REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VUKOVARU
Vukovar, Županijska 31
R1 Ob-387/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Vukovaru po sucu Mariji Jurić, kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja ŽT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Filipu Miličiću odvjetniku u Vukovaru, protiv protustranke DT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 8. travnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se predlagatelj s prijedlogom koji glasi:
"Utvrđuje se da je predlagateljica ŽT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1950. živjela u izvanbračnoj zajednici sa pokojnim JT rođen **.**.1945. i to od 2006. do njegove smrti 13. studenog 2007. te se ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom u tom razdoblju, a radi ostvarivanja prava na njegovu mirovinu temeljem odredbe članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju", kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi utvrđivanja izvanbračne zajednice sa pok. JT. U prijedlogu je navela da je živjela u bračnoj zajednici s pokojnim JT rođenim **.**.1945. i to od 1982. godine kada su se vjenčali u [adresa] do razvoda braka presudom Općinskog suda u Vukovaru broj: P-318/06 od 1. lipnja 2006. godine. U braku rođeno jedno dijete DT. Unatoč razvodu braka predlagateljica je sa bivšim suprugom nastavila živjeti zajedno te su se uzajamno pomagali i bili ekonomski i emocionalno povezani do njegove smrti 13. studenog 2007., zbog čega smatra da je njena izvanbračna zajednica izjednačena s bračnom. O činjenici postojanja izvanbračne zajednice saznanja imaju svjedoci MT i ĆT. Kao pravni interes za vođenje ovog postupka navodi da joj je potreban dio mirovine od pokojnog supruga FT.
2. Protustranka, sin predlagateljice i pok. IT, DT se suglasio s prijedlogom.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao: uvjerenje o prebivalištu za pok. IT (list 4 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 5 spisa), rodni list za protustranku DT (list 6 spisa) izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu (list 7-8 spisa), smrtni list za pok. IT (list 9 spisa), te saslušao svjedoke ZT i TT, predlagateljicu i protustranku.
4. Svjedok ZT u svom iskazu naveo je kako predlagateljicu poznaje od malih nogu, poznato mu je da se udala za pokojnog IT kojeg je također poznavao. Nije znao da su bili razvedeni jer je uvijek viđao pokojnog JT u [adresa] na adresi njihove kuće, nije primijetio nikada da su predlagateljica i pokojni JT u lošim odnosima. Pokojni JT je znao ponekad konzumirati alkohol ali se nije napijao. Poznato mu je da je JT odlazio u [adresa], gdje je imao stan. Prolazio je na groblju i vidio zajednički spomenik predlagateljice i pokojnog JT, znao je sresti predlagateljicu i pokojnog JT zajedno u gradu, uvijek su bili kao bračni par, dolazio im je u posjete i radio im kupaonicu.
5. Svjedok ĆT u svom iskazu naveo je kako predlagateljicu poznaje cijeli život jer su susjedi. Pokojni JT je došao živjeti u predlagateljičinu kuću, tamo je spavao, pomagao oko kuće, čistio dvorište, bili su emotivno povezani a inače je pok. JT živio u stanu u [adresa]. Nije znao da su predlagateljica ŽT i pokojni JT razvedeni, nije mu poznato jesu li imali zajedničke financije, a kad se pok. JT razbolio predlagateljica se brinula o njemu i sahranila ga, kupila mu grobno mjesto i imaju zajednički spomenik.
6. Protustranka DT propisno upozoren, u svom iskazu naveo je da su njegovi roditelji majka ŽT i otac JT poslije rata živjeli u stanu u [adresa], a on je živio cijelo vrijeme u [adresa] kod bake i djede. Čuo je da su se roditelji razveli ali on tada nije bio s njima međutim brzo su se oni pomirili, nikad se nisu formalno razišli. Otac je umro 2007. godine u studenom, a brak je razveden 2006. Nije bilo nikakve razlike između bračne i izvanbračne zajednice.
7. Predlagateljica ŽT propisno upozorena, u svom iskazu navela je kako je bila u braku sa pokojnim JT od 1982. do 2006. godine. Razveli su se radi nesuglasnosti naravi oko pogleda na budućnost jer je ona htjela ići u Njemačku, raditi u struci gdje je imala dogovoren posao, a pokoji suprug se tome protivio te su se zbog toga formalno razveli. Njoj je posao propao i nije nikada otišla jer se međuvremenu pokojni suprug razbolio (rak pluća) i ona ga nije mogla ostaviti takvoga. Njegovala ga je u [adresa] i tamo su ga sahranili. Inače ona i pokojni suprug su živjeli u [adresa], ali poslije razvoda ona se prijavila u [adresa].
8. Uvidom u rodni list AT (list 6 spisa) utvrđeno je da je isti zajedničko dijete predlagateljice i protustranke rođen **.**.1983.
9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu ŠT, sud je utvrdio da je slobodnog bračnog stanja od 21. lipnja 2006. kada je razveden brak sa pokojim JT.
10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 5 spisa) sud je utvrdio da je ista prijavljena od 24. lipnja 1983.g. do 01. ožujka 2007.g na adresu u [adresa] od 01. ožujka 2007.g. pa nadalje na adresi u [adresa].
11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. IT (list 4 spisa) sud je utvrdio da je isti prijavljen od 24. lipnja 1983.g. do 13. studenog 2007.g na adresu u [adresa].
12. Iz ovih uvjerenja o prebivalištu sud zaključuje da je predlagateljica imala drugo prebivalište od razvoda braka sa pok. JT.
13. Prema odredbi članka 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18. i 115/18.) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. ovoga članka (udovica, odnosno udovac) smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.
14. Prema Obiteljskom zakonu, čl. 11. st. 1. izvanbračna zajednica definirana je kao zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
15. Prema čl. 48. Zakona o mirovinskom osiguranju članovi obitelji iz čl. 22 istog zakona imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je izvanbračna zajednica postojala na dan 28. ožujka 2008.g. ili kasnije a trajala najmanje tri godine.
16. Uvidom u smrtni list pok. IT i izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu proizlazi da je brak između predlagateljice i pok. IT razveden 01. lipnja 2006.g. a da je **.**.2007. IT preminuo.
17. Obzirom na navedeno zajednica između predlagateljice i pok. JT trajala je manje od tri godine od prestanka braka.
18. Saslušani svjedoci ZT, RT, predlagateljica i protustranka su potvrdili da su predlagateljica i pok. JT bili u dobrim odnosima i emocionalno povezani i nakon razvoda braka, da je pok. JT dolazio kod predlagateljice u [adresa] iako je imao prebivalište u [adresa], da je predlagateljica njegovala pok. JT u bolesti, sahranila ga i imaju zajedničku grobnicu i spomenik, da su cijelo vrijeme bili kao u braku, a koje iskaze sud prihvaća međusobno podudarnim i vjerodostojnim.
19. Međutim, kako Obiteljski zakon u čl. 11. st.1. predviđa izvanbračnu zajednicu da je izjednačena s bračnom samo ako je trajala najmanje tri godine a kraće ako je nastavljena brakom ili je u njoj rođeno zajedničko dijete, te kako čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju priznaje prava na mirovini izvanbračnoj supruzi ako je izvanbračna zajednica trajala najmanje tri godine to nije ispunjen vremenski uvjet trajanja izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. IT, da bi ju sud ovim rješenjem izjednačio s bračnom i da bi ista proizvela pravne učinke u smislu Zakona o mirovinskom osiguranju.
20. Kako je vremensko trajanje izvanbračne zajednice bitni dio ostvarenja prava koja pripadaju izvanbračnoj supruzi, te kako se radi o striktnoj zakonskoj odredbi, valjalo je primjenom gore citiranih odredbi Obiteljskog zakona i Zakona o mirovinskom osiguranju, riješiti kao u izreci ovoga rješenja, te odbiti prijedlog kao neosnovan.
U Vukovaru 8. travnja 2025.
S u d a c
Marija Jurić, univ. spec. iur.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se predaje putem ovoga suda pismeno u 3 primjerka.
Dostaviti:
1. Pun. predlagateljice
2. Protustranki.
