz vraćanje spisa upravnog tijela,
-u spis.
