REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PAZINU
Franjevačke stube 2, Pazin
Poslovni broj Ovr-87/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju predlagatelj osiguranja (tužitelj) IĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Zustović, Marina Matanović i Zoran Sloković, odvjetnici u Pazinu, Franine i Jurine 7, i protivnik osiguranja ČĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničko ureda Dejan Jakac i Marina Mraković, odvjetnici u Buzetu, II istarske brigade 14/1, Pisarnica u Pazinu na adresi: [adresa], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 8. travnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja – prestanka smetanja posjeda nekretnina k. č. [katastarska čestica] ZGR. i 81/3 ZGR., obje zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i posjeda prava stvarne služnosti puta (prolaza i provoza) koja se u dužini od oko 15 metara i širini od oko 3 metara proteže preko nekretnine k. č. [katastarska čestica] ZGR. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od strane protivnika osiguranja, određuje se privremena mjera:
a) na način da se nalaže protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja uruči ključ lokota postavljenog na portun (kapiju) na sjevernoj strani nekretnine k. č. [katastarska čestica] ZGR. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i na taj način uspostavi prijašnje posjedovno stanje, sve u roku od 3 dana od dana dostave ovog rješenja protivniku osiguranja;
b) na način da se, ako protivnik osiguranja u ostavljenom roku od 3 dana od dana dostave ovog rješenja ne postupi po točki I. a) ovog rješenja o osiguranju, ovlašćuje predlagatelj osiguranja da sam ili putem trećih osoba, na trošak protivnika osiguranja, ukloni lokot postavljen na portun (kapiju) na sjevernoj strani nekretnine na k. č. [katastarska čestica] ZGR. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i na taj način uspostavi prijašnje posjedovno stanje.
II. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parnice koja se kod ovog suda vodi pod posl. br. Psp-5/2025.
III. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi troškove ovog postupka u iznosu 151,54 euro (sto pedeset jedan euro i pedeset četiri centa) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 8. travnja 2025. do isplate, po stopi koja se u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima utvrđuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 8 dana.
IV. Odbija se zahtjev protivnika osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je predložio određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine – prestanka smetanja posjeda nekretnina k. č. [katastarska čestica] ZGR. i 81/3 ZGR., obje zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i posjeda prava stvarne služnosti puta (prolaza i provoza) koja se u dužini od oko 15 metara i širini od oko 3 metara proteže preko nekretnine k. č. [katastarska čestica] ZGR. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od strane protivnika osiguranja, i radi sprječavanja nastanka nenadoknadive štete predlagatelju osiguranja; a) na način da se nalaže protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja uruči ključ lokota postavljenog na portun (kapiju) na sjevernoj strani nekretnine na k. č. [katastarska čestica] ZGR. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i na taj način uspostavi prijašnje posjedovno stanje, sve u roku od 3 dana od dana dostave rješenja protivniku osiguranja; b) na način da se ako protivnik osiguranja u ostavljenom roku od 3 dana ne postupi tako, ovlašćuje predlagatelj osiguranja da sam ili putem trećih osoba, na trošak protivnika osiguranja, ukloni lokot postavljen na portun (kapiju) na sjevernoj strani nekretnine na k. č. [katastarska čestica] ZGR. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i na taj način uspostavi prijašnje posjedovno stanje; a trajanje mjere predloženo je do pravomoćnog okončanja postupka koji se kod ovog suda vodi pod posl. br. Psp-5/2025.
1. 1. U obrazloženju prijedloga je naveo da je protivnik osiguranja vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] ZGR. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, a predlagatelj osiguranja da je vlasnik nekretnina k. č. [katastarska čestica] ZGR. i 81/3 ZGR., obje zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti. Predlagatelj osiguranja da svoje nekretnine koristi kao veću kuću izgrađenu na k. č. [katastarska čestica] ZGR. i manju kuću izgrađenu na k. č. [katastarska čestica] ZGR. i 81/3 ZGR. i okućnicu tih dvaju objekata. Pored stambenog dijela i podruma, u tim dvjema kućama da se nalaze apartman kao zasebni samostojeći objekt i studio apartman, koje iznajmljuje turistima. Nekretnina protivnika osiguranja da je u naravi kuća s okućnicom po kojoj prolazi put kojim se s javnog puta na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], vozilima i pješice pristupa do gore navedenih nekretnina predlagatelja osiguranja. Predlagatelj osiguranja, a ranije i njegovi pravni prednici, da su javnog puta na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], do svojih nekretnina na k. č. [katastarska čestica] ZGR. i 81/3 ZGR., obje zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oduvijek pristupali preko nekretnine na k. č. [katastarska čestica] ZGR. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protivnika osiguranja i na taj način vršili posjed prava stvarne služnosti puta (prolaza i provoza) preko navedene nekretnina u širini od oko 3 metara i u duljini od oko 15 metara. Predlagatelj osiguranja, koji predmetni put koristi za pristupanje do svoje nekretnine vozilima (u pravilu osobnim automobilom, ali po potrebi i drugim prijevoznim sredstvima poput traktora, kombija i dr.) i pješice da vrši posjed navedenog prava stvarne služnosti kao posljednji, faktični i mirni posjednik. Nadalje, ulaz s javnog puta na nekretninu protivnika osiguranja da je bio potpuno slobodan do prije oko 35 godina kada su pravni prednici protivnika osiguranja na ulaz postavili portun (kapiju), no isti da nikada nije bi zaključan te se predlagatelj osiguranja normalno, neometano koristio gore opisanom služnošću. Protivnik osiguranja da je prvi put zaključao predmetni portun negdje između 3. i 6. svibnja 2024., no, kada je predlagatelj osiguranja utvrdio da je isti zaključan odmah je nazvao tuženika te je tuženik odmah portun i otključao. Nakon toga, 12. srpnja 2024. protivnik osiguranja da je ponovno zaključao portun, nakon čega se predlagatelj osiguranja odmah poslužio pravom samopomoći i otvorio predmetni portun. Protivnik osiguranja da je zatim 5. ili 6. siječnja 2025. postavio lokot i zaključao portun, a predlagatelj osiguranja se 7. siječnja 2025. poslužio pravom samopomoći, prepilio lokot i ponovno otvorio portun (učinio da isti nije zaključan, a prilikom korištenja prolaza otvarao je i zatvarao portun u skladu s potrebom prolaženja). Nakon toga, protivnik osiguranja da je prijavio predlagatelja osiguranja MUP-u te je isti saslušan u svojstvu osumnjičenika. 11. siječnja 2025. da je protivnik osiguranja postavio lokot na predmetni portun, a pritom predlagatelju osiguranja nije uručio ključeve tog lokota. Protivnik osiguranja, kao unuk ranijih vlasnika nekretnine da zna da su predlagatelj osiguranja i njegovi pravni prednici po tome putu oduvijek pristupali do svojih nekretnina, odnosno da je predlagatelj osiguranja vršio posjed prava stvarne služnosti preko nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja, pa da je jedino moguće zaključiti kako je protivnik osiguranja s namjerom postavio lokot i zaključao predmetni portun kako predlagatelj osiguranja tim putem više ne bi mogao prolaziti do svojih nekretnina.
1. 2. Glede nastanka nenadoknadive štete, predlagatelj osiguranja je istaknuo da u kućama na nekretninama k. č. [katastarska čestica] ZGR. i 81/3 ZGR. k. o. [katastarska općina] iznajmljuje apartman kao zasebni samostojeći objekt i studio apartman do kojih se pristupa putem opisane služnosti, pa da se predlagatelj osiguranja do prestanka smetanja nije u mogućnosti baviti turističkom djelatnošću na svojim nekretninama zbog čega trpi značajnu financijsku štetu. Osim za pristup do apartmana, predmetna služnost da je nužna i za korištenje kolnog prilaza do kuća predlagatelja osiguranja u slučaju da je u ili iz kuća potrebno prevesti bilo kakav teret većeg volumena, a najbitnije da je to da predmetna služnost predstavlja jedini kolni pristup do kuća predlagatelja osiguranja u kojim se, između ostalog nalaze samostojeći objekt s apartmanom i studio apartman. Ujedno predmetna služnost predstavlja i jedini kolni pristup po kojem mogu pristupiti vozila hitnih službi (primjerice hitne pomoći koja bi mogla biti potrebna nekome u tim kućama ili vatrogasca. Uz to predmetnom služnošću da se osigurava pristup električnom ormariću za očitavanje potrošnje struje i pristup kanalizacijskoj mreži.
1. 3. Predmetni prijedlog za osiguranje podnesen je zajedno uz tužbu zbog smetanja posjeda prava stvarne služnosti koja je zaprimljena pod posl. br. Psp-5/2025, a čiji tužbeni zahtjev glasi na utvrđenje da je tuženik ovdje protivnik osiguranja smetao tužitelja odnosno predlagatelja osiguranja u posljednjem mirnom posjedu nekretnina k. č. [katastarska čestica] ZGR. i 81/3 ZGR. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i posjedu prava stvarne služnosti puta (prolaza i provoza) koja se u dužini od oko 15 metara i širini od oko 3 metara proteže preko nekretnine k. č. [katastarska čestica] ZGR. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (sve prema skici vještaka mjerničke struke koja čini sastavni dio ove presude), na način da je tuženik na portun (kapiju) na sjevernoj strani nekretnine k. č. [katastarska čestica] ZGR. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji do tada nikada nije zaključavan, postavio lokot i zaključao, a tužitelju nije uručio ključeve te da je na taj način onemogućio tužitelja u nesmetanom posjedu navedenih nekretnina i prava stvarne služnosti puta na dosadašnji način; te na nalog tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje, kakvo je bilo prije izvršenog čina smetanja posjeda prava stvarne služnosti puta, na način da o svom trošku izradi i tužitelju uruči ključeve portuna (kapije) koji se nalazi na sjevernoj strani k. č. [katastarska čestica] ZGR. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da omogući tužitelju prolaz po predmetnom putu i nesmetan posjed nekretnina na k. č. [katastarska čestica] ZGR. i 81/3 ZGR. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i posjed prava stvarne služnosti puta preko nekretnine k. č. [katastarska čestica] ZGR. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; uz zabranu tuženiku svakog takvog ili sličnog daljnjeg smetanja posjeda tužitelja predmetne stvarne služnosti puta.
2. U odgovoru od 10. ožujka 2025. (dopunjen 11. ožujka 2025.) na prijedlog za određivanje privremene mjere, protivnik osiguranja usprotivio se određivanju privremene mjere s obrazloženjem da bi njezinim prihvaćanjem u cijelosti bio ispunjen (i prihvaćen) prije suđenja i provođenja dokaza postavljeni zahtjev u postupku zbog smetanja posjeda posl. br. Psp-5/2025 kojim se traži uručivanje ključeva kojima je zaključan portun (kapije), a u ovom se postupku traži ta ista stvar – uručivanje ključa lokota na portunu (kapiji), što da nije dopušteno. Nadalje, protivnik osiguranja da se tijekom 2024. dogovorio s predlagateljem osiguranja da se predlagatelj osiguranja neće više služiti navedenim prolazom za pristup do svojih nekretnina. Stranke da su se suglasile da nakon što odu zadnji turisti predlagatelja osiguranja u sezoni 2024. da se navedeni prolaz neće više koristiti. Stoga, da je po odlasku zadnjih turista protivnik osiguranja zatvorio prolaz. Portun da je u srpnju bio zatvoren, pa ponovno otvoren po protivniku osiguranja, no nakon toga protivnik osiguranja je kolovozu 2024. prije Vele Gospe (negdje u periodu 10.–14. kolovoza) postavio lanac i lokot i time zaključao portun, te da je takvo stanje posjeda egzistiralo sve do siječnja 2025. S obzirom na vremenski protek od više mjeseci, posjed protivnika osiguranja da se itekako umirio, te predlagatelj osiguranja da nije imao u siječnju 2025. pravo na samopomoć.
2. 1. Po zaprimanju tužbe zbog smetanja posjeda protivnik osiguranja da je zatražio zaštitu svojeg prava vlasništva podnošenjem tužbe, a sve s obzirom na to da protivnik osiguranja pristup do svoje nekretnine može osigurati direktno s javnog puta. Nekretnine predlagatelja osiguranja da neposredno graniče s javnim putem. Manja kuća (nekad štalica) da se nalazi neposredno uz javni put k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Manja kućica (nekad štalica) da je od puta omeđena ogradnim zidom kojeg si predlagatelj lako može otvoriti radi pristupa. Veća kuća da ima pristup omogućen sa javne prometnice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje čine javnu cestu. Za ulaz s te javne ceste u svoje dvorište predlagatelj osiguranja da ima veliki pokretan portun koji može otvarati i zatvarati po svojoj potrebi. Turisti koje je predlagatelj osiguranja naveo da nisu bili u objektu od kolovoza 2024. nadalje. Turista da nema ni u trenutku pisanja očitovanja. Turisti predlagatelja da imaju mogućnosti pristupa preko glavnog portuna koji vodi s javne prometnice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na nekretnine predlagatelja osiguranja. S obzirom na to da predlagatelj osiguranja, već više od pola godine nema turiste u svojem objektu, da istome ne prijeti nikakva opasnost ili šteta. Ako mu dođu, turisti imaju pristup do nekretnine predlagatelja osiguranja preko „glavnog portuna“ koji se nalazi na nekretnini predlagatelja osiguranja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ako predlagatelj osiguranja treba dizati neki „teži“ teret, za to da mu je tako i onako potrebna dizalica, pa ta dizalica može lako preko zida predlagatelja osiguranja spustiti taj teret kamo god predlagatelj osiguranja želi.
3. Radi ocjene osnovanosti prijedloga za osiguranje sud je proveo dokazni postupak u kojem je pročitao i razgledao isprave koje su stranke priložile uz prijedlog i odgovor na prijedlog, odnosno izvatke iz zemljišne knjige (str. 9–11, 57), izvod iz Geoportala (str. 12), geodetsku situaciju stvarnog stanja Geo Delo d. o. o. [adresa] od lipnja 2025. (str. 13), fotografije (str. 14–39), prijepis posjedovnog lista (str. 40–41), uporabnu dozvolu Istarske županije, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pazin, od 5. veljače 2020. (str. 42–44), rješenje Istarske županije, Upravnog odjela za turizam, od 6. srpnja 2020. (str. 45–48), pouku o pravima osumnjičenika od 11. siječnja 2025. (str. 49), tužbu radi zaštite vlasništva (str. 58–59); kao i dodatne isprave koje je predlagatelj osiguranja odnosno tužitelj priložio uz podnesak od 17. ožujka 2025. predan u predmetu posl. br. Psp-5/2025, odnosno povijesni izvadak iz zemljišne knjige (str. 65–66), fotografije (67–68), te popis turista (str. 69).
4. Prijedlog za izdavanje privremene mjere je osnovan.
5. U skladu s odredbom čl. 341. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/2012., 25/2013. – Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, 93/2014., 55/2016. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2017., 131/2020. i 114/2022.; dalje: OZ) privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. U skladu s čl. 346. st. 1. OZ-a privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema čl. 346. st. 2. OZ-a, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a). U smislu citiranih zakonskih odredbi, u postupku osiguranja razina ocjene postojanja pretpostavki za određivanje privremene mjere osiguranja je vjerojatnost (ne dokazanost).
6. U smislu odredbe čl. 341. st. 2. OZ-a, u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora individualizirati svoju tražbinu i po predmetu i po osnovi te navesti činjenice na kojima temelji zahtjev za određivanje privremene mjere i predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju.
6. 1. Predlagatelj osiguranja je konkretno naznačio svoju tražbinu kao nenovčanu te je tražbinu individualizirao, a naveo je i da bi mu, ako se mjera ne bi prihvatila, bila nanesena nenadoknadiva šteta.
7. Cilj privremenih mjera ne može biti ostvarenje tražbine, konkretno nenovčane, što znači da se privremenom mjerom ne bi smjelo iscrpiti sadržaj predlagateljeve tražbine, o čemu sud treba voditi računa kod donošenja privremene mjere, ali konačna odluka ovisi od prirode odnosa, odnosno konkretnog predmeta spora. U ovoj je situaciji sud imao u vidu odredbu čl. 20. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) prema kojoj je samovlast je zabranjena; te bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed; kao i činjenicu da protivnik osiguranja nije osporio posjed prava stvarne služnosti predlagatelja osiguranja na predmetnoj nekretnini sada u vlasništvu protivnika osiguranja, koji je trajao do sredine kolovoza 2024. (a prema fotografijama snimljenim po predlagatelju osiguranja od 14. listopada 2024. i 11. studenog 2024. nastavio se i na te dane) te činjenicu da nije osporio ni da je postavio lanac i lokot bez uručivanja ključa lokota predlagatelju osiguranja; te je sud zbog pravne sigurnosti, ocijenio da je osnovano odrediti privremenu mjeru.
7. 1. O tzv. konzumiranju tužbenog zahtjeva može se govoriti samo u onim slučajevima kada nakon provedbe privremene mjere nije, po prirodi stvari, moguće uspostavljanje prijašnjeg stanja kakvo je bilo prije provedbe privremene mjere, a što konkretno nije slučaj.
8. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine usmjerene na posjedovnu zaštitu, već i podnošenjem tužbe zbog smetanja posjeda, a privremena mjera je samo sredstvo privremenog osiguranja određene tražbine i određuje se kada predlagatelj učini vjerojatnim (ne izvjesnim ili dokazanim) da ta tražbina postoji, kao i subjektivnu pretpostavku, odnosno vjerojatnost da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, a koja se ogleda u činjenici da bi protivnik osiguranja onemogućavanjem pristupa nekretninama u vlasništvu predlagatelja osiguranja moguće spriječio predlagatelja osiguranja u obavljanju turističke djelatnosti i ostvarivanju financijskog dobitka.
8. 1. Iz popisa turista za predmetni apartman predlagatelja osiguranja vidljivo je da su, protivno navodima protivnika osiguranja, u predmetnom apartmanu bili turisti, i to od 3. kolovoza 2024. do 10, kolovoza 2024., te od 12. kolovoza 2024. do 24. kolovoza 2024.
8. 2. Osim toga, kako to proizlazi iz fotografija u spisu, predmetni prolaz je jedini kolni pristup do kuća predlagatelja osiguranja (za pristup s „glavne“ prometnice na kojeg se poziva protivnik osiguranja za sada, iz fotografija koje su priložene uz odgovor, ne proizlazi da predstavlja kolni put koji bi vodio do kuća predlagatelja, barem ne na sjever), te se njime, prema navodima predlagatelja osiguranja, osigurava pristup električnom ormariću za očitavanje potrošnje struje i pristup kanalizacijskoj mreži.
9. Konkretnom privremenom mjerom se sporni odnos između stranaka uređuje privremeno, a posjed kojeg predlagatelj osiguranja stječe provedbom privremene mjere nije nešto novo za protivnika osiguranja, te nije nešto trajno, i upravo ta privremenost privremene mjere ukazuju na odsutnost potpune identifikacije s ostvarenjem same tražbine. Uostalom, u smislu čl. 354. st. 1. OZ-a protivnik osiguranja ima prema predlagatelju osiguranja pravo na naknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju je utvrđeno da je bila neosnovana.
10. Uzgredno, prema mišljenju ovoga suda, ne proizlazi da bi protivnik osiguranja ovom mjerom trpio štetu (jer izuzev navoda da su se stranke tako dogovorile, protivnik osiguranja nije naveo razlog zašto je taj portun najednom zatvorio, i to nakon dugogodišnjeg korištenja od strane predlagatelja osiguranja), u smislu čl. 344. st. 2. OZ-a, u vezi s čl. 346. st. 2. OZ-a, koji propisuje da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost (opasnost iz čl. 346. st. 1. OZ-a) ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
11. Budući da je sud zaključio da su ispunjene sve pretpostavke za određivanje privremene mjere, odlučeno je kao u t. I. i II. izreke rješenja.
12. Stranke su zatražile naknadu troškova postupka. Kako je prijedlog za osiguranje u cijelosti prihvaćen, na temelju čl. 14. st. 4. OZ-a (prema kojem je protivnik osiguranja dužan predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za osiguranje), sukladno tbr. 11. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023.) u vezi s tbr. 7. t. 2. Tarife, te tbr. 46., tbr. 52. i tbr. 54. Tarife, prema kojima predlagatelju osiguranja pripada 80 bodova za cjelokupni postupak, a prema troškovniku tužitelja (za sastav prijedloga 125,00 eura s PDV-om), kao i iznos od 26,54 eura na ime sudskih pristojbi za prijedlog i rješenje, prema tar. br. 1. st. 1. i 2. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine” br. 37/2023.), odlučeno je kao u t. III. i IV.
U Pazinu 8. travnja 2025.
Sutkinja
Mihaela Kaligari Hek
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku osam dana od dostave rješenja.
DNA:
– predlagatelj osiguranja po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi za prijedlog za osiguranje i rješenje, i uz podneske protivnika osiguranja od 10. ožujka 2025. i 11. ožujka 2025.
– protivnik osiguranja po pun.