Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-427/2022-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Čačić Brčić, kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Maje Skorić i Marte Plančić, kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Dajani Bjedov, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Josipu Toliću, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru pod brojem P-1593/18 od dana 8. ožujka 2022. godine, u sjednici održanoj dana 8. travnja 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tuženika, te se ukida presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru pod brojem P-1593/18 od dana 8. ožujka 2022. godine i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. Odluku o parničnom trošku žalbenog postupka, donijet će prvostupanjski sud.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da je tužiteljica vlasnik dijela čest. 2337 k. o. [katastarska općina] na skici sudskog očevida dipl. ing. geod. KO od dana 15. lipnja 2020. godine, označenog slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A, površine 2 m2 i žutom bojom i dijela čest. 2337 k. o. [katastarska općina], na skici sudskog očevida dipl. ing. geod. KO od dana 15. lipnja 2020. godine, označenog slovima I-J-K-L-I, površine 1 m2 i plavom bojom, ranije dijela čest. 2346 k. o. [katastarska općina] (točka I. izreke) i da međa između nekretnine tužiteljice oznake čest. 2346 k. o. [katastarska općina] i nekretnine tuženika oznake čest. 2337 k. o. [katastarska općina] ide linijom označenom na skici sudskog očevida dipl. ing. geod. KO od dana 15. lipnja 2020. godine slovima A- B-C-D-E i slovima I-J-K (točka II. izreke), te je dužan tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 18.863,50 kuna (točka III. izreke).

2. Protiv te presude žalbu je podnio tuženik pobijajući je zbog svih žalbenih razloga označnih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) sa prijedlogom da drugostupanjski sud uvaži žalbu, pobijanu presudu preinači na način da odbije tužbeni zahtjev, podredno, da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, uz zahtjev za naknadu parničnog troška žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. U predmetnoj parnici pravodobno pokrenutoj tužbom sukladno odredbi članka 103. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17, dalje: ZV) tužiteljica je istaknula zahtjev za utvrđenje da je vlasnica dijela čest. 2337 k. o. [katastarska općina], označenog na skici sudskog očevida dipl. ing. geod. KO od dana 15. lipnja 2020. godine, ranije čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zahtjev da sud shodno tome, utvrdi međe na drugačiji način u odnosu na međe uređene prema posljednjem mirnom posjedu u pravomoćno okončanom izvanparničnom postupku pod brojem R1-64/2014 Općinskog suda u Zadru rješenjem od dana 30. svibnja 2016. godine.

6. Iz razloga presude utemeljenih na preglednim ispravama proizlazi da je prvostupanjski sud utvrdio:

- da je kat čest 2337 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 194 m2 u vlasništvu [adresa],

- da je kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 770 m2 u suvlasništvu EO za 3/8 i Juravić Mirande 5/8,

- da iz Rješenja o nasljeđivanju tog suda pod poslovnim posl. br. O-916/18 koje je postalo pravomoćno 29.6.2018., utvrđena da iza pok. ĆO njezinu ostavinu između ostalog čini nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] [adresa], ukupne površine 770 m2, za 5/8 dijela i da je na temelju zakona njenom nasljednicom proglašena sestra EO za cijelo,

- da iz Rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĐO pod poslovnim brojem O-71/90, Općinskog suda u Zadru, proizlazi da u njenu ostavinu spadaju kao vanknjižno vlasništvo nekretnine upisane u p.l.br. 60 k. o. [katastarska općina] i da su njezinim nasljednicima na temelju zakona proglašeni sinovi E, PO i CO,

- da iz Zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj Z-3446/2011/4053 sastavljenog dana 29. kolovoza 2016. godine za čest. 2337, proizlazi da je pristupio PO, koji je prema PL 1716 evidentiran posjednikom čest. n.i. 2337, površine 194 m2, te je isti upisan za cijelo u zk ul. [broj ZK uloška] preoblikovane zemljišne knjige,

- da je iz spisa Općinskog suda u Zadru R1-64/14 utvrđeno da je uređena međa između nekretnine oznake čest. 2337 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja PO, OIB: [osobni identifikacijski broj] i nekretnine oznake čest. 2346 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predloženice EO, OIB: [osobni identifikacijski broj], prema posljednjem mirnom posjedu, te se ista proteže pravcem između točaka A1-B1-C1-C-D-E-F-3-2, a sve prema dopuni skice sudskog očevida sudskog vještaka Tomislava Ćurka od dana 24. travnja 2015. godine, koja skica čini sastavni dio tog rješenja.

7. U pravu je tuženik kada u žalbi ističe da je pobijana presuda donesena uz bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz članak 354. stavak 2. točka 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), jer je sud odlučio o tužbenom zahtjevu koji nije istovjetan onom iz tužbe, a da mu prethodno nije dostavio podnesak tužiteljice od dana 17. kolovoza 2020. godine kojim mijenja, odnosno uređuje tužbu, jer to ne proizlazi iz podataka predmetnog spisa, a niti podataka e-spisa.

8. Nadalje, u pravu je tuženik kada u žalbi ističe da je pobijana presuda donesena uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, a na koju povredu ovaj drugostupanjski sud, u postupku pokrenutom tužbom 2018. godine, pazi i po službenoj dužnosti.

9. Naime, pod točkom I. izreke usvojen je tužbeni zahtjev za utvrđenje vlasništva tužiteljice na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica], a pod točkom II. izreke tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje postojanja međa između nekretnine tužiteljice oznake čest. 2346 k. o. [katastarska općina] i nekretnine tuženika oznake čest. 2337 k. o. [katastarska općina], pa je izreka presude u parnici koju je nakon pravomoćnosti rješenja o uređenju međa pokrenula tužiteljica, proturječna, budući da se utvrđuje vlasništvo na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica], a potom utvrđuju međe između nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice i nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika.

10. Ujedno, izreka presude pod točkom I. proturječna je i skici mjesta očevida izrađenoj po vještaku dipl. ing. geod. HO od dana 15. lipnja 2020. godine, jer je na istoj predmet spora položen na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], a isto dodatno proizlazi iz same napomene vještaka o predmetu spora na skici, te iz pisanog očitovanja vještaka od dana 24. rujna 2020. godine (list 73 spisa), koji je dostavljen tuženiku.

11. Nadalje, nejasni su i razlozi presude, jer bi odluka donesena u postupku uređenja međe mogla biti osnova za upis promjene oblika i površine predmetnih čestica, no, takve se promjene u zemljišnoj knjizi dopuštaju tek na temelju rješenja koja donosi sud po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o promjenama u katastru zemljišta, dakle, ne automatski na temelju odluke o uređenju međe, a u postupku nije utvrđeno da je do zaključenja glavne rasprave došlo do promjene oblika i površine čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], te s tim u vezi i do promjena mapalnog stanja, a u ovom postupku utvrđuje se da li je zainteresirana osoba, unatoč tome kako je međa uređena u izvanparničnom postupku, dokazala ili ne svoje vlasništvo i zapravo se obara presumpcija da vlasništvo postoji do međe utvrđene u izvanparničnom postupku, te se zavisno od uspjeha, međa ponovno utvrđuje.

12. U postupku nije sporna činjenica da je tužiteljica EO upisana kao suvlasnica zemljišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] za 3/8 i suvlasnica za 5/8 po osnovi nasljeđivanja sestre ĆO, te ista tvrdi da je prijašnji suhozid bio izgrađen isključivo od strane njenih prednika 1936. godine, da je dio betonskog zida radi dopuštenog mu proširenja ulaza preko nekretnine u vlasništvu njenog prednika tuženik izgradio nakon rušenja dijela suhozida u dogovoru sa njenim ocem 1972. godine, a u preostalom dijelu betonski zid sagrađen je od strane njenog oca kao isključivog vlasnika preostalog dijela suhozida, dok tuženik kao vlasnik nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] tvrdi da je među između nekretnina stranaka oduvijek predstavljao stari suhozid širine 65 cm za koji smatra da je predstavljao suvlasništvo stranaka na jednake dijelove jer je to bilo uobičajeno, a granica da je išla polovinom suhozida koji je u jednom dijelu (središnjem) i to onom koji je pripadao njegovoj obitelji, srušen 60-tih godina i izgrađen betonski zid, a potom u drugom dijelu (do ulaza u nekretninu) nakon kupnje tzv. kamarice 1971. godine, te da je vlasništvo stekao nasljeđivanjem od roditelja i diobom sa braćom.

13. U odnosu na primjenu materijalnog prava, treba imati u vidu da je predmet spora ne samo izgrađeni kameni zid na mjestu nekadašnjeg suhozida, već i ostatak suhozida na potezu I-J-K-L, te da je ZV stupio na snagu 1. siječnja 1997. godine i suglasno odredbi iz članka 388. stavak 2. ZV stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona, prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjena i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

14. Stoga pitanje vlasništva zemljišta ispod suhozida, odnosno iznad tog suhozida, valjalo je raspraviti suglasno pravnim pravilima Austrijskog Građanskog zakonika (u daljnjem tekstu: OGZ) koja pravna pravila se primjenjuju temeljem odredaba Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“ broj 73/91).

15. Prema pravnom pravilu 854. OGZ razori, plotovi, živice, stoboli, zidovi, posebnički potoci, kanali, prazna mjesta i spodobne pregrade nalazeći se među susjednim zemljištima, smatraju se kao vlasnost zajednička; već ako bi grbovi ili natpisi ili napisi, ili koji drugi znakovi i dokazna sredstva protivno svjedočila.

16. Dakle, prema ovim pravnim pravilima vlasništvo zida koji se nalazi između nekretnina se smatrao zajedničkim pod pretpostavkom da drugačije ne proizlazi iz nekih drugih dokaza, dakle, u situaciji kada bi u postupku bilo utvrđeno da je suhozid na zemljištu u vlasništvu prednika tužiteljice bio i građen od strane tog prednika, odnosno, da bi po predniku ili uz dopuštenje prednika, a bez prepuštanja vlasništva, potom bio sagrađen i betonski zid na mjestu nekadašnjeg suhozida.

17. Slijedom navedenog, žalbu tuženika trebalo je uvažiti, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje (članak 369. ZPP), da bi u nastavku postupka prvostupanjski sud otklonio bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koje je upozoren ovim ukidnim rješenjem, u tom pravcu ponovno izveo sve već u postupku izvedene dokaze, koje će ocijeniti sukladno odredbi članak 8. ZPP, da bi potom bio u mogućnosti utvrditi odlučne činjenice spora i pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.

18. Odluka o parničnom trošku postupka temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP.

U Šibeniku, 8. travnja 2025. godine

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Ivana Čačić Brčić