Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-151/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Milki vraneš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja ĆŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Maji Hrvoj, odvjetnici u Zagrebu, protiv 1. protustranke 1. UŽ iz [adresa], OIB: / , 2. protustranke IŽ iz [adresa], OIB: / , 3. protustranke AŽ iz [adresa], OIB: / , 4. protustranke ŽŽ iz [adresa], OIB: / , radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-780/2024-2 od 30. prosinca 2024., 8. travnja 2025.

r i j e š i o  j e:

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-780/2024-2 od 30. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva od 11. prosinca 2024., kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se predlagatelj izrekom ne navodeći određene žalbene razloge, dok u žalbi predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu, poništi pobijano rješenje od 30. prosinca 2024. i predmet vrati naslovnom sudu na provođenje postupka razvrgnuća.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje po službenoj dužnosti i povodom žalbenih navoda predlagatelja ovaj drugostupanjski sud utvrdio je da u prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13., i 14. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.

5. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja odbio je prijedlog predlagatelja radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, u naravi stambena zgrada [adresa], zagreb, sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica], a što u naravi predstavlja stan broj 1 na prvom katu, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika, terase i drvarnice u ukupnoj površini od 91,39 m2, sve upisano u [broj poduloška], zk. ul. [broj ZK uloška], knjiga [katastarska općina].

6. Predlagatelj u prijedlogu tvrdi da su protustranke suvlasništvo nekretnine koja je predmet razvrgnuća stekle nasljeđivanjem iza umrle GŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je umrla **.**.2014. i koja je još uvijek upisana u zemljišnoj knjizi kao suvlasnik predmetne nekretnine u 1/12 dijela.

7. Predlagatelj predlaže sudu razvrgnuti suvlasništvo navedene nekretnine isplatom, na način da on postane jedini vlasnik nekretnine, a da se protustrankama isplati vrijednost njihovog suvlasničkog dijela.

8. Pored toga predlagatelj također tvrdi da je u međuvremenu umro jedan od nasljednice GŽ, EŽ, te da ne raspolaže rješenjem iza navedene osobe.

9. Odredbom članka 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV) propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

10. Prema pravnom shvaćanju zauzetom na sjednici sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018., broj: Su IV-148/2018 suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina su jedinstveni i nužni suparničari, te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina.

11. Suprotno žalbenim navodima predlagatelja prvostupanjski sud pravilno zaključuje da izvanknjižni suvlasnici nekretnine, tj. osobe koje su stekle pravo vlasništva na nekretnini bez upisa u zemljišnu knjigu: na temelju zakona (npr. nasljeđivanjem / dosjelošću), na temelju odluke suda (npr. rješenjem o dosudi) ili drugog tijela (npr. rješenjem o izvlaštenju) ili na drugi način, ne mogu biti stranke u postupku razvrgnuća suvlasništva u izvanparničnom postupku, tj. da im nedostaje procesna legitimacija sve dok svoje pravo ne upišu u zemljišnu knjigu i dok u zemljišnoj knjizi nisu vidljivi njihovi točni suvlasnički udjeli.

12. Stranka koja tvrdi da je suvlasništvo stekla bez upisa u zemljišnu knjigu dužna je dokazati izvanknjižno stjecanje suvlasništva, što prema mišljenju ovog suda ne može biti predmet izvanparničnog već isključivo parničnog postupka. Naime, izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasništva nije namijenjen sređivanju zemljišnoknjižnog stanja u odnosu na pravne subjekte koji imaju pravo upisati svoje pravo (su)vlasništva u zemljišnu knjigu, a to iz nekog razloga nisu učinili prije pokretanja postupka razvrgnuća suvlasništva. Kao što je već navedeno razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina može se zahtijevati isključivo prema stanju u zemljišnoj knjizi i to isključivo u odnosu na upisane (su)vlasnike na tim nekretninama i u odnosu na njihove suvlasničke udjele onako kako su isti upisani u zemljišnoj knjizi. U slučaju kada bi sud proveo postupak razvrgnuća suvlasništva u odnosu na stranke od kojih su jedna ili više njih izvanknjižni suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća i o tome donio odluku kojom razvrgava suvlasništvo, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da ista ne bi bila provediva u zemljišnoj knjizi i za stranke bi predstavljala neostvarivo (golo) pravo. Posljedično, ne bi se mogla ostvariti niti svrha (smisao) navedenog postupka – prestanak (su)vlasništva jer suvlasništvo na nekretnini koja je predmet razvrgnuća ne bi prestalo.

13. Isto tako, ovdje je potrebno istaknuti da predlagatelj u predmetnoj pravnoj stvari predlagatelj nije dokazao niti tko je točno nasljednik jednog od nasljednika zemljišno-knjižnog vlasnika VŽ, unatoč tome što prijedlogom za razvrgnuće moraju biti obuhvaćeni svi suvlasnici, budući su svi suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari, te samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina.

14. Obzirom da protustranke nisu zemljišno-knjižni suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća suvlasništva u konkretnoj pravnoj stvari prvostupanjski sud je pravilno primjenom odredbe članka 47. stavak 1. ZV-a odbio prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva kao neosnovan.

15. Zbog svega naprijed navedenog valjalo je, temeljem članka 380. točka 2. ZPP-a, odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

U Gospiću, 8. travnja 2025.

Sutkinja:

Milka Vraneš