REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž-1511/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Zorana Šarića, predsjednika vijeća, Mirne-Nade Terlević Sebastijan, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Miroslava Ružića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. DM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. FM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]., 3. KM ud. D, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. UM pok. D, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. OM, pok. D iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. TM, pok. D iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 7. HM (Stanka) Goje pok. Berislava iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 8. BM, pok. D iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 9. ĐM pok. D iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Ivan Močić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika 1. MM, rođene IM, kćeri pok. DM, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. IM, udove JM, 3. AM, rođene IM, kćeri pok. JM, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. ĆM, pok. JM, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. ZM, pok. F, kao nasljednika SM, rođene ĆM, kćeri pok.JM, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. PM, pok. F, kao nasljednika SM, rođene ĆM, kćeri pok.JM, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Slavica Čupić, odvjetnica u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-1023/2019-53 od 28. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-1023/2019-53 od 28. kolovoza 2024.
II. Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda, točkom I., utvrđeno je da su tužitelji RM i FM, kao nasljednici ranijeg tužitelja LM, suvlasnici svaki u ½ dijela cjeline, a ukupno u cijelosti nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koja odgovara čest. zem. [katastarska čestica] P.l.316 K. O. [katastarska općina] prema katastru, u naravi pašnjak površine 256m2 i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koja odgovara čest. zem. [katastarska čestica] P.l.316 K. O. [katastarska općina] prema katastru, u naravi pašnjak površine 149m2 te da su tužitelji KM ud. D, UM pok. D, OM, pok. D, TM K, pok. D, HM (Stanko) Gojo pok. D, BM, pok. D i ĐM pok. D suvlasnici i to svatko od njih u 1/7 dijela nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koja odgovara čest. zem. [katastarska čestica] P.l.13 K. O. [katastarska općina] prema katastru, u naravi pašnjak (katast. šuma) površine 270m2 i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koja odgovara čest. zem. [katastarska čestica] P.l.13 K. O. [katastarska općina] prema katastru, u naravi pašnjak površine 249m2. Točkom II. su tužitelji ovlašteni na temelju te presude, po njenoj pravomoćnosti, zatražiti i postići upis prava vlasništva na nekretninama opisanim u točki I. izreke uz istovremeno brisanje navedenih prava s imena prednika tužene MM, djev. ĆM, pok. RM, i to pok. EM pok. U, zatim pok. IM, kao prednice tuženice ŠM (Ankice) Bilić, djev. IM, pok. JM, ĆM IM pok. JM i tuženika ZM. F i PM pok. F, inače i isključivih nasljednika iza pok. SM, pok. JM. Točkom III. naloženo je tuženicima solidarno i u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknaditi tužiteljima troškove postupka od 5.237,07 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate, dok je s više zatraženim iznosom od 693,82 eura to traženje tužitelja odbijeno, kao neosnovano.
1.1. Rješenjem suda prvog stupnja odbačena je tužba podnesena protiv tuženice O ([adresa]) Reić ud. JM, rođene **.**.1920., a umrle **.**.2006.
2. Protiv presude su pravovremenu žalbu podnijeli tuženici iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga. Ističu, u bitnome, da se priloženi posjedovni list za VM, Stankovog, a kojim je on utvrđen posjednikom na k.č.br.z. 1950/2/4/7/5 naziva "T" kulture pašnjak i šuma, ne odnosi na predmetne nekretnine i nije dokaz o njihovom posjedu, kao ni priloženi posjedovni list za ČM, H. Tužitelji nisu dokazali da su njihovi prednici bili posjednici predmetnih nekretnina. Iz priloženog Ugovora o darovanju od 15. studenog 1979., sklopljenog između NM pok. EM u svojstvu darovatelja i ŽM, u svojstvu daroprimatelja, ne proizlazi da bi tim ugovorom CM darovao LM predmetne nekretnine. Predmetne nekretnine nisu predmet ni nasljeđivanja ili dopunskog nasljeđivanja iza pok. VM u predmetu poslovni broj O-1482/1986. Prema povijesti promjena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od **.**.2018. GM i DC pok. EM upisani su kao posjednici za k. č. br. [katastarska čestica] u naravi vinograd, a IM, ud. JM kao posjednik za k. č. br. [katastarska čestica], a od njenog posjeda su formirane čestice 562/2/3/4/5, odnosno od tadašnje k. č. br. [katastarska čestica] upisanog vlasništva FC i JM. Prema vještačenju vještaka za geodeziju Petra Vrdoljaka iz srpnja 2021. proizlazi da stranke nisu mogle na terenu pokazati granice spornih nekretnina jer je teren obrastao šikarom, šumom, a na dijelu nekretnina postoje i masline, zbog čega je vještak zaključio da je zemljište obraslo šumom i maslinama te da se redovno ne koristi. Utvrdio je i da između nekretnina koje su predmet spora nema ogradnih zidova pa je sud pogrešno utvrdio odlučno činjenično stanje. Na to je utjecala i okolnost da su u postupku sudjelovala tri raspravna suca pa sudac koji je donio pobijanu odluku nije bio na terenu ni vidio nekretnine koje su predmet spora, a ni neposredno saslušao ni ispitao stranke i svjedoke. Zato ne može formirati kvalitetan stav o predmetu spora, posebno u situaciji kada je tužiteljica UM sutkinja Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu, pa sudac, po prirodi stvari, ne može izbjeći određenu dozu simpatije prema kolegici. Pravni prednici tužitelja KC i GM ni njihov pravni prednik nisu bili upisani kao posjednici k. č. br. [katastarska čestica], označene u zemljišnim knjigama kao 562/2/3/4/5. Proizlazi to iz kopije prijavnog lista od 13. veljače 1986., zaprimljenog kod suda 18. lipnja 1986. kojim je provedeno usklađenje stanja u zemljišniku s katastrom, a iz koje isprave proizlazi da je GM posjednik čestice 561 k. o. [katastarska općina] u 2/5 dijela, a DC, pok. EM 3/5 dijela te k. č. br. [katastarska čestica]. Radi se o nekretninama u posjedu i vlasništvu nesporno obitelji GM koje su položene sjeverno od nekretnina koje su predmet spora i nisu ni u kakvoj vezi s njime, osim što s njima graniče. Istim prijavnim listom provedeno je usklađenje stanja u zemljištu s katastrom uz utvrđenje da je k. č. br. [katastarska čestica] posjed IM ud. JM, koja je cijepana od čestice 562/2, 562/3, 562/4 i 562/5, s time da je nakon cijepanja posjednik ostala IM ud. JM, a upravo su to čestice koje su predmet spora. Prvostupanjski sud kao argument za donošenje pobijane presude navodi da su rješenjem o nasljeđivanju nakon smrti LM od 2. listopada 2019. kao dio ostavinske imovine unesene i sporne čestice k. č. br. [katastarska čestica] kao njegovo izvanknjižno vlasništvo, ali je previdio da je predmetna tužba podnesena 8. ožujka 2019., kada su tužitelji već znali da su predmetne nekretnine upisane kao suvlasništvo tuženika i nakon što su odlučili polagati pravo na te nekretnine. Sud zaključuje kako su tužitelji samostalni, kvalificirani posjednici spornih nekretnina više od 60 godina, ali citiranje spomenutih odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.: dalje ZV) nije dokaz da su prema njima tužitelji i stekli vlasništvo dosjelošću. Netočno je da iz priloženog posjedovnog lista proizlazi da je pravni prednik tužitelja GM, Stanko, bio upisan kao posjednik sporne čestice k. č. br. [katastarska čestica] (posjedovni list broj 13 od 1979.). Sud bez obrazloženja i suprotno ispravama zaključuje da su prednici tužitelja bili upisani posjednici spornih nekretnina do 1986., odnosno usklađenja, a zaključak temelji na uvjerenju nadležnog Katastarskog ureda od 20. veljače 2023. s podacima o povijesti promjene na katastarskim česticama [katastarska čestica], bez naznake vremena kada je posjed evidentiran i od kada iskazani upis vrijedi. Stanje u evidenciji katastra nije odgovaralo stanju zemljišne knjige, pa je nadležni Ured za katastar vršio usklađenje zemljišnoknjižnog stanja s katastarskim stanjem 1986. Tuženici su uz spis priložili prijavni list iz kojeg proizlazi da su sporne čestice nastale cijepanjem matične 562/2, da je dosadašnji upisani posjednik IM, a tim elaboratom je provedeno i cijepanje k. č. br. [katastarska čestica] upisanog posjeda UC i NM pa nema nikakve dvojbe oko pitanja tko je bio posjednik k. č. br. [katastarska čestica] prije i nakon njezinog cijepanja u podčestice, je li to bila IM ud. JM koja je i evidentirana kao posjednik jer je jedina u obitelji bila poljoprivrednik i plaćala porez na katastarski prihod ostvaren obradom zemlje. Iz podataka o povijesti promjena na spornim česticama od 20. ožujka 2023. koje je nadležni Ured izdao na traženje suda nije vidljivo kada je posjedovno stanje promijenjeno, a pravni prednici tužitelja upisani kao posjednici niti ta isprava sadrži podatak o tome kada je prvi upis proveden, tko je bio upisani posjednik i sve promjene posjedovnog stanja do izdavanja isprava. Iako su tuženici, odnosno njihovi pravni prednici 1975. u izvanparničnom postupku diobe pod poslovnim brojem IR- 189/1975, između ostalih čestica, kao predmet diobe naveli i česticu k. č. br. [katastarska čestica], ali na licu mjesta 3. studenog 1975. sporazumno izjavili da ta čestica nije predmet diobe jer je vlasništvo trećih osoba, nije pravilan zaključak prvostupanjskog suda da su pravni prednici tuženika zato vrlo dobro znali da predmetna nekretnina nije njihovo vlasništvo, iako su bili uknjiženi na istu u zemljišniku. Smatraju upitnim je li se tada uopće navelo da čestica 562/2 nije predmet diobe jer nije njihovo vlasništvo, budući da je poznato da se navodi stranaka o irelevantnim pitanjima neprecizno i netočno unose u zapisnik na sudskim raspravama. Sud bi trebao biti objektivan i nepristran, ali tako nije postupio razmatrajući rješenja o nasljeđivanju i darovne ugovore i činjenicu da u njima nisu unesene k. č. br. [katastarska čestica] kao izvanknjižno vlasništvo ni kao posjed. Pogrešno i neobjektivno interpretira iskaze stranaka i svjedoka s ciljem da takvom interpretacijom opravda donesenu odluku. Tuženici ne prihvaćaju ocjenu iskaza svjedoka tuženice MM, tuženika ĆM i svjedoka OC jer su njihovi iskazi suprotni iskazima svjedoka. Upravo su ti iskazi u skladu s nalazom vještaka pa ih prvostupanjski sud nije imao osnova odbiti. Upravo su iskazi drugih svjedoka netočno interpretirani i ocijenjeni. Povrijeđeno je pravo tuženika na pravično suđenje prema odredbi članka 29. stavka 1. Ustava. Presuda je zasnovana na uvjerenju suda da su tužitelji pošteni posjednici spornih nekretnina od 1959., a to ne potvrđuje niti jedna posjedovna isprava. Odredbe ZV-a i OGZ-a ne mogu se primijeniti u ovom postupku jer nije utvrđeno od kada su (ako su uopće) tužitelji u posjedu navedenih nekretnina, kako su izvršavali svoja prava posjeda i faktičnu vlast na tim nekretninama, koliko dugo i u kojem razdoblju. Stanje zemljišta takvo je da pouzdano posjed tužitelji nisu izvršavali posljednjih 40 godina. Počinjene su bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj:
53/1991., 91/1992., 112/1999., 117/2003., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) jer presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, obrazloženje je suprotno ispravama u spisu, iskazima svjedoka i ne korespondira dokaznom materijalu. Dokazi su ocijenjeni selektivno, po različitim kriterijima, bez obrazloženja. Predlažu ukidanje pobijane presude i odbijanje tužbenog zahtjeva tužitelja ili ukidanje presude i vraćanje predmeta na ponovno suđenje. Traže naknadu troška žalbe.
3. Tužitelji su dostavili odgovor na žalbu tuženika. Smatraju kako presuda nije opterećena bitnim povredama odredaba parničnog postupka. Žalbene navode smatraju bespredmetnima, kako činjenične, tako i one pravne naravi. Predlažu odbijanje žalbe tuženika i potvrđivanje presude suda prvog stupnja. Traže naknadu troška žalbe.
4. Žalba tuženika nije osnovana.
5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja kojim traže utvrđenje stjecanja prava vlasništva nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (prema katastru k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) u odnosu na tužitelje DM i FM i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (prema katastru 1950/12 i 1950/14) u odnosu na preostale tužitelje. Tvrde kako su posjed i vlasništvo predmetnih nekretnina stekli savjesnim posjedovanjem po prednicima i s njima, na način da su ih krčili i sjekli borovu šumu za ogrjev bez ometanja od strane tuženika i njihovih prednika, više od 63 godine (od 1956.), dosjelošću, darovanjem i nasljeđivanjem od svojih prednika, a za njih su plaćali i porez.
6. Prvostupanjski sud prihvatio je takav tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na sve tuženike (osim tuženice IM u odnosu na koju je tužba pravomoćnim rješenjem odbačena jer je umrla prije podnošenja tužbe) uz zaključak kako su tužitelji i njihovi pravni prednici ispunili uvjete za stjecanje predmetnih nekretnina dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. i 160. ZV-a, ali i nasljeđivanjem. To već iz razloga što je prednik tužitelja CM pok. DM već od 1959. bio u posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], svakako do 1979., čime je već i 1969., odnosno 1979. ispunjen rok posjedovanja i dosijedanja od 10, odnosno 20 godina prema čl.160. u vezi s čl. 159. ZV-a, odnosno OGZ-a. Nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je 1986. cijepana na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na njima su na temelju ugovora o darovanju, kao posjednici, upisani sinovi DMS (Bero) Gojo i KC. Posjed predmetne nekretnine je u razdoblju između 1926. do 1959. prešao s prednika tuženika na prednika tužitelja, što proizlazi iz podataka u katastru (posjedovnih listova i povijesti promjena), što potvrđuje i izjava prednika tuženika u izvanparničnom postupku diobe suvlasničke zajednice 1975. (IM i EM), na uviđaju na licu mjesta, kada su izjavili da nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja vlasništvo trećih osoba, zbog čega odustaju od njene diobe. Kako je, pored toga, utvrdio da su tužitelji po svojim prednicima (i osobno) koristili predmetne nekretnine na način da su na njima sjekli drva za ogrjev i krčili ih, zaključuje kako se radilo o poštenom, samostalnom i neprekidnom, zakonitom i istinitom posjedu prema odredbi čl. 159. st. 2. ZV-a (takav je trajao do 2018.), kada su tuženici zatražili promjenu posjedovnog stanja. Budući da su pravni prednici tužitelja stekli pravo vlasništvo dosjelošću već 1979., tužitelji su ga mogli steći nasljeđivanjem, trenutkom smrti prednika, ali i samostalnim i poštenim posjedovanjem do 2018.
7. Takva odluka prvostupanjskog suda pravilna je i zakonita.
8. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer su u presudi navedeni potrebni razlozi o odlučnim činjenicama koje proizlaze iz izvedenih dokaza i nisu u suprotnosti s ispravama u spisu i drugim materijalnim dokazima. Nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.
9. Prvostupanjski sud je, nakon dovoljne raspravljenosti ove pravne stvari, utvrdio sljedeće nesporne i dokazima utvrđene odlučne činjenice:
- da između stranaka nisu sporne aktivna legitimacija tužitelja i pasivna legitimacija tuženika te utuženi idealni dijelovi na strani tužitelja i tuženika,
- da je zajednički prednik tužitelja pok. CM, pok. EM, imao sinove DMS (Beru) i ČM te da su ga nakon smrti (rođen **.**.1907. a umro **.**.1999.) naslijedili sin ČM i unuke UM, OM, HM, TM, ĐM, TC, djeca pok. DMS (rješenje o nasljeđivanju br. O-86/2000 od 25.2.2000.);
- da su VM nakon smrti (rođen **.**.1937. a umro **.**.1986.) naslijedili supruga KM i djeca UM, HC, BC, CM, TC i ĐM (rješenje o nasljeđivanju br. O-1482/86 od 29.12.1986.);
- da su LM (rođen **.**.1935., a umro **.**.2019.) u pogledu izvanknjižnog vlasništva nekretnina čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naslijedili kćerka FM i sin RM, svaki u ½ dijela (rješenje o nasljeđivanju br. O- 3200/19 od 2.10.2019.);
- da je Ugovorom o darovanju od **.**.1981. CM sinu VM, između ostalih nekretnina, darovao i 2/5 dijela čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zvanu "Krilava", a raspoložbom od 15.11.1979. (također darovanjem) sinu LM, između ostalih nekretnina, 2/5 čest. zem [katastarska čestica] zvanu „Krilava“;
- da su tuženici, odnosno njihovi pravni prednici, prema izvatku iz zemljišnih knjiga od 4. listopada 2018., upisani u zemljišne knjige kao vlasnici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to EM, pravni prednik tuženice MM, SM, pravna prednica tuženika ZM i PM te tuženici AM, ĆM i IM, s time da su te nekretnine nastale cijepanjem čest. zem [katastarska čestica] na temelju prijavnog lista Zavoda za izmjeru zemljišta Split od 13.2.1986.;
- da je ranije na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (naknadno podijeljenoj u čestice 526/2/3/4/5) bila upisana FMS, **.**.1907., na temelju dosudnice od 22.12.1899., potom KMS u ½ dijela i ĐC U u ½ dijela s njenog imena, a nakon toga 19.10.1925., na temelju diobene pogodbe za nekretnine u tom zk. ul. UMS kojeg nasljeđuju FC i MC, svaki po ½ dijela, a JM supruga IM te djeca ĆM, SM i AM, svako u 1/8 dijela, a ĆM EM (rođen **.**.1919. a umro **.**.1977.) supruga ĆM IC i kćerka MM (rješenje o nasljeđivanju br. O- 13799/77 od 27.12.1977.), dok je pok. IC (rođena **.**.1921. a umrla **.**.1997.) naslijedila kćerka MM (rješenje o nasljeđivanju br. O-687/97 od 4.9.1997.), da su SM rođ. IC (rođena **.**.1941. a umrla **.**.2015.) naslijedili unuci ZM i PM (rješenje o nasljeđivanju br. O-7010/15 od 23.5.2016.);
- da je pok. IM (rođena **.**.1920. a umrla **.**.2006.) naslijedila prema rješenju javnog bilježnika Jasne Matačić iz Splita br. O-2324/06-6 od **.**.2007. AM KM rođ. IM, a prema rješenju javnog bilježnika Jasne Matačić iz Splita br. O 2324/06-11 od 13.11.2007., njenu naknadno pronađenu imovinu ĆM, pok. JM;
- da iz posjedovnog lista (dalje: pl.) 136 za razdoblje od 1916.-1928. proizlazi da je kao posjed ĐC B. JC bila upisana, između ostalih, i nekretnina zem.čest. 562/2 k. o. [katastarska općina], površine 1021 m2, a koja je u pl. 6 za stanje 1959. godine već bila upisana na ime DC pok. EM, kao i zem. čest. 561 površine 5028 m2, obje naziva „Krilava“, čime se je posjedovno stanje od 1928. pa do 1959. u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] zv. „Krilava“ površine 1021 m2 promijenilo, na način da je već 1959. kao posjednik bio upisan prednik tužitelja DC pok. EM koji je bio upisan do nove izmjere 1980. (pl. 6);
- da je prema pl. 13 sa stanjem od 1979. i izvatku iz katastra zemljišta 13 GM (Stankov) upisan kao posjednik na nekretninama br. 1950/2/4/7/9 ukupne površine 2.192 m2, s time da je k. č. [katastarska čestica] nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] „Krilava“, šuma i pašnjak ukupne površine od 503m2, čest. zem. [katastarska čestica] od dijela čest. zem. [katastarska čestica] „Krilava“, šuma i pašnjak ukupne površine od 478m2, k. č. [katastarska čestica] od dijela čest. zem. [katastarska čestica], „Krilava“, pašnjak, ukupne površine 285 m2 i k. č. [katastarska čestica] od dijela z.k. čest. [katastarska čestica], „Krilava“, šuma ukupne površine 407 m2 ili ukupno 1673 m2;
- da je prednik tužitelja CM darovao svom sinu OMS **.**.1981.
2/5 dijela čest. zem. [katastarska čestica] zv. „Krilava“, s time da je isti na temelju stanja u katastru već bio upisan na dijelovima čest. zem. [katastarska čestica], pri čemu su k. č. [katastarska čestica] nastale od dijelova čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];
- da je darovanjem „raspoložbom“ od **.**.1979. DC pok. EM darovao svom sinu LM 2/5 čest. zem. [katastarska čestica] „Krilava“ k. o. [katastarska općina], a on je prema pl. 316 bio upisan kao posjednik (AC), između ostalih, i k. č. [katastarska čestica], ukupne površine od 2.275 , s time da je od 1950/8 nastala 1950/13, odnosno 562/3, a od 1950/10 je nastala 1950/15, koja predtsvlja 562/5, sve u k. o. [katastarska općina];
- da je prema Prijavnom listu od **.**.1986. GM upisan kao posjednik 2/5 dijela, a DC pok. EM 3/5 dijela na parceli dotadašnjeg br. 561 u novu oznaku 561/1/2/3/4/5/6/7/8/9/10/11, šuma i pašnjak površine 5011m2, dok je na zem.čest. 562/2 upisana IM ud. JM, sadašnje oznake 562/2/3/4/5 pašnjak ukupne površine 924 m2, a to je novo upisano posjedovno stanje nastalo radi usklađenja zemljišnih knjiga i katastra;
- da je čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju prijavnog lista Zavoda za izmjeru zemljišta Split od 13.2.1986. podijeljena u podčestice 562/2/3/4/5 k. o. [katastarska općina];
- da su prema Prerisu katastarskog plana za k. o. [katastarska općina] br. 11 iz 2008. čest. zem. oznake 1950/12/13/14/15 k. o. [katastarska općina] dobile oznake čest. zem. [katastarska čestica], a prema dopisu Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split od 7.12.2018. za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da su k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u posjedovnom listu 13 na ime posjednika ŠM. GM, ĆC, DC, UM, ZC, HC i SC, svakog u 1/7 dijela, dok su čest. zem. [katastarska čestica] upisane u posjedovnom listu 316 na ime posjednika AC, s time da su predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale podjelom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a odgovaraju čestici stare izmjere 562/2 k. o. [katastarska općina];
- da i iz dopisa istog ureda od 20.2.2023. za sporne nekretnine po novoj izmjeri iz 1980. proizlazi kako su čest. zem. [katastarska čestica] upisane u pl. 13 kao posjed VM površine 519 m2, a k. č. [katastarska čestica] upisane u pl. 316, površine 409 m2, kao posjed ČM, što znači da su nekretnine 1950/12/13/14/15 k. o. [katastarska općina] koje sada imaju oznake čest. zem [katastarska čestica] bile upisane na prednike tužitelja do 1986., a na koje je, po prijavnom listu usklađenja zemljišnIh knjiga i katastra 1986. upisana prednica tuženika IM ud. Đ, ali potom ponovno na GM i KC, odnosno nasljednici PC je stanje bilo i 2018. godine (prema povijesti promjena Područnog ureda ta Katastar Split od 20.2.2023. i rješenju od 22.11.2018.);
- da je kod Općinskog suda u Splitu, u predmetu IR-189/75 diobe zajednice nekretnina, a koji je vođen 1975., na prijedlog predlagatelja IM ud. JM, ĆM, TMS i RC, svi pok. JM, protiv predloženika FC pok. U, u prijedlogu bila obuhvaćena, između ostalih, i nekretnina 562/2 k. o. [katastarska općina], ali su na zapisniku koji je sastavljen na licu mjesta 3.11.1975. u nazočnosti FC RC, TMS te FC pok. U oni naveli da se dioba odnosi na čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a da zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje je bilo obuhvaćeno prijedlogom, prema sporazumnoj izjavi stranaka tog postupka nije njihovo vlasništvo, već je vlasništvo trećih osoba (iako su u zemljišnoj knjizi bili uknjiženi kao njeni vlasnici), a postupak je dovršen diobenom nagodbom;
- da su prije donošenja rješenja Područnog ureda za katastar od 22.11.2018. tužitelji bili upisani kao posjednici čest. zem. [katastarska čestica], a koje odgovaraju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (unatoč usklađenju iz 1986.), a da je rješenjem Područnog ureda za katastar Split Klasa: UP/I-932-07/18-03/267, Urbroj: 541-26-02/14-18-2 od 22.11.2018. promijenjeno to posjedovno stanje u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] za k. č. [katastarska čestica] na ime tuženika i to FC (koji je promjenu i predložio) u ½ dijela, a FC IM, ĆM, SM i AM RC svaki u 1/8 dijela;
- da je rješenje od 22.11.2018. Državna geodetska uprava Područni ured za katastar Split, rješenjem Središnjeg ureda br. Klasa: IUP-II-932-07/19-07/211. Urbroj: 541-03- 02-01/3-19-2 od 30. rujna 2019. poništila, prekinula postupak upisa promjene podataka - upis vlasnika na čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] do pravomoćnog okončanja ovog sudskog postupka, a koji će se nastaviti na prijedlog zainteresirane stranke po njegovom pravomoćnom okončanju, sve u povodu žalbe tužitelja;
- da je vještak mjernik u nalazu i mišljenju od 16.7.2021. utvrdio kako su sporne, a na očevidu pokazane čest. zem. većim dijelom neprohodne, osim dijela koji je pod maslinama i da nema traga da se iste redovno koriste, kao i da između predmetnih čest. zem. nema međaša, da čest. zem. [katastarska čestica] odgovara k. č. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] čest. zem [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] čest. zem. [katastarska čestica], a čest. zem [katastarska čestica] čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], kako je to utvrdila i Područna geodetska služba Split u svojim dopisima od od 7.12.2018. i 20.2.2023.;
- da iz iskaza saslušanih svjedoka (osim svjedoka JC, svjedokinje HMS i LC), nakon što su identificirali predmetne nekretnine na prerisu katastarskog plana, proizlazi da su bile u posjedu NM, prednika tužitelja, kojeg nitko nikada nije smetao ili mu branio posjedovanje i korištenje, pri čemu posebno svjedoci EC, ŠC i VC, a koji su kupili (ili njihovi prednici) svoje nekretnine na kojima su izgradili kuće od prednika tuženika, tvrde da su predmetne nekretnine bile tzv. Gojine zemlje te da pok. NM nitko nikada nije smetao ili branio mu njihov posjed i korištenje, a on da je istu krčio, o njoj se brinuo i znao granicu svog posjeda tj vlasništva te da se radilo o nekretninama koje su bile obrasle borovinom, brnistrom, travom i niskim raslinjem, pri čemu je CM borovinu koristio za ogrjev, a na njoj se nije ništa uzgajalo niti se obrađivala, ali se više puta krčila radi zaštite od požara, posljednji put radi avio snimka iz 2010. za potrebe utvrđivanja posjedovnog stanja u k. o. [katastarska općina], a iz iskaza BMS da je NM za nadnicu pomagao krčiti predmetne nekretnine 1980. i nakon toga još jedanput;
- da iz iskaza svjedoka ČC, BC, ĐMS proizlazi da je CM bio pošteni posjednik od 1950-tih ili 60-tih godina,
- da i iz, u bitnome, suglasnih iskaza tužiteljica KM i UM proizlazi da su predmetne nekretnine bile u posjedu i vlasništvu njihovih predaka i to prvo pok. NM, njihovog djeda, a potom njegovih sinova ČM i D, a na toj nekretnini je bila borova šuma, nisko raslinje, što se koristilo za ogrjev, da se na istoj nije ništa obrađivalo i da je nekretnine djed pok. DC darovao svojim sinovima koji su uvijek držali da su to njihove nekretnine, a tek su provjerom u zemljišniku utvrdili da su na istima uknjiženi tuženici tj. njihovi prednici.
10. Tako utvrđeno odlučno činjenično stanje u svemu prihvaća i ovaj sud, budući da proizlazi iz savjesne i brižljive ocjene izvedenih dokaza, kako materijalnih, tako i personalnih, a na takvo činjenično stanje je prvostupanjski sud pravilno primijenio i materijalno pravo prihvaćanjem tužbenog zahtjeva tužitelja.
11. U situaciji suprotstavljenih, iskaza svjedoka (ČC, BC, ĐMS, NC, EC, MMS, ŠC i VC, s jedne strane, te JC, HMS i OC, s druge strane) i stranaka o tome jesu li tuženici i u kojem razdoblju bili u posjedu predmetnih nekretnina, prvostupanjski sud je pravilno vjerodostojnima prihvatio iskaze svjedoka i tužitelja koji su i životno uvjerljiviji, logičniji, potkrijepljeni i objektivnim materijalnim dokazima (podacima o posjedu tužitelja i njihovih prednika od 1956. pa nadalje), a govore o okolnostima koje podržavaju zaključak prvostupanjskog suda o takvom posjedu upravo tužitelja, odnosno pravnih prednika (prvenstveno NM pok. EM).
11.1. S druge strane, iskazi svjedoka JC, HMS odnose se na razdoblje nakon 2005., odnosno 1994., a OC i tuženika MM i ĆM upravo su opovrgnuti materijalnim dokazima i preostalim, brojnim suglasnim iskazima svjedoka, što doista njihove iskaze čini nevjerodostojnima. Njihovi su iskazi u tom dijelu protivni i utvrđenjima prvostupanjskog suda koja proizlaze iz materijalnih dokaza, ali i prihvaćenih iskaza svjedoka (i saslušanih tužitelja). Time su u pogledu odlučnih činjenica i po ocjeni ovog suda nevjerodostojni za donošenje zaključka o posjedu predmetnih nekretnina u razmatranom razdoblju.
12. Potivno žalbi, nekretnine koje se ne koriste za poljoprivredno obrađivanje (kako je to pravilno utvrđeno), nego za povremenu sječu, krčenje zbog zaštite od požara, često ne izgledaju održavano, nego povremeno i neodržavano (do ponovne sječe, odnosno krčenja). Iz prihvaćenih iskaza svjedoka proizlazi da je zadnje krčenje bilo oko 2010. za potrebe avio snimanja područja, a u jedanaest godina do očevida (ako u međuvremenu nije bilo sječe) svakako dolazi do bujanja vegetacije i zaraštavanja područja. Zato takvi podaci iz nalaza vještaka, suprotno žalbenim navodima, ne dovode do drugačijih zaključaka o posjedu tuženih, odnosno njihovih pravnih prednika.
13. Okolnosti koje ističu tuženici, u vezi promjene sudaca koji su odlučivali u ovoj pravnoj stvari, ne mogu dovesti u pitanje utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda. Naime, iako je istina da su u postupanju sudjelovala tri suca suda prvog stupnja, na glavnoj raspravi izvedeni su svi dokazi, a tuženici nisu predlagali ponovno izvođenje bilo kojeg dokaza zbog uredovanja novog suca. Također, okolnost da je eventualno jedna od tužiteljica sudac nekog suda u Hrvatskoj, pri čemu tuženici nisu ni zatražili izuzeće prvostupanjskog suda, a očito ne postoje okolnosti zbog kojih bi se raspravna sutkinja sama izuzela od suđenja, također ne može dovesti u pitanje donesenu odluku.
14. Protivno žalbi, posjedovni list broj 13 sa stanjem iz 1979. godine na ime VM dijelom se odnosi i na predmetne nekretnine. Naime, iz tog lista i izvatka tog posjedovnog lista i prerisa katastarskog plana od 28. srpnja 2008. doista proizlazi da su k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ne i 1950/2 i 1950/4) nastale od dijelova k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također, iz posjedovnog lista broj 316 sa stanjem iz 1979. godine na ime LM i spomenutog prerisa iz 2008. također proizlazi da je od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala 1950/13 k. o. [katastarska općina] (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a od 1950/10 k. o. [katastarska općina] 1950/15 k. o. [katastarska općina] (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Zato žalitelji nisu u pravu ni kada osporavaju takvo posjedovno stanje u pogledu predmetnih nekretnina, svakako do 1986. Ujedno, nisu u pravu kada tvrde da podaci iz ugovora o darovanju, odnosno raspoložbi u korist VM i LM, ne govore o tome da je njima CM dijelom raspolagao i njima u korist svojim sinova, smatrajući se vlasnikom i predmetnih nekretnina jer upravo iz navedenog to proizlazi.
14.1. Iako je 1986. prema prijavnom listu od 13.2.1986. došlo do usklađenja stanja u zemljišnim knjigama i katastru prema podacima iz zemljišne knjige, na način da je IM ud. JM u novom stanju naznačena kao posjednica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], takvo posjedovno stanje ponovno je izmijenjeno u korist VM (njegovih nasljednika) i LM, kako to proizlazi iz povijesti promjena na tim katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Split od 7.12.2018. i 23.2.2023. Zato ta promjena iz 1986., koja je provedena samo cijeneći stanje u zemljišnim knjigama (a nije sporno da su u njima tuženici upisani kao vlasnici predmetnih nekretnina) ne govori o samom stvarnom posjedu tih nekretnina.
15. Neosnovano tuženici tvrde kako tužitelji KM, UM, OM, TM, HM, BM i ĐM nisu mogli ni naslijediti VM na predmetnim nekretninama rješenjem o nasljeđivanju od 29. prosinca 1986. jer ni prvostupanjski sud to ne utvrđuje, već utvrđuje tko je prema tom rješenju naslijedio pok. VM umrlog **.**.1986. Osim toga, valja reći kako do nasljeđivanja dolazi samim trenutkom smrti ostavitelja.
15.1. Također, prema rješenju o nasljeđivanju poslovni broj O-3200/19 od 10 listopada 2019. iza pok. LM utvrđeni su njegovi nasljednici. Okolnost da su u tom rješenju navedene i predmetne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao izvanknjižno vlasništvo također ne govori o njihovom stjecanju nasljeđivanjem po tom rješenju. Valja ponoviti i kako do nasljeđivanja dolazi trenutkom smrti ostavitelja, a ŽC umro je 27. lipnja 2016.
16. Posjed je faktično stanje vlasti na stvari. Iako žalitelji osnovano ističu kako se posjed može steći na temelju pravnih osnova poput rješenja o nasljeđivanju, ugovora o darovanju, posjed se ne mora nužno steći na temelju neke pravne osnove, a da bi, pod pretpostavkom poštenja, samostalnosti, dovoljnog trajanja posjeda, mogao biti relevantan za stjecanje prava vlasništva. Odlučno je da se radi o posjedu spomenutog značaja, da posjednik smatra da se radi o njegovoj stvari. Pritom, cijeneći okolnost da je CM pok. EM u posjedovni list bio upisan još 1959., kao i da su sami pravni prednici tuženih 1975. sami izjavili da nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije njihovo vlasništvo, nego vlasništvo trećih osoba, valja uzeti vjerojatnim da je i CM u katastar nekretnina upisan kao posjednik te nekretnine na temelju neke pravne osnove po kojoj je stekao njen posjed od nekog pravnog prednika tuženih u razdoblju od 1928. do 1959. Međutim, kako osnova nije utvrđena, njegov je posjed, protivno zaključku suda bio pošten, ali ne i kvalificiran, pa je dosijedanjem stekao pravo vlasništva 1979.
17. Stoga, protivno žalbi, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio kako je pravni prednik ČM i VM, CM, pok. EM bio posjednik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje su 1986. nastale k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno nekretnine kako su označene u katastru zemljišta 1950/12/13/14/15 k. o. [katastarska općina].
17.1. Prema pl. 6 k. o. [katastarska općina], a koji (prema povijesti promjena za k. č. [katastarska čestica] do 1950/15 od 8. lipnja 2010.) govori o stanju s početkom od 1956. godine, upravo je CM pok. EM naznačen kao posjednik k. č. [katastarska čestica] (1950/12/13/14/15 k. o. [katastarska općina]) i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kakav njegov posjed traje svakako i 1979., kako to pravilno zaključuje i pravostupanjski sud. Radi se o razdoblju od 20 godina poštenog posjeda (tuženici suprotno nisu dokazali da je njegov posjed bio nepošten) pa je CM već 1979. stekao pravo vlasništva predmetne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (time i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su kasnije od nje nastale), kako to zaključuje i prvostupanjski sud. Time je bilo omogućeno i naknadno stjecanje prava vlasništva njegovih sljednika nasljeđivanjem, danas tužitelja (njegovom smrću 1999. stekao ih je sin AC, odnosno nasljednici iza pok. sina VM umrlog 1986.).
18. Pravni prednik tužitelja CM, pok. EM, time je stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dosjelošću (odnosno iz nje nastalih nekretnina 562/2/3/4/5 k. o. [katastarska općina]), kao njen pošteni posjednik, a njegovi pravni sljednici, tužitelji, njegovim nasljeđivanjem 1999. godine, trenutkom njegove smrti. To sve prema odredbama ZV-a i OGZ-a te Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine broj 52/1971 i i dr.) i Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine broj 48/2003. i dr.).
19. Osnovano prvostupanjski sud zaključuje o vlasništvu tužitelja uzimajući u obzir i činjenicu da su pravni prednici tuženika odustali od razvrgnuća nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz izjavu kako se ne radi o njihovom vlasništvu, nego o vlasništvu trećih osoba. To upravo govori u prilog tvrdnjama tužitelja o njihovom vlasništvu predmetnih nekretnina, odnosno tada očito NM pok. EM. Žalbeni navodi tuženih kako je do odustanka došlo zbog namjeravane njene prodaje CC ne proizlaze iz provedenih dokaza, zbog čega i ovaj sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda o tome da se radi o pokušaju tuženika da relativiziraju vrlo jasnu izjavu svojih pravnih prednika iz 1975. godine. Naime, da je to bio razlog odustanka od razvrgnuća, ne bi bilo potrebe ni smisla izjašnjavati se kako se radi o nekretnini u vlasništvu trećih osoba. To nije bila irelevantna okolnost, kako tvrde žalitelji, jer je i predmetna nekretnina trebala biti predmet razvrgnuća, a posve su paušalne i neargumentirane i tvrdnje žalitelja kako sudovi izjave o takvim „irelevantnim“ pitanjima u sudske zapisnike unose neprecizno i netočno u sudske zapisnike i zato se i ne mogu ni uzimati u obzir.
20. Protivno žalbi, prvostupanjski sud ni na koji način nije žaliteljima povrijedio pravo na pošteno suđenje. Odluka je obrazložena u pogledu svih potrebnih odlučnih činjenica pa nije povreijeđeno to pravo iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske.
21. Slijedom svega navedenog, valjalo je odbiti žalbu tuženika i potvrditi presudu suda prvog stupnja, sve prema odredbi čl. 368. st. 1. ZPP-a.
U Puli 8. travnja 2025.
Predsjednik vijeća
Zoran Šarić
