Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-214/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv 1.okrivljenog HR i dr., zbog kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavak 1.i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 – u daljnjem tekstu KZ/11 i dr., odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesene protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-1305/2023 od 12. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba 1. okrivljenog HR kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-1305/2023 od 12. ožujka 2025., temeljem članka 351. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 118/18, 126/19, 80/22, 36/24 – dalje u tekstu: ZKP-a), odbijen je prijedlog 1. okrivljenog HR iz pisanog podneska od 11. ožujka 2025. da se iz spisa predmeta kao nezakoniti izdvoje Zapisnik Službe gospodarskog kriminaliteta i korupcije, Policijske uprave zagrebačke o ispitivanju osumnjičenika ER od 13. travnja 2021. sa snimkom ispitivanja (listovi 137-139 spisa), Zapisnik OKDO Zagreb o prvom ispitivanju okrivljenika ER a broj Kis-DO- 278/2021 od 9. rujna 2022. sa snimkom ispitivanja (list 1070 – 1073 spisa), Preslika štetnog spisa Croatia osiguranje d.d. predlagatelja AR (listovi 143-150 spisa), Medicinska dokumentacija KBC "Sestre milosrdnice" na ime AR od 4. lipnja 2019. (listovi 151-154 spisa), Spis odvjetnika HR broj DMAO-72/19 stranke AR (list 525 – 565 spisa), Zapisnik Službe gospodarskog kriminaliteta i korupcije, Policijske uprave zagrebačke o ispitivanju osumnjičenika IR, od 18. svibnja 2021. sa snimkom ispitivanja (listovi 182-184 spisa), Zapisnik OKDO Zagreb o prvom ispitivanju okrivljenika IR broj Kis-DO-278/2021 od 23. rujna 2022. sa snimkom ispitivanja (list 1093 – 1096 spisa), Preslika štetnog spisa Croatia osiguranje d.d. predlagateljice BR (list 299 –309 spisa), Medicinska dokumentacija Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije na ime BR od 30. siječnja 2020. (list 310 – 314 spisa), Povijest bolesti (duplikat) KBC Sestre milosrdnice na ime BR od 30. siječnja 2020. (list 315 spisa), Spis odvjetnika HR broj DMAO-21/20 stranke BR (list 481 – 524spisa), Preslika štetnog spisa Croatia osiguranja d.d. predlagateljice ĐR (list 324 – 341 spisa), Medicinska dokumentacija Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije na ime ĐR od 2. ožujka 2018. (list 342 – 345 spisa), Spis odvjetnika HR broj 1/19 stranke ĐR (list 755 – 771 spisa), Preslika štetnog spisa Croatia osiguranje d.d. predlagateljice TR (list 375 – 384 spisa), Medicinska 2 dokumentacija na ime TR (list 385 – 389 spisa), Spis odvjetnika HR broj 3/20 stranke TR (list 825 – 850 spisa), Zapisnik OKDO Zagreb o prvom ispitivanju okrivljene TR broj Kis-DO-278/2021 od 12. prosinca 2022. sa snimkom ispitivanja (list 1123 – 1126 spisa).
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio okrivljenik osobno, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te je predložio da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje.
3. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP-a predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
4. Žalba okrivljenika nije osnovana.
5. Nije u pravu 1. okrivljenik kada ističe bitnu povredu kaznenog postupka koju obrazlaže činjenicom da prvostupanjsko rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Naime, iako sâm 1. okrivljenik taj svoj žalbeni navod povrede kaznenog postupka obrazlaže podrobnije činjenicom da stranke nisu dale pristanak da se njihova medicinska dokumentacija koristi u kaznenom postupku pa je time povrijeđeno pravo na poštivanje njihovog privatnog i obiteljskog života koje je predviđeno konvencijom, treba istaknuti slijedeće.
5.1. U obrazloženju prvostupanjskog rješenja, ističu se razlozi zašto sud smatra da su navedeni iskazi osumnjičenika, koji su u međuvremenu preminuli – zakoniti dokazi, kao i zašto smatra da je ostala medicinska dokumentacija koja se odnosi na navedene osobe – zakonit dokaz, i u tom obrazloženju, koje ovaj sud u cijelosti kao drugostupanjski sud - prihvaća, nisu nađene proturječnosti. Osim toga, nije nezakonit dokaz niti medicinska dokumentacija čije se čitanje predlaže tijekom dokaznog postupka, odnosno pristanak pojedinih osoba na koje se ta medicinska dokumentacija odnosi – ne utječe na zakonitost tako predloženih dokaza. Suprotno navedenom, upravo kao što to prvostupanjski sud i obrazlaže pod točkom 5. svoga rješenja, o potrebi izvođenja tih dokaza kao i o kvaliteti predloženih dokaza biti će odlučeno u raspravnoj fazi postupka. Predmetno posebice stoga što je medicinska dokumentacija upravo ona koja je, barem za sada, usko povezana i sa samom inkriminacijom koja se 1. okrivljeniku HR stavlja na teret. Dakle, nema dvojbe da je prvostupanjski sud ispravno utvrdio da se ne radi o nezakonitim dokazima u smislu članka 10. ZKP-a, a kako je za tu svoju odluku iznio jasne i neproturječne razloge, nije ostvarena istaknuta bitna povreda kaznenog postupka, iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP-a na koju se u žalbi upire.
6. Nije osnovan niti žalbeni navod da je ostvarena povreda kaznenog postupka jer je na raspravi (pri odlučivanju o prijedlogu za izdvajanje nezakonitog dokaza) sudjelovao sudac koji se morao izuzeti. Naime, navedena se žalbena osnova obrazlaže činjenicom da je u odluci prvostupanjskog suda kao članica vijeća sudjelovala sutkinja Martina Pamić koja je na tu dužnost imenovana 31. listopada 2021., dok je do tada radila kao zamjenica Općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu, koje Općinsko državno odvjetništvo je protiv njega pokrenulo kazneni postupak i u okviru kojeg je i provedena radnja njegovog prvog ispitivanja – 17. rujna 2021. godine.
6.1. Naime, uvidom u spis predmeta doista je utvrđeno da je radnja prvog ispitivanja u odnosu na 1. okrivljenika provedena 17. rujna 2021. (list 914 pa nadalje spisa), međutim tu je radnju prvog ispitivanja provela zamjenica Općinskog državnog odvjetnika Julija Pušćenik, kao što je provela i ostale državnoodvjetničke radnje u prethodnom postupku uz zamjenicu JR. Suprotno navedenom, budući da uvidom u spis predmeta nije vidljivo da bi i jednu radnju u konkretnom predmetu tijekom prethodnog postupka provela, tada zamjenica Općinskog državnog odvjetnika Martina Pamić nije ostvarena bitna povreda na koju se poziva 1. okrivljenik. Naime, sama okolnost da je netko bio dužnosnikom u drugom tijelu od Općinskog kaznenog suda pred kojim je trenutno u tijeku kazneni postupak u odnosu na 1. okrivljenika, nije ona koja bi bila od utjecaja na zakonitost same odluke ili okolnost koja bi sama po sebi dovodila do potrebe izuzeća Martine Pamić kao jedne od članice vijeća u konkretnom predmetu, u smislu citiranih zakonskih odredaba na koje se poziva 1. okrivljenik.
7. U odnosu na žalbeni navod povrede kaznenog postupka koja se odnosi na povredu prava na pravično suđenje koju 1. okrivljenik vidi u činjenici da je istekao prekluzivni rok za podizanje optužnice propisanog odredbom članka 230. ZKP-a, treba istaknuti da je prvostupanjski sud, upravo kao što to i obrazlaže prvostupanjskim rješenjem, u konkretnom slučaju odlučivao o zakonitosti dokaza čije se izdvajanje predlaže a ne i o osnovanosti optužnice. Naime, odredbe članka 348. – 351. ZKP-a propisuju način postupanja pred optužnim vijećem. Odredba članka 351. stavak 1. ZKP-a određuje da će vijeće, u slučaju da je stavljen prijedlog za izdvajanje nezakonitog dokaza prvo odlučiti o tom prijedlogu, a tek nakon toga postupiti sukladno odredbi članka 354. – 358. ZKP-a, odnosno pristupiti ispitivanju o osnovanosti optužnice. Dakle, tek će u okviru tog svog postupanja prvostupanjski sud izvršiti provjere u smislu odredbe članka 355. i 356. ZKP-a na koje svojom žalbom ukazuje 1. okrivljenik i o tome donijeti svoju odluku. Kako dakle, ovaj žalbeni prigovor ne ulazi u odluku o zakonitosti dokaza koji su izvedeni u prethodnom postupku, već u one koje se tiču osnovanosti optužnice, to je i taj žalbeni navod 1. okrivljenika valjalo odbiti kao neosnovan.
8. Nije u pravu niti 1. okrivljenik kada kao žalbeni navod ističe pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Naime, iako se taj žalbeni navod samo sumarno i paušalno obrazlaže, treba istaknuti da je prvostupanjski sud iznio sve razloge na kojima temelji svoju odluku o zakonitosti dokaza čije se izdvajanje predlaže, a kao što je i ovaj sud kao drugostupanjski obrazložio pod točkom 5. ovog rješenja, pa se zbog nepotrebnog ponavljanja na te prethodno iznesene razloge upućuje žalitelja. Slijedom navedenog, i taj je žalbeni razlog 1. okrivljenika valjalo odbiti kao neosnovan.
9. Nadalje, 1. okrivljenik u okviru svoje žalbe ističe i činjenicu da prvostupanjski sud nije odlučio (u okviru istog rješenja) o njegovom zahtjevu za povratom mobilnog uređaja kao i centralne jedinice računala. Međutim, upravo kao što je to i navedeno pod točkom 7. ovoga rješenja, u konkretnom slučaju prvostupanjski je sud postupao sukladno citiranim odredbama zakona o kaznenom postupku, odlučujući primarno o zakonitosti dokaza čije se izdvajanje predlaže. Sukladno navedenom, prijedlog za povrat navedenih a privremeno oduzetih predmeta, biti će predmetnom odlučivanja u posebnom postupku, a to pravo 1. okrivljenika odlukom o zakonitosti dokaza čije se izdvajanje predlaže – nije uskraćeno, niti je ova odluka od utjecaja na odluku prvog stupnja o tom njegovom prijedlogu.
10. Pobijano rješenje je ispitano i u smislu odredbe članka 494. stavak 4. ZKP/08 te kako nisu pronađene povrede na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti trebalo je odlučiti kao u izreci, na temelju odredbe članka 494. stavak 3 točka 2. ZKP/08.
U Zagrebu 8. travnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Gordana Mihela Grahovac
