Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž Zk-11/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Marini Tanti, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Kornelija Brlečić Ivko, odvjetnica u Zagrebu, Kunišćak 32, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj Z-3700/23 od 29. rujna 2023., 8. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagateljice PS kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj Z-3700/23 od 29. rujna 2023., te se nalaže brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga određene rješenjem posl. broj Z-51009/23 od 9. studenog 2023. u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Uvodno označenim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
"I) Prijedlog se odbija.
II) Zabilježuje se odbijeni prijedlog PS, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]."
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila predlagateljica, pobijajući ga iz svih žalbenih razloga, a posebno iz razloga što je pobijano rješenje kontradiktorno stanju spisa, a obrazloženje nejasno i proturječi priloženoj dokumentaciji i nespornom činjeničnom stanju, na koje je činjenično stanje sud potom pogrešno primijenio materijalno pravo. U žalbi ističe da sud pogrešno tumači odredbe Zakona o zemljišnim knjigama, posebice čl. 208. istog Zakona, koji omogućuje pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka kojim se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kada postoji opravdani razlog, kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da je stanje nekretnine drugačije ili neusklađeno. Pravni interes postoji uvijek kada je očito nesuglasje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim i katastarskim stanjem, o čemu se radi u konkretnom slučaju, što je dokazano priloženom dokumentacijom, Uvjerenjem nadležnog katastra, a posebice elaboratom RN 2652/2011 k. o. [katastarska općina]. Predlagateljica je uz prijedlog dostavila dokumentaciju iz koje nesporno proizlazi njezin pravni interes za pokretanje ovog postupka, u kojem je predložila provođenje niza dokaza i dokazala neusklađenost katastarskog, stvarnog i gruntovnog stanja predmetne nekretnine i zatražila usklađenje i provedbu elaborata. Kako je u konkretnom slučaju, osim u vlastovnici, zatražena promjena u posjedovnici predmetnog zk. uloška, sud je bio dužan postupiti sukladno čl. 209. st. 5. Zakona o zemljišnim knjigama i dopustiti otvaranje ispravnog postupka, tijekom kojeg bi se nastavno ocjenjivala osnovanost predloženih upisa. U ovoj fazi postupka nije relevantno hoće li biti prihvaćeni svi zatraženi upisi, obzirom da isto ovisi o ocjeni osnovanosti prijedloga nakon provođenja predloženih dokaza, no priložena dokumentacija nesporno dokazuje pravni interes predlagateljice. Predlagateljica je zatražila provedbu elaborata RN 2652/2011 k. o. [katastarska općina], temeljem kojeg elaborata i prijavnog lista se usklađuje oblik i površina te se formira k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 418 m[2] koja se sastoji od dijela k. č. [katastarska čestica], površine 366 m[2] , te dijela k. č. [katastarska čestica], površine 52 m , a sve uz provedbu Prijavnog lista za upis objekta kojim se mijenja opis iste odnosno dopušta se upis; [adresa], kuća br. 25 površine 62 m[2] , garaža površine 50 m i dvorište 306 m , (ukupno 418 m[2] ), a zatražila je i upis prava vlasništva predlagateljice u cijelosti, uz istovremeno brisanje tog prava s imena NS, u 12/60 dijela i OS, u 7/60 dijela. Pobijano rješenje ne sadrži niti jedan razlog zašto sud smatra da provedba elaborata nije osnovan razlog za pokretanje postupka, niti zašto odbija provesti predmetni elaborat RN-2652/2011, iako je predlagateljica zatražila provedbu istog, obzirom da je nesporno da postoji razlika opisa nekretnine u zemljišnim knjigama i katastru, odnosno očito nesuglasje zemljišnoknjižnog stanja i stvarnog stanja nekretnine. Prvostupanjski sud svoju odluku opravdava samo činjenicom kako se podaci ne razlikuju u zemljišnim knjigama i pri nadležnom katastru, te da nije priložena isprava iz koje bi bilo razvidno stjecanje predmetne nekretnine u cijelosti, što također nije osnovan razlog da se ne odobri pokretanje odnosno otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka i tijekom postupka nastavno utvrde uvjeti za predloženi upis. Spisu je priložena dokumentacija glede formalno upisane NS, upisane za 12/60 dijela, odnosno istovjetne osobe OS, za 7/60 dijela, objašnjeno je da se radi o istoj osobi koja je napustila Hrvatsku prije 1980., a priložena dokumentacija dokazuje pravni slijed upisa iste te njenu rodbinsku vezu s predlagateljicom i njenim prednikom. NS odnosno OS radi nepoznate adrese nije sudjelovala niti u jednom postupku glede predmetne nekretnine kroz posljednjih 40 godina i predlagateljica nema nikakvih saznanja o istoj posljednjih 20 godina, s time da je na istu okolnost predloženo provođenje dokaza saslušanja svjedoka, kako glede istovjetnosti osobe, tako i trajanja i kvalitete posjeda. Poziva se na odluku Županijskog suda u Sisku posl. broj Gž- 575/2022-2 od 18. srpnja 2022. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i dopustiti otvaranje zemljišnoknjižnog postupka, te ga potom i provesti.
3. Žalba nije osnovana.
4. Suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, valjano je obrazloženo, razlozi o odlučnim činjenicama su jasni i neproturječni, a izreka rješenja ne proturječi obrazloženju, pa nije ostvarena bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22. – u daljnjem tekstu: ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19. i 128/22. – u daljnjem tekstu: ZZK).
4.1. Sud prvog stupnja nije počinio ni bitne povrede odredaba (ovršnog) postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP i čl. 381. ZPP u vezi čl. 99. st. 2. ZZK, a materijalno je pravo pravilno primijenjeno.
5. Iz spisa predmeta slijedi da je predlagateljica 19. srpnja 2023. podnijela prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem navodi da je uknjižena zemljišnoknjižna suvlasnica za 41/60 dijela k. č. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da je za 19/60 dijela izvanknjižna suvlasnica iste nekretnine, koji je suvlasnički dio formalno upisan na NS, [adresa], za 12/60 dijela te za 7/60 dijela na OS, [adresa]. Radi se o istoj osobi, teti predlagateljice, koja je napustila Hrvatsku prije 1980., te je Rješenjem Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove brisana iz državljanstva SRH i SFRJ, radi prijema državljanstva SR Njemačke i od tada do danas nije konzumirala bilo kakva prava na predmetnoj nekretnini, nije bila u posjedu iste, niti je na njoj vršila stvarnu vlast, a predlagateljica kroz posljednjih 20-ak godina nema nikakvih saznanja o njoj. Ugovorom o ustupanju na korištenje zemljišta Skupštine općine Maksimir od 16. veljače 1965. predmetna k. č. [katastarska čestica] predana je na korištenje radi izgradnje obiteljske stambene zgrade supružnicima P i SS te njihovoj malodobnoj djeci, OS, NS i ĆS, temeljem kojeg rješenja su svi članovi obitelji SS bili upisani s jednakim suvlasničkim dijelom, na adresi [adresa] u [adresa], da bi se onda nastavno u odnosu na sve evidentirala nova adresa, [adresa], iz kojeg je razloga formalno upisana suvlasnica bila upisana s dvije adrese i s imenom NS i OS, iako se radi o istoj osobi. Svi nastavni upisi na predmetnoj nekretnini vršili su se prijenosom suvlasničkih dijelova unutar obitelji SS, i to temeljem nasljeđivanja iza pok. SS, te jednog od tada mldb.djece pok. ĆS, odnosno kasnije dosmrtnog uzdržavanja iza pok. ES. Predlagateljica je rođena i oduvijek živi u predmetnoj nekretnini u UI. bršljana 25, svoj je dio formalno stekla 2021. darovanjem od oca GS, a preko istoga nesmetano i neprekinuto vrši faktičnu vlast i posjed na predmetnoj nekretnini kroz višedesetljetni period. Predmetna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prema katastarskim podacima nadležnog katastra, odgovara k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 418 m[2] i to kuća br. 25, Ulica bršljana površine 62 m , garaža 50 m i dvorište 306 m , a što je upisano u posjedovni list 1321 k. o. [katastarska općina]. Prednik predlagateljice GS zatražio je 2011. usklađenje stvarnog katastarskog i gruntovnog stanja te upis objekta, slijedom čega je izrađen elaborat i prijavni list br. RN 2652/2011, koji je potvrđen izdanom potvrdom Gradskog ureda za katastar zemljišta i nekretnine Odsjek I-Zagreb od 30. rujna 2011., koji original se nalazi u zbirci isprava br. Z-37313/12, no čija provedba je odbijena. Predlagateljica je zatražila novo potvrđivanje navedenog elaborata, ali kako od 2015. izdane potvrde više nemaju vremensko ograničenje na godinu dana, nadležni katastar više ne izdaje nove potvrde, već je 10. srpnja 2023. izdao očitovanje kojim potvrđuje da je stanje nepromijenjeno. Razlog odbijanja zemljišnoknjižne provedbe navedenog elaborata i prijavnog lista formalne je prirode - nedostatne dokumentacije glede k. č. [katastarska čestica] i neusklađenosti površine za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uvidom u zk. stanje navedenih čestica, proizlazi da je k. č. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kao cesta, površine 331 čhv, kao društveno vlasništvo s pravom korištenja za korist Općine Maksimir, Zagreb. Međutim, iz priložene dokumentacije glede dijela k. č. [katastarska čestica] proizlazi suprotno, kao i relevantne činjenice za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa ukazuje na to da je Rješenjem Komisije o izuzimanju neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika ili korisnika br. UP/I-05/3-17-2139/4-1981 od 3. lipnja 1981. određena predaja u posjed dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 29 čhv, po novoj izmjeri k. č. [katastarska čestica], koja je u vlasništvu obitelji GS. Iz obrazloženja istog rješenja razvidno je da djed predlagateljice, MS, traži da mu se osim naknade za oduzeto zemljište od 29 čhv, formalno regulira te dodijeli "prolaz između njegove i susjedne kuće (širok 2 m) uz izdavanje dokumentacije za takvo pripajanje". U istom postupku je utvrđeno da taj pojas od 2 metra čini njegovo dvorište, te da isto nije niti predviđeno da bude cesta. Rješenjem Sekretarijata za građevinarstvo, komunalne stambene poslove od 4. lipnja 1981. razvidno je pak da se taj oduzeti dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 29 čhv obitelji MS odnosi na kolna vrata, pješačka vrata i ogradu, s time da isto rješenje nije provedeno u zemljišnim knjigama, već je predmetna čestica i dalje upisana na površinu od 129 čhv, a NS je u to vrijeme već bila nepoznatog boravišta. Prednici predlagateljice su odmah po opisanoj eksproprijaciji zatražili reguliranje pripojenog pojasa širine 2 m, no dopisom Sekretarijata za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove od 26. kolovoza 1981. odlučeno je da će se o tom moći rješavati nakon što bude razrađen Zakon o građevinskom zemljištu, što nije učinjeno. Prednik predlagateljice je 4. ožujka 2016. zatražio od Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada reguliranje istog, te sklapanje diobenog ugovora sukladno elaboratu RN 2652/2011 u odnosu na 52 m[2] k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali također nije dobio nikakav odgovor. Predmetni prostor širine 2 m koji graniči s kbr. 23 u naravi čini ograđeno dvorište predlagateljice na adresi [adresa] i nema, niti je ikad imao, status ceste. Stoga je predmetnim elaboratom usklađeno stvarno, katastarsko i gruntovno stanje te je prikazano da novoformiranu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čini dio k. č. [katastarska čestica] površine 366 m[2] i dio k. č. [katastarska čestica] površine 52 m , a predlagateljica uslijed proteka vremena ne raspolaže dokumentacijom podobnom za redovan zemljišnoknjižni postupak upisa i provedbe elaborata. Kako u konkretnom slučaju ne postoji ništa sporno, niti postoji bilo kakva prepreka za stjecanje prava vlasništva originarnim putem, te su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti glede roka i kvalitete posjeda predmetne nekretnine, u odnosu na formalno upisanu suvlasnicu i na nepostojeći status ceste, sud je ovlašten ocijeniti nesporne činjenice glede zatražene odluke o upisu prava vlasništva na nekretnini stečenoj dosjelošću u korist predlagateljice. Poziva se na odluke Županijskog suda u Karlovcu posl. broj Gž- 140/2021-2 i Županijskog suda u Varaždinu posl. broj Gž Zk-590/2016-2. Stoga predlaže pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka i donošenje rješenja kojim će se dopustiti provedba elaborata RN 2652/2011 k. o. [katastarska općina], temeljem kojeg elaborata i prijavnog lista se usklađuje oblik i površina te formira k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od dijela k. č. [katastarska čestica], površine 366 m[2] , te dijela k. č. [katastarska čestica], površine 52 m , a sve uz provedbu Prijavnog lista za upis objekta kojim se mijenja opis iste odnosno dopušta se upis; Ulica bršljana, Zagreb, kuća br. 25 površine 62 m[2] , garaža površine 50 m[2] i dvorište 306 m , te upis prava vlasništva predlagateljice na toj nekretnini, za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena NS, za 12/60 dijela i OS, za 7/60 dijela.
6. Pobijanim je rješenjem prvostupanjski sud odbio prijedlog predlagateljice za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka. U obrazloženju pobijanog rješenja sud navodi da predlagateljica ne raspolaže ispravama kojima bi mogla učiniti vjerojatnim da joj pripada pravo vlasništva na novoformiranoj čestici koja nastaje prijavnim listom RN 2652/11 (k. č. [katastarska čestica], kuća br. 25, površine 62 m[2] , izgrađeno zemljište, površine 50 m[2] i dvorište, površine 306 m , ukupne površine 418 m ), jer iz istoga proizlazi da novoformirana čestica 2608/67 nastaje od k. č. [katastarska čestica] koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i dijela k. č. [katastarska čestica] koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Osim toga, predlagateljica je uknjižena kao suvlasnica k. č. [katastarska čestica] za 41/60 dijela, dok je za 19/60 dijela kao suvlasnica upisana NS (Slavka) Lazić, a samo navodi predlagateljice o tome da ista nije u posjedu nekretnine i da ne izvršava svoja prava na nekretnini nisu dovoljni da bi se moglo smatrati kako postoji opravdan razlog za vođenje ispravnog postupka koji ima za cilj brisanje prava vlasništva NS na k. č. [katastarska čestica], iz razloga što prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi vjerojatnost da osobi koja predlaže vođenje postupka pripada pravo vlasništva na nekretnini, odnosno isprave kojima se dokazuje opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, kako to propisuje čl. 209. st. 2. i 4. ZZK, pa u tom smislu samo navodi o tome da osoba koja je upisana u zemljišnoj knjizi ne konzumira svoje pravo nisu dovoljni za otvaranje i vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Sve isprave na koje ukazuje predlagateljica su isprave na temelju kojih je sud već dopustio uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi u korist NS, pravnog prednika predlagateljice GS i same predlagateljice, pa iz tih isprava ne proizlazi vjerojatnost da samo predlagateljici pripada pravo vlasništva. Opravdani razlog za vođenje ispravnog postupka ne proizlazi niti iz stanja u katastarskom operatu u kojem je upisana k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća, [adresa] (62 m[2] ), garaža (50 m[2] ) i dvorište (306 m ), ukupne površine 418 m , koja odgovara novoformiranoj čestici 2608/67 k. o. [katastarska općina], koja nastaje prijavnim listom RN 2652/11, jer su, prema podacima iz katastarskog operata kao posjednici nekretnine evidentirani GS i OS, pa niti iz posjedovnog lista ne proizlazi vjerojatnost da upravo predlagateljici pripada u cijelosti pravo vlasništva na nekretnini. Nadalje, sud prvog stupnja utvrđuje kako se kod pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka i ocjenjivanja opravdanosti njegovog vođenja mora raditi o ispravama u odnosu na osobe koje su upisane u zemljišnoj knjizi, ili barem u katastarskom operatu te učiniti barem vjerojatnim da u odnosu na te osobe predlagateljici pripada pravo vlasništva, dok podatak da je NS brisana iz državljanstva SRH i SFRJ radi prijema u državljanstvo SR Njemačke ne čini vjerojatnim da predlagateljici pripada pravo vlasništva. Na kraju, sud zaključuje kako se u konkretnom slučaju ne radi ni o usklađenju zemljišnoknjižnog sa katastarskim stanjem, osim u pogledu oblika i površine čestice, jer predlagateljica niti u katastarskom operatu nije evidentirana kao posjednica nekretnine.
7. Prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK, pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. Na pojedinačni ispravni postupak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o sastavljanju uložaka i ispravnom postupku u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige (st. 2.). Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa (st. 3.).
7.1. Odredbom čl. 209. st. 1. ZZK je propisano da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je st. 4. istog članka propisano da se prijedlogu iz st. 1. tog članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'' broj 81/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05., 60/10., 55/13., 63/19. i 128/22.) prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
8. U praksi se radi o situaciji kada osoba koja tvrdi da joj pripada neko knjižno pravo ne raspolaže ispravama podobnim za upis, no raspolaže ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost pripadnosti tog prava.
8.1. U konkretnom slučaju, predlagateljica uz prijedlog nije priložila ni jednu privatnu ili javnu odnosno javnoovjerovljenu ispravu iz koje bi proizlazilo da na strani predlagateljice ili njenih pravnih prednika postoji pravni temelj stjecanja prava vlasništva k. č. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 19/60 dijela upisanog u korist NS (OS) NS, već prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka temelji na tvrdnji da su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti glede roka i kvalitete posjeda predmetne nekretnine, u odnosu na navedenu formalno upisanu suvlasnicu, te upućuje na dosjelost kao pravni temelj stjecanja predmetne nekretnine
8.2. Međutim, činjenica da je NS (Slavka) Lazić, kao upisana vlasnica predmetne k.č. za 19/60 dijela, napustila Republiku Hrvatsku prije 1980. i da je brisana iz državljanstva SRH i SFRJ, radi prijema državljanstva SR Njemačke, od kada nije bila u posjedu iste, niti je na njoj vršila stvarnu vlast, kao i činjenica što predlagateljica posljednjih 20-ak godina nema nikakvih saznanja o njoj i što se predmetna nekretnina nalazi u fizičkom posjedu predlagateljice i njenih pravnih prednika više desetljeća, ne opravdava pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.
8.3. Naime, zemljišnoknjižni postupak je po svojoj naravi izvanparnični postupak (čl. 99. st. 2. ZZK). Zemljišnoknjižni sud provodi raspravu za ispravak i donosi odluku po pravilima izvanparničnog postupka, ako tim Zakonom nije što posebno određeno. Stoga se o stjecanju prava vlasništva dosjelošću ne može odlučivati u zemljišnoknjižnom postupku, te pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje vlasništva dosjelošću. Dakle, ako određena osoba smatra da je dosjelošću stekla pravo vlasništva na određenoj nekretnini, a nema adekvatne isprave, svoje pravo može ostvarivati u parnici.
8.4. Žaliteljici je za ukazati na odluku posl. broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. u kojoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo sljedeće pravno shvaćanje: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."
8.5. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno ocijenio da predlagateljica ne raspolaže ispravama kojima bi mogla učiniti vjerojatnim da joj pored 41/60 suvlasničkog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pripada i 19/60 suvlasničkog dijela iste koji je suvlasnički dio upisan na NS (Slavku) Lazić i da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka te je pravilnom primjenom materijalnog prava odbio prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, ne upuštajući se u ocjenu jesu li priloženi elaborat i prijavni list isprave podobna za pokretanje tog postupka.
9. Stoga je valjalo primjenom čl. 149. st. 3. ZZK odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te ujedno naložiti brisanje zabilježbe žalbe upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Zadar, 8. travnja 2025.
Sutkinja
Marina Tanta
