Poslovni broj: Pr-70/2024-10

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji Ivani Klaić Žlepalo, u pravnoj stvari tužitelja ČD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Tomislavu Radeliću, odvjetniku u [adresa] protiv tuženice Hrvatska pošta d.d., OIB: 87311810356, [adresa], koju zastupa punomoćnica po zaposlenju ČDT, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice po zaposlenju tužene, 8. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da su Odluka o redovitom otkazu Ugovora o radu od dana 21.12.2023. godine, broj: REG-04/2-38970/23 tuženika HP - Hrvatska pošta d.d., sa sjedištem u [adresa], osobni identifikacijski broj (OIB): 87311810356, nedopuštena te da radni odnos tužitelja ČD, s prebivališem u [adresa], osobni identifikacijski broj (OIB): [osobni identifikacijski broj], kod tuženika nije prestao.

II. Nalaže se tuženiku HP - Hrvatska pošta d.d., sa sjedištem u [adresa], osobni identifikacijski broj (OIB): 87311810356, da tužitelja ČD, s prebivališem u [adresa], osobni identifikacijski broj (OIB): [osobni identifikacijski broj], vrati na poslove operatera u poštanskom uredu u Regiji 4, Služba upravljanja mrežom poštanskih ureda područja 4, na području Ličko-senjske županije, u roku od 8 dana.".

II Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu troška postupka u iznosu od 750,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. travnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pri čemu je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu radi utvrđenja da je Odluka o redovitom otkazu Ugovora o radu od 21. prosinca 2023. broj: REG-04/2-38970/23 nedopuštena te da radni odnos tužitelja kod tuženice nije prestao sa zahtjevom da tuženica u roku od osam dana vrati tužitelja na poslove operatera u poštanskom uredu u Regiji 4, Služba upravljanja mrežom poštanskih ureda područja 4, na području Ličko-senjske županije. Tužitelj navodi da je 15. siječnja 2024. zaprimio Odluku o otkazu zbog osobito teških povreda iz radnog odnosa u kojoj se navodi da je 31. listopada 2023. izvršena kontrola prisutnosti alkohola u organizmu od strane stručnjaka za zaštitu na radu i ovlaštenika tuženice, kojom prilikom je navodno utvrđeno da je tužitelj pod utjecajem alkohola, te da je 13. studenoga 2023. izvršena kontrola provedbe financijskih transakcija po tekućem računu HPB-a broj: 3211795198 u vlasništvu JD, kojom prilikom je navodno utvrđeno da nitko ne posjeduje punomoć za obavljanje transakcije sa tekućeg računa vlasnice. Tužitelj ističe da Odluka o otkazu sadržajno, unatoč svom nazivu, predstavlja izvanredni otkaz, a ne redoviti otkaz uslijed skrivljenog ponašanja radnika. S tim u vezi, ističe kako je člankom 116. stavkom 2. Zakona o radu propisano da se ugovor o radu može izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji dok je tuženica navedenu odluku donijela najranije dana 21. prosinca 2023. godine, dakle gotovo dva mjeseca nakon što je utvrdila navodne „osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa“ kod tužitelja. Stoga je Odluka o otkazu nezakonita, s obzirom da je donesena nakon proteka roka od 15 dana, računajući od dana stvarnog saznanja za navodne nepravilnosti, dakle nakon proteka roka propisanog člankom 116. stavkom 2. Zakona o radu. Osim toga, naveo je da u predmetnom postupku tuženica nije provela odgovarajući postupak koji prethodi otkazivanju, a propisan je odredbama članka 119. Zakona o radu, odnosno da nije tužitelja pisano upozorila na obvezu iz radnog odnosa i ukazala mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, a nije mu ni omogućila da iznese obranu. Naveo je i kako se tuženica nije očitovala na upućeni zahtjev za zaštitu prava radnika. Predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženica je osporila navode tužitelja istaknuvši da je Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu donijela u skladu s odredbama članka 115. Zakona o radu. Navodi da nije propisana obveza poslodavca da o radnikovom zahtjevu za zaštitu zakonitosti donosi posebnu odluku. Činjenica kako tužitelj prethodno nije upozoren na povrede obveza iz radnog odnosa ne znači kako je Odluka o otkazu nezakonita jer su u konkretnom slučaju postojale okolnosti radi kojih od tuženice nije opravdano očekivati izricanje prethodnog Upozorenja tužitelju s obzirom na postojanje osobito teške povrede iz radnog odnosa i to povrede članka 48., točke 1., 8. i 11. Pravilnika o radu. Navela je da Zakonom o radu nije propisan rok do kojeg, od saznanja za činjenicu na kojoj temelji otkaz, poslodavac mora redovito otkazati ugovor o radu. Istaknula je da je tuženica tužitelju redovito otkazala ugovor o radu iz razloga što je dana 31. listopada 2023. godine u PU 53220 Otočac obavljena kontrola prisutnosti alkohola u organizmu od strane stručnjaka za zaštite na radu i ovlaštenika poslodavca, a kojom kontrolom je utvrđeno i očitana i mjera alkometra od 1,55 promila što ukazuje na činjenicu da je radnik bio pod utjecajem alkohola, kao i da je 13. studenoga 2023. od strane Odjela za internu kontrolu u PU 53223 Vrhovine obavljena je izvanredna kontrola provedbe financijskih transakcija po tekućem računu HPB-a broj: 3211795198 u vlasništvu JD. Navedenom kontrolom utvrđeno je kako nitko ne posjeduje punomoć za obavljanje transakcija po tekućem računu navedene korisnice, te je također utvrđeno da je tužitelj u više navrata obavljao financijske transakcije sa tekućeg računa vlasnice na način da su vršene isplate nepoznatoj osobi, a za koje isplate tužitelj navodi da su vršene suprugu vlasnice tekućeg računa. Naveo je da je u provedenom postupku utvrđena odgovornost tužitelja za sve naprijed navedene povrede obveza iz radnog odnosa. U pobijanoj odluci opisana postupanja predstavljaju osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa i za tuženicu su neprihvatljiva te su kao takva dovela do gubitka povjerenja u tužitelja kao radnika i njegovu lojalnost prema tuženici kao poslodavcu. Kako je u svom svakodnevnom poslu operater u poštanskom uredu obvezan obavljati istovrsne poslove kao i do sada, postoji opravdana bojazan poslodavca da bi isti mogao ponoviti opisane povrede. Ni jedan poslodavac nije dužan trpjeti u radnom procesu radnika u kojeg opravdano nema povjerenja i za kojeg ne može očekivati da bi ubuduće sve svoje preuzete radne obveze obavljao u skladu sa zakonskim propisima, internim aktima poslodavca i važećim ugovorom o radu. Tuženica je dodatno istaknula kako je, iako daljnja odluka poslodavca ne ovisi o stavu radničkog vijeća sukladno odredbama članka 150. Zakona o radu provela savjetovanje s radničkim vijećem, a koje se usprotivilo namjeravanoj Odluci. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, te naložiti tužitelju da tuženici naknadi troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja presude prvog stupnja pa do isplate po kamatnoj stopi iz članka 29. ZOO-a, u roku od 8 dana.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu od 21. prosinca 2023. (list 4-5), Zahtjev za zaštitu prava radnika od 29. siječnja 2024. (list 6), Ugovor o radu od 20. siječnja 2021. (list 12-14), Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu (list 14-15), presliku dostavnice (list 16 spisa), Dopis od 31. listopada 2023. (list 17 spisa), presliku Zapisnika o utvrđivanju alkoholiziranosti radnika (poleđina lista 17 spisa), Dopis Radničkom vijeću od 5. prosinca 2023. (list 18 spisa) i očitovanje Radničkog vijeća (poleđina lista 19 spisa), Izvješće izvanredne kontrole provedbe financijskih transakcija po tekućem računu (list 20-24) sa Zapisničkom izjavom, Upute za poslovanje po transakcijskim računima fizičkih osoba u poštanskim uredima (list 25-37) Upute za poslovanje s klijentima – fizičkim osobama u poštanskim uredima (list 38-49), Pravilnik o radu (list 50-72)- sve u preslikama, te saslušao tužitelja i svjedoke AD, MD, PD, BD i VD. Sud nije saslušavao svjedokinju ND jer je tuženica odustala od tog dokaznog prijedloga.

4. Ocjenjujući rezultate izvedenih dokaza, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je Odluka o redovitom otkazu Ugovora o radu od 21. prosinca 2023. broj: REG-04/2-38970/23 nedopuštena te da radni odnos tužitelja kod tuženice nije prestao sa zahtjevom da tuženica u roku od osam dana vrati tužitelja na poslove operatera u poštanskom uredu u Regiji 4, Služba upravljanja mrežom poštanskih ureda područja 4, na području Ličko-senjske županije.

6. Između stranka nije sporno da je tuženik dugogodišnji radnik tuženice, da je Odluku o Otkazu zaprimio 15. siječnja 2024., te da se trenutno nalazi na bolovanju.

7. Sporno je predstavlja li osporavana Odluka tuženice odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu ili odluku o redovitom otkazu ugovora o radu te je li za otkaz ugovora postojao opravdani razlog, dakle je li odluka o otkazu nedopuštena, te posljedično tome, postoji li obveza tuženice za vraćanje tužitelja na radno mjesto operatera u poštanskom uredu u Regiji 4 na kojem je radio prije donošenja sporne odluke.

8. Na odlučne okolnosti sud je, osim uvida u Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu od 21. prosinca 2023. (list 4-5), Zahtjev za zaštitu prava radnika od 29. siječnja 2024. (list 6), Ugovor o radu od 20. siječnja 2021. (list 12-14), Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu (list 14-15), presliku dostavnice (list 16 spisa), Dopis od 31. listopada 2023. (list 17 spisa), presliku Zapisnika o utvrđivanju alkoholiziranosti radnika (poleđina lista 17 spisa), Dopis Radničkom vijeću od 5. prosinca 2023. (list 18 spisa) i očitovanje Radničkog vijeća (poleđina lista 19 spisa) Izvješće izvanredne kontrole provedbe financijskih transakcija po tekućem računu (list 20-24) sa Zapisničkom izjavom, izveo dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka AD, MD, VD, PD i ZD.

9. Uvidom u Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu od 21. prosinca 2023. (list 4- 5) utvrđeno je da je tužitelju otkazan ugovor o radu redovitim otkazom zbog osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa koje obveze su propisane člankom 48. točkom 1., 8. i 11 Pravilnika o radu– teža povreda prava korisnika poštanskih usluga, dolazak na rad pod utjecajem alkohola ili opijata,odnosno njihovo uzimanje tijekom rada kao i gubitak povjerenja poslodavca u radnika zbog njegovih postupaka i ponašanja.

9.1. Uvidom u dopis koji je tuženica uputila Radničkom vijeću od 5. prosinca 2023. (list 18 spisa) utvrđeno je da se tuženica, u skladu s odredbom članka 150. Zakona o radu obratila Radničkom vijeću radi davanja očitovanja na prijedlog Odluke tuženice o redovitom otkazu Ugovora o radu zbog osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa i gubitka povjerenja poslodavca u radnika zbog njegovih postupaka i ponašanja.

9.2. Uvidom u očitovanje Radničkog vijeća (poleđina lista 19 spisa) utvrđeno je da se Radničko vijeće protivilo namjeravanoj odluci o otkazu.

9.3. Uvidom Izvješće izvanredne kontrole provedbe financijskih transakcija po tekućem računu (list 20-24) utvrđeno je da je tužitelj obavljao isplate s računa Hrvatske poštanske banke d.d. broj 3211795198 na način da su nalozi za isplatu Z-05 potpisivani od strane CD, supruga vlasnice računa, umjesto od strane vlasnice računa JD te da je suprugu vlasnice računa isplatio novac iako suprug nema punomoć.

10. Saslušan na ročištu održanom 6. studenoga 2024., tužitelj je iskazao da su 13. studenoga 2023. u poštanski ured u [adresa] pristupile inspektorice interne kontrole te da su izvršile kontrolu poslovanja ureda i sve je bilo u redu što se tiče financijskog i blagajničkog poslovanja kao i stanja robe. Nakon toga inspektorice interne kontrole su s njime obavile razgovor i uzele njegovu izjavu. Razgovor je za njega bio stresan i predstavljao mučenje budući da je prvo pitanje više inspektorice bilo je li on vršio isplate s računa korisnice JD, nju potpisivao, a novac zadržao za sebe. To pitanje na njega je ostavilo snažan dojam budući da je zaposlenik tužene već 28 godina i nikad mu ne bi palo na pamet novac zadržati za sebe. Što se tiče konkretnog događaja, naveo je da su JD i CD supružnici koji inače žive u [adresa] i u [adresa] borave 2 ili 3 mjeseca godišnje te oboje imaju otvorene tekuće račune u HPB-u kao i da su uobičajeno zajedno dolazili u poštanski ured u [adresa] pri čemu bi ili oboje podizali novac sa svog tekućeg računa ili bi to činio jedan od njih. Vezano uz činjenicu više isplata s tekućeg računa korisnice JD u jednom danu u razmaku od nekoliko sati naveo je da su se događale situacije kada korisnik traži isplatu većeg iznosa novca kojeg poštanski ured, a s obzirom na svoju veličinu nema pa je tada znao reći korisnicima neka dođu pred kraj radnog vremena poštanskog ureda jer su tada bile veće šanse da se kroz dnevne uplate u blagajni prikupi dovoljno novca za isplatu korisniku. Ta situacija bila je uobičajena jer je poštanski ured u [adresa] mali i upravo ta situacija dogodila se i prilikom predmetnih isplata. Prilikom predmetnih isplata izvršenih u rujnu 2023. bila je prisutna JD zajedno sa suprugom CD, te je isplate izvršio JD koja se i potpisala. Pojasnio je da su supružnici JD imaju vrlo slične potpise. Na poseban upit suda je li sporno da je 31. listopada 2023. kod njega utvrđeno da je bio pod utjecajem alkohola tužitelj je odgovorio da nije bio pod utjecajem alkohola te da je taj dan odradio od 8 do 13 sati u poštanskom uredu [adresa] nakon čega je otišao u poštanski ured [adresa] i tamo je zatekao djelatnika zaštite na radu kojem se ne sjeća točno ime i koji je alkotestirao djelatnike poštanskog ureda Otočac. Naveo je da ga je voditeljica poštanskog ureda [adresa] PD pitala je li pod utjecajem alkohola i pristaje li na alkotestiranje na što je on odgovorio da nije pod utjecajem alkohola te je pristao na alkotestiranje jer bi se u protivnome ionako navelo da jest pod utjecajem alkohola. Nakon izvršenog alkotestiranja, djelatnik zaštite na radu rezultat je pokazao voditeljici PD koja je rekla: " U redu", dok tužitelju nije pokazao rezultat alkotestiranja, a tužitelj je bez da vidi rezultat alkotestiranja potpisao izjavu. Naveo je kako je naknadno pročitao izjavu i vidio da je navedeno da mu je utvrđeno 1,55 promila alkohola u krvi te je voditeljici PD rekao da to nije istina jer da nije pio. Nakon toga ona mu je rekla da ne brine, da mu je to možda od prethodnog dana, što je nemoguće jer nije pio ni prethodni dan. Nakon toga djelatnik zaštite na radu je predložio njegovo udaljenje s posla, a on je voditeljici PD rekao da joj ostavlja ključeve od poštanskog ureda budući da je to bilo 31. listopada 2023., a idući dan bio je neradni i rekao joj je nek radi s njime što hoće. Na to mu je ona rekla da neka dođe normalno na posao 2. studenog 2023. i da će samo potpisati nekakvu izjavu i da će sve biti u redu, međutim da nije došlo do nikakvog potpisivanja izjave. Naveo je da je radio od 2. studenog do 14. studenog 2023. te je 15. studenog otišao na bolovanje zbog stresa. 18. prosinca 2023. njegovo dijete je došlo iz škole i reklo mu je da se po školi priča da je dobio otkaz jer je ukrao novac. Nakon toga zvao je voditeljicu PD i pitao je sprema li mu se otkaz na što je ona rekla da ona o otkazu nema saznanja pa je nazvao sindikalnu povjerenicu ND i pitao nju i ona mu je rekla da je za njega predviđen izvanredni otkaz i neka im se javim po uručenju odluke o otkazu. Naveo je da mu je sindikalna povjerenica rekla da će dobiti izvanredni otkaz, a da je 15. siječnja 2024. dobio odluku o redovnom otkazu. Tužitelj je na upit suda odgovorio kako je upoznat sa propisima i pravilnicima koji uređuju financijsko poslovanje u pošti kao i propise kojima je zabranjeno alkoholiziranje na radu jer im se ti propisi redovito dostavljaju kao i okružnice. Na upit punomoćnika tužitelja je li moguće da je ikoji od spornih dana u rujnu 2023. primitak novca s računa JD potpisao CD tužitelj je naveo da to nije moguće jer su uvijek dolazili zajedno. Na upit punomoćnice tuženice u situaciji kada u poštanski ured istovremeno pristupe dvije osobe, u konkretnom slučaju supružnici, vrši li se isplata s tekućeg računa svakog od njih istovremeno ili kao posebna transakcija tužitelj je odgovorio da nije moguće istovremeno vršiti isplatu s više tekućih računa već da se u takvim situacijama prvo obavi isplata s tekućeg računa jedne osobe, a nakon toga se vrši isplata s tekućeg računa druge osobe kao odvojena transakcija. Naveo je da se prilikom spornih isplata na nalog Z05 na mjesto predviđeno za potpis primatelja JD potpisala kod isplate s njezinog tekućeg računa, a CD se potpisao kod isplate s njegovog tekućeg računa, te da je JD pred njim potpisala primitak novca sa svog tekućeg računa na dane 25.,26.,28. i 29. rujna 2023. Naveo je da su JD i CD osobe starosti od oko 75 do 80 godina te da ih on poznaje već 28 godina, odnosno od kada se i zaposlio u pošti.

11. Saslušana na ročištu održanom 6. studenog 2024. svjedokinja AD je iskazala da kod tuženice radi na radnom mjestu inspektora interne kontrole. Vezano uz konkretni predmet navela je da je interna kontrola dobila poziv direktora Regije 4 radi interne kontrole vezano uz isplate po tekućim računima odnosno naloge za isplatu po tekućem računu Z05, korisnika računa JD. Po pozivu za provođenje interne kontrole kolegica i ona su izvršile pripremu te su uočile da je u roku od 3 radna dana, misli da se radilo od 26.,27. i 28. rujnu 2023., s računa korisnice JD isplaćivano po dva puta dnevno u razmaku od sat, sat i pol iznos od 500,00 eura. Daljnjom provjerom utvrdile su da u prethodnom razdoblju takav promet po računu korisnice JD nije bio uobičajen, što je kod njih pobudilo sumnju te su zatražile presliku potpisnog kartona korisnice JD iz kojeg su, usporedbom isplatnog dokumenta Z05 sa potpisnim kartonom utvrdile da na isplatnom dokumentu Z05 nije potpis JD, odnosno da se taj potpis razlikuje od potpisa korisnice iz potpisnog kartona. Nakon toga pribavile su presliku potpisnog kartona supruga korisnice, CD jer su pregledom prometa po njegovom tekućem računu utvrdile promet u spornom periodu. Po pribavi preslike potpisnog kartona CD, usporedbom s potpisom na isplatnom dokumentu Z05 utvrdile su da su na isplatnom dokumentu Z05 u potpisu slična slova kao i u potpisnom kartonu CD što ih je navelo na zaključak da je isplatni dokument Z05 umjesto JD potpisao njezin suprug CD. Nakon toga otišle su u kontrolu na teren kako bi utvrdile činjenično stanje. Izvršile su pregled poslovanja poštanskog ureda [adresa] u kojem je tužitelj radio 4 sata na radnom mjestu operatera. Pregledom poslovanja poštanskog ureda nisu uočene veće nepravilnosti. Nakon toga su zajedno s tužiteljem izuzele zapisničku izjavu, te su tužitelju predočili preslike naloga za isplatu pri čemu je tužitelj zanijekao da bi vršio isplate s računa korisnice JD nekom drugom, a ne njoj. Nakon toga tužitelju su predočile presliku potpisnog kartona JD te je tužitelj nakon toga priznao da je isplate s računa korisnice JD vršio njezinom suprugu. Na njihov upit zašto je to činio tužitelj se očitovao da su i JD i njezin suprug CD dolazili u poštanski ured, da je CD ponekad dolazio i bez supruge te da mu je isplatu bez punomoći izvršio zato što ga osobno poznaje. Na temelju tako utvrđenog stanja sačinile su svoje izvješće interne kontrole te ga uputile na daljnju obradu. Nakon što je svjedokinji predočena predmetna zapisnička izjava, svjedokinja je navela kako je ta izjava upravo ta izjava o kojoj je ona govorila u svojem svjedočkom iskazu te da je ta izjava po svom sadržaju potpuna. Na upit punomoćnika tužitelja za koje od pet dana koji se navode u zapisničkoj izjavi (29.5.2023., 25.9.2023., 26.9.2023., 28.9.2023. i 29.9.2023.) su ona i kolegice prilikom kontrole utvrdile da je u poštanski ured samostalno pristupio CD svjedokinja odgovara kako one nisu utvrdile da je CD samostalno pristupio u poštanski ured već su utvrdile da je CD potpisao isplatni dokument umjesto svoje supruge. Svjedokinja pritom navodi kako se zbog proteka vremena nije mogao izuzeti video nadzor na kojem bi se vidjelo tko je pristupio u poštanski ured. Na upit punomoćnika tužitelja je li uobičajeno da u poštanski ured pristupaju zajedno osobe koje su u srodstvu odnosno da zajedno pristupaju supružnici svjedokinja je odgovorila da kako gdje. Na upit punomoćnika tužitelja je li za tuženicu i korisnika JD, uslijed postupanja tužitelja koje je opisala svjedokinja nastala šteta i kakva svjedokinja je odgovorila kako ona ne može odgovoriti na to pitanje jer je ona samo izvršila kontrolu te se nije dalje bavila time je li i kome nastala šteta budući da to nije u opisu njezinog posla. Na upit punomoćnika tužitelja je li postupanjem tužitelja koje je opisala svjedokinja nastao poremećaj u radu predmetnog poštanskog ureda [adresa] i odvijanje poštanskog prometa svjedokinja je navela da u konkretnom slučaju ona u kontroli nije utvrdila da bi se radilo o kaznenom djelu koje je počinio tužitelj dok takvi slučajevi inače za sobom mogu povlačiti kvalifikaciju kaznenog djela, a što onda utječe i na tuženicu.

12. Saslušana na ročištu održanom 6. studenog 2024. svjedokinja MD je iskazala kako radi na radnom mjestu višeg inspektora za internu kontrolu kod tuženice, a na tom radnom mjestu radila je i u sporno vrijeme. Ne sjeća se točno na čiji poziv su izvršili internu kontrolu, ali je navela da se kod tuženice svakodnevno analiziraju financijske transakcije te je tom prilikom uočeno u jednom danu više isplata s korisničkog računa koje sve je vršio isti djelatnik tužene što je pobudilo sumnju. Nakon toga zatražili su naloge za isplatu s potpisima kao i dokumentaciju s potpisima korisnika te su usporedbom utvrdili razliku u potpisima na nalozima za isplatu i dokumentaciji s nespornim potpisima korisnika. Ne može se sjetiti kako se predmetni korisnik zove, to ima u dokumentaciji. Nakon toga kolegica AD i ona otišle su u poštanski ured [adresa] gdje su napravile kontrolu poštanskog ureda i izuzele zapisničku izjavu. Tužitelj je u zapisničkoj izjavi priznao da je isplate s računa korisnice vršio njezinom suprugu bez punomoći. Nakon toga kolegica i ona su napisale izvješće i proslijedile predmet dalje. Nakon što je svjedokinji predočena predmetna zapisnička izjava, svjedokinja je na upit punomoćnika tužitelja odgovorila kako je ta izjava upravo ta izjava o kojoj je ona govorila u svojem svjedočkom iskazu te da je na njoj njezin potpis, kao i da je ta izjava po svom sadržaju potpuna, ali da ne može tvrditi da su u njoj sadržani baš svi detalji razgovora budući da se i izjava sastavlja u formi neke konverzacije. Svjedokinja je navela kako se ne sjeća koliko je trajao razgovor i izuzimanje zapisničke izjave, a da se nepravilnost o kojoj je svjedočila odnosi na poštanski ured u [adresa] i da je tamo jedan poštanski ured jer je to malo mjesto. Na upit punomoćnika tužitelja za koje od pet dana koji se navode u zapisničkoj izjavi (29.5.2023., 25.9.2023., 26.9.2023., 28.9.2023. i 29.9.2023.) su ona i kolegice prilikom kontrole utvrdile da je u poštanski ured samostalno pristupio CD svjedokinja je odgovorila kako one nisu utvrdile da je CD samostalno pristupio u poštanski ured. Na upit punomoćnika tužitelja je li uobičajeno da u poštanski ured pristupaju zajedno osobe koje su u srodstvu odnosno da zajedno pristupaju supružnici svjedokinja je odgovorila da je, ali da nije uobičajeno da se u takvim situacijama umjesto jednog supružnika, odnosno supružnika s čijeg računa se vrši isplata, kao primatelj potpiše drugi supružnik. Na upit punomoćnika tužitelja je su li kontrola utvrdila zašto je isplata s računa korisnice JD izvršena njezinom suprugu CD svjedokinja je odgovorila da koliko se sjeća da je predmetno bilo riječ o tome da ti korisnici žive negdje vani, misli u Kanadi, te da je JD u to vrijeme bila nešto bolesna pa da je zvala tužitelja ili bila u poštanskom uredu i zamolila ga da isplatu izvrši njezinom suprugu. Svjedokinja je navela da kontrola nije utvrdila je li nastala šteta za tuženu zato što kontrola nije utvrdila ni je li taj novac isplaćen suprugu korisnice niti je kontrola utvrdila u kakvom su odnosu JD i CD. Isto tako navodi da nisu utvrdili da je šteta nastala korisniku, JD. Na upit punomoćnika tužitelja svjedokinja je odgovorila da opisanim postupanjem tužitelja nije došlo do poremećaja u redovitom radu poštanskog prometa te da je posao inspektora za internu kontrolu utvrditi nepravilnosti u radu i nepoštivanje pravilnika i propisa.

13. Saslušana na ročištu održanom 21. siječnja 2025. svjedokinja PD je iskazala da je u sporno vrijeme bila, a još je uvijek voditeljica lokacije više poštanskih ureda u Ličko-senjskoj županiji i Pagu. Kod tužitelja je zamijetila problem s alkoholom na što su joj ukazali i drugi djelatnici koji su s njim radili u uredu u [adresa]. U nekoliko navrata tužitelja je usmeno upozorila na njegov problem s alkoholom, njemu je bilo drago što mu se obratila na normalan način te je rekao da će on to riješiti. Međutim, nastavilo se to da su radnici u uredu u [adresa], a gdje je tužitelj uz ured u [adresa] također radio, primijetili da je tužitelj alkoholiziran na poslu. Navela je da je jedan dan od tužitelja na privatan mobitel dobila nekoliko poziva u kojima je tužitelj bio neartikuliran i nije razumjela što zapravo želi te joj je poklopio i slušalicu. Kasnije tog dana dobila je poziv iz Zagreba, pretpostavlja da je to bila služba za informatiku jer koliko se sjeća, taj dan pao im je cijeli sustav i nisu mogli normalno raditi, te joj je osoba koja ju je nazvala rekla da ju je zvao tužitelj, pretpostavlja da je i on prijavljivao kvar na sustavu, te neka provjeri što je s tužiteljem jer da nije bio suvisao u telefonskom razgovoru. Taj dan je s inspektorom zaštite na radu otišla do ureda Č kako bi provjerili što se događa jer se tužitelj nije javljao na telefon, a nije ni zaključio poslovanje iako je već bilo blizu 15 sati i on je već trebao biti u uredu u [adresa], ali se tamo nije pojavio. Kada su došli u ured u [adresa], zatekli su tužitelja na hodniku i bio je vidno alkoholiziran, te je i alkotestiran, a i ona zajedno s njim. Koliko se sjeća alkotest je tužitelju pokazao koncentraciju alkohola od nekih 0,9 promila. Budući da tužitelj nije bio sposoban zaključiti poslovanje ureda to je učinila ona pri čemu je uočila manjak u blagajni od nekih 560,00 kuna. Nakon toga rekla je tužitelju da je utvrdila manjak u blagajni, a on je rekao da zna za to i da će on to nadoknaditi. Tužitelj je bio revoltiran i s njim s nije dalo razgovarati a budući da je bio vidljivo pod utjecajem alkohola ponudili su mu da ga odvezu kući kako ne bi išao u tom stanju sa svojim autom. Međutim, tužitelj je to odbio i otišao je svojim autom kući i idući dan je otvorio bolovanje, a ona je kao njegovu zamjenu u ured u [adresa] poslala radnicu DD te je taj dan kad je nova radnica preuzela ured i ona došla na primopredaju ureda. U ured je došla u prijepodnevnim satima te joj je DD rekla da joj je tužitelj prethodnog dana popodne donio 600,00 kuna i to kod nje kući. Svjedokinja je navela da tužitelj nju nije obavijestio o tome da je donio 600,00 kuna DD. DD rekla joj je da joj je tužitelj, kada joj je donio novac kući, rekao da zna da je u blagajni bio manjak, a budući da ona preuzima ured od njega, ne želi da je dočeka manjak te joj je dao novce. Navela je da je tužitelj novac za pokriće utvrđenog manjka kolegici DD donio kući taj dan popodne, pred večer, kada je svjedokinja i utvrdila manjak i to je bio taj dan kada je svjedokinja utvrdila da je tužitelj alkoholiziran i rastrojen zbog čega je ona zaključila poslovanje ureda. Nakon što se tužitelj vratio s bolovanja kod njega je opet zamijećeno da je u alkoholiziranom stanju te je svjedokinja, zajedno sa kontrolorkom smjene otišla do ureda u [adresa] kako bi porazgovarale s tužiteljem. Navela je da dok su bile u uredu, u ured je ušla jedna stranka te je iz jakne izvadila bočicu pelinkovca i htjela je dati tužitelju, međutim tužitelj je odmahnuo glavom da ne želi primiti i stranka je bočicu pospremila nazad u jaknu. O tome je upitala tužitelja, a on je rekao da neka ne misli da je on rekao stranci da mu donese alkohol već da je to stranka sama učinila. Ponovno je razgovarala s njim i rekao je da će prestati s alkoholom, ali nije. To je bilo negdje 2020. godine. Tužitelj je i nadalje pokazivao problem s alkoholom, a na što su joj ukazivali i drugi radnici i što je kulminiralo 2023. godine kada je jednom prilikom tužitelj u uredu u [adresa] šetao uredom u boksericama. Zbog toga događaja pozvana je kontrola te je tužitelj ponovno testiran na alkohol i utvrđeno mu je 1,55 promila alkohola u krvi te nije bio sposoban raditi s novcem i primati stranke, a bila je sporna i jedna isplata gospođi JD. Svjedokinja je navela da ju je zbog te sporne isplate interna kontrola zatražila ispise naloga za isplatu Z05, potpise sa nekih lista tužitelja i od kolegice koja ga je mijenjala jer je kontrola utvrdila da su identični potpisi na isplatnim listićima od JD i njezinog supruga, svjedokinja misli da se zove J. Nakon interne kontrole utvrđeno je da je s računa JD, bez punomoći, novac isplaćivan njezinom suprugu. Navela je da se situacija s isplatom s računa JD njezinom suprugu dogodila i kolegici koja je mijenjala tužitelja, DD koja je također suprugu JD isplatila novac te je za to kolegica DD dobila opomenu. Navela je da je nakon što je interna kontrola tražila isplatne listiće, tužitelj otvorio bolovanje na kojem se nalazi i sada, a u razgovoru joj je rekao da se nikada do sada nitko nije žalio na isplatu te da su supružnici JD uvijek u poštu dolazili skupa te da ga nitko nikad nije optužio da mu je uzeo novac. Svjedokinja je navela da je, s obzirom na učestalo alkoholizirano stanje tužitelja, prema tadašnjoj direktorici uputila prijedlog da se nešto učini vezano uz problematiku i da se pomogne tužitelju jer on nije mogao raditi u takvom stanju. Odgovoreno joj je da će se ispitati kolika je težina povrede iz radnog odnosa i da će nakon toga dalje odlučivati. Nakon toga tužitelju je negdje u siječnju 2024. uručen otkaz. Svjedokinja je navela da ne zna je li tužitelju uručen izvanredni ili redoviti otkaz ugovora o radu, ali da ga internom sustavu kao voditeljica uvijek vodi kao da je na bolovanju. Na pitanje punomoćnika tužitelja svjedokinja je navela kako je tog dana, 31. listopada 2023. u poštanskom uredu [adresa] provedeno alkotestiranje svih radnika pa i nje, a da je tužitelj u ured [adresa] stigao oko 12,45 sati, a alkotestiran je negdje oko 13,30 sati. Pojasnila je da je tužiteljevo interno radno vrijeme od 07,50 sati s time da započinje raditi u uredu u [adresa] i to od 08,00 sati s korisnicima i tamo radi do 12,00 sati nakon čega ide u ured u [adresa]. Na pitanje punomoćnika tužitelja svjedokinja je odgovorila kako je taj dan nakon alkotestiranja tužitelj u uredu u [adresa] bio do nekih 15,00 sati. Svjedokinja je navela kako se alkotestiranje provodi u prisutnosti osobe koja alkotestira i svjedoka te da osoba koja je alkotestirana bude upoznata s rezultatom i da joj se daje zapisnik. Na pitanje punomoćnika tužitelja da li se osobi koja je alkotesitrana daje na uvid uređaj kojim je provedeno alkotestiranje svjedokinja je odgovorila da se daje. Na pitanje suda je li svjedokinja vidjela da je tužitelj dobio nakon testiranja uvid u uređaj kojim je alkotesitran, svjedokinja je odgovorila da je vidjela i da je tužitelj dobio i zapisnik koji je potpisao. Na pitanje punomoćnika tužitelja svjedokinja je navela kako je sigurna da su nadređeni znali i prije njezinog dopisa od 31. listopada 2023. za alkoholiziranost tužitelja. Na pitanje punomoćnika tužitelja svjedokinja je navela da vezano uz isplatu koju je tužitelj bez punomoći izvršio suprugu korisnice računa, JD, tužitelja nije upoznala da bi moguća sankcija bi mogao biti otkaz, ali svakako da bi mogla biti opomena zbog povrede radne dužnosti.

14. Saslušan na ročištu održanom 21. siječnja 2025. svjedok FD je iskazao kako radi na radnom mjestu koordinatora za zaštitu na radu i za zaštitu od požara kod tužene. Na alkotestiranje radnika izlazi isključivo na poziv voditelja ili direktora. Kada je dobio poziv za sud u svojoj evidenciji koju vodi provjerio je o čemu se radi jer ne pamti sve detalje pa iz evidencije zna da je 30. listopada 2023. na poziv voditeljice PD otišao u ured u [adresa] kako bi izvršio alkotestiranje radnika u tom uredu a s obzirom na to da nemaju zaduženu osobu za područje Like za takve poslove. Kada je došao u ured u [adresa] smjestio se u posebnu prostoriju u kojoj je, u dogovoru s voditeljicom ureda, provodio alkotesitranje svih radnika. Naveo je da je u trenutku alkotestiranja u toj prostoriji uz njega i osobu koju je alkotestirao istovremeno bila prisutna voditeljica ureda te da u trenutku samog alkotestiranja u prostoriji nije bilo nikoga osim njih troje. Alkotestirali su sve radnike iz te smjene i samo je kod tužitelja utvrđena koncentracija alkohola u krvi. Naveo je kako nije primijetio na tužitelju znakove alkoholiziranosti, ali nije na to niti obraćao pozornost jer je alkotestiranje provodio automatski i to na način da je on sjedio u toj prostoriji, a radnici su dolazili te prije alkotestiranja nije imao doticaj s njima. Navodim što je alkotestirao tužitelja, uređaj je položio na stol i uređaj je pokazao da je tužitelj alkoholiziran, te je tužitelj mogao vidjeti tu vrijednost na samom uređaju, a on je utvrđenu vrijednost upisao u zapisnik te je voditeljici ureda objasnio daljnju proceduru, a ona je isključila tužitelja s posla. Naveo je da je siguran da je tužitelju dao kopiju zapisnika, ali zna da mu je nije dao odmah nakon što je utvrdio da je alkoholiziran jer je prvo sastavio sve zapisnike i sve ih kopirao i tek onda ih je dijelio. Ne sjeća se kome je sve dijelio zapisnike, ni je li tužitelju dao u ruke zapisnik te se ne sjeća je li tužitelj osobno pročitao sastavljeni zapisnik te se ne sjeća kada je tužitelj potpisao zapisnik, a inače je praksa da se zapisnik potpisuje odmah po provedenom alkotestiranju. Na pitanje suda svjedok navodi kako nije propisano da osoba koja vrši alkotestiranje radniku pročita zapisnik, ali da prilikom popunjavanja zapisnika ta osoba radnika pita za podatke o njegovom radnom mjestu te pred radnikom popunjava zapisnik o alkotestiranju. Svjedok je naveo da je propisano da radnik mora dobiti zapisnik o alkotestiranju, ali nije propisan način na koji ga on mora dobiti. Također, da, nakon što završi s alkotestiranjem te se vrati u svoj ured o obavljenom alkotestiranju i rezultatima obavještava svog nadređenog, odnosno voditelja i direktora unutar svoje organizacijske jedinice te voditelja i direktora organizacijske jedinice u kojem se vršilo alkotestiranje. Svjedok je naveo kako nije moguće da se radniku ne uruči zapisnik o alkotestiranju. Na pitanje suda svjedok je naveo da u obrascu zapisnika o alkotestiranju postoji rubrika potpis radnika i da ukoliko se radnik ne želi potpisati na zapisnik, bude udaljen s rada, a u zapisnik se unese da je radnik odbio potpisati zapisnik, ali ne zna koje su pravne sankcije za takvo ponašanje. Svjedok je naveo da nije moguće da uređaj za alkotestiranje kod koncentracije koja je utvrđena kod tužitelja pokaže grešku odnosno da pokaže da je osoba konzumirala alkohol iako ga nije konzumirala te da se uređaji za alkotestiranje redovito kontroliraju kod ovlaštene firme Dräger te da o tome postoji dokumentacija. Na pitanje suda svjedok odgovara da se u slučaju kada radnik odbije potpisati zapisnik o alkotestiranju to unosi u zapisnik, a ukoliko odbije alkotestiranje o tome se obavještava nadređena osoba tom radniku, u oba ta slučaja radnik se udaljava s rada, dakle, postupak je isti za sve te slučajeve.

15. Saslušan na ročištu održanom 26. siječnja 2025. svjedok VD je iskazao da radi na radnom mjestu izvršnog direktora kod tuženika i to Regije 4, a na tom mjestu je radio i u vrijeme kada je donesena odluka o otkazu ugovora o radu tužitelju. Naveo je kako neposrednih saznanja vezano uz razloge za otkaz tužitelju nema i da je on, uz direktoricu KD samo potpisao prijedlog o pokretanju stegovne mjere protiv tužitelja. To je bilo negdje 2023. godine, a koliko se sjeća razlozi za pokretanje stegovne mjere bili su alkoholiziranost tužitelja na poslu što je kod tuženice nedopušteno kao i neke sporne isplate. Naveo je kako je postupak takav da kada se primijeti kod radnika neko sumnjivo ponašanje, pošalje se interna kontrola radi utvrđenja činjenica koja onda sastavi svoje izvješće i na temelju tog izvješća ljudski resursi sastavljaju prijedlog eventualne stegovne mjere koji tada potpisuju direktori. Tako je bilo i u predmetnom slučaju. Naveo je kako nema neposrednih saznanja o tome što se događalo 2020. jer tada nije bio direktor regije, a ovo što znam saznao je čitanjem izvješća iz tog razdoblja.

16. Sud je prihvatio kao vjerodostojne iskaze svjedoka AD i MD jer je njihov iskaz suglasan sa sadržajem Izvješća izvanredne kontrole provedbe financijskih transakcija po tekućem računu (list 20-24), ali ih nije posebno cijenio iz razloga koji će biti obrazloženi nastavno.

16.1. Kao vjerodostojan sud je prihvatio i iskaz svjedoka ZD koji je iskazivao o postupku alkotestiranja i činjenici da je tužitelju uručen Zapisnik o utvrđivanju alkoholiziranosti radnika jer je njegov iskaz potkrijepljen sadržajem tog zapisnika iz kojeg proizlazi da ga je tužitelj potpisao. Naime, svjedok je iskazao da u obrascu zapisnika o alkotestiranju postoji rubrika potpis radnika i da ukoliko se radnik ne želi potpisati na zapisnik, bude udaljen s rada, a u zapisnik se unese da je radnik odbio potpisati zapisnik. S obzirom na to da uvidom u Zapisnik o utvrđivanju alkoholiziranosti radnika nije utvrđeno da je zabilježeno odbijanje potpisivanja tog zapisnika, a na mjestu predviđenom za potpis radnika stoji potpis, a tužitelj nije osporio da je to njegov potpis, sud je utvrdio da je tužitelj potpisao Zapisnik o utvrđivanju alkoholiziranosti radnika.

16.2. Iskaz svjedokinje PD sud je prihvatio u dijelu u kojem je svjedokinja iskazala da je 2023. tužitelj testiran na alkohol i da mu je utvrđeno 1,55 promila alkohola u krvi, te da je bila sporna i isplata gospođi JD radi koje isplate ju je interna kontrola zatražila ispise naloga za isplatu Z05, potpise sa nekih lista tužitelja te da je kontrola utvrdila da je s računa JD, bez punomoći, novac isplaćivan njezinom suprugu jer je u tom dijelu njezin iskaz suglasan sa sadržajem Zapisnika o utvrđivanju alkoholiziranosti radnika i Izvješća izvanredne kontrole provedbe financijskih transakcija po tekućem računu.

16.3. Iskaz svjedoka VD sud nije posebno cijenio jer iz iskaza tog svjedoka proizlazi da nema neposrednih saznanja vezanih uz razloge za otkaz tužitelju, a ono što mu je poznato saznao je čitanjem izvješća iz tog razdoblja.

17. Iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim i istinitim u dijelu u kojem je tužitelj naveo da je Odluku o otkazu zaprimio 15. siječnja 2024. jer o tome postoji i preslika dostavnice u spisu. Sud je njegov iskaz ocijenio istinitim i u dijelu u kojem je tužitelj naveo kako mu ne bi palo na pamet novac zadržati za sebe jer je u tom dijelu tužitelj iskazivao uvjerljivo, a osim toga nije ni utvđeno da bi tužitelj za sebe zadržao novac kojeg je isplatio s računa korisnice JD, niti mu se to u odluci o otkazu stavljalo na teret.

17.1. U ostalom dijelu iskazu tužitelja sud nije poklonio vjeru jer je njegov iskaz suprotan ispravama u spisu kao i iskazu svjedoka AD, MD, PD te ZD.

17.2. Naime, uvidom u presliku Zapisnika o utvrđivanju alkoholiziranosti radnika (poleđina lista 17 spisa) utvrđeno da je kod tužitelja utvrđena koncentracija alkohola u krvi od 1,55 promila. Uvidom u presliku Zapisničke izjave (poleđina lista 23 i list 24 spisa) koja je sastavni dio Izvješća izvanredne kontrole provedbe financijskih transakcija po tekućem računu utvrđeno je da je tužitelj, nakon što su mu predočeni Nalozi za isplatu, Upitnici i Izjave korisnika naveo kako je prema predočenom, naloge za isplatu s računa korisnice JD **.**.2023., 25. rujna 2023., 26. rujna 2023., 28. rujna 2023. i 29. rujna 2023. potpisao njezin suprug, CD.

17.3. Stoga sud neistinitim i usmjernim na postizanje uspjeha u ovom postupku cijeni iskaz tužitelja u dijelu u kojem je naveo da 31. listopada 2023. nije bio pod utjecajem alkohola, te da mu djelatnik zaštite na radu nije pokazao rezultat alkotestiranja, te u dijelu u kojem je tužitelj naveo da je isplate u rujnu 2023. s računa JD izvršio JD koja se i potpisala. U tom dijelu iskaz tužitelja u suprotnosti je sa sadržajem Zapisnika o utvrđivanju alkoholiziranosti radnika te iskazima svjedoka PD i BD te sadržajem Izvješća izvanredne kontrole provedbe financijskih transakcija po tekućem računu.

17.4. Vezano uz tužiteljeve navode da je, bez da vidi rezultat alkotestiranja potpisao Zapisnik o te da je naknadno pročitao izjavu ukazuje se na to da je Zapisnik o utvrđivanju alkoholiziranosti radnika potpisan i da je na tužitelju bilo da ga prije potpisivanja pročita dok eventualni tužiteljev propust da to učini nije od utjecaja na utvrđenje suda da je tužitelj bio u alkoholiziranom stanju.

18. U ovom postupku sporno je predstavlja li Odluka o redovitom otkazu Ugovora o radu od 21. prosinca 2023. redoviti otkaz ili izvanredni otkaz te je li ona nedopuštena.

19. Odredbom članka 115. stavak 1. Zakona o radu (“Narodne novine” broj: 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023; dalje ZR) propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, pa tako i u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

19.1. Redoviti otkaz predstavlja vrstu otkazivanja ugovora u radu gdje poslodavac mora imati opravdani razlog otkazivanja. Poslodavac na ovaj način može otpustiti radnika u slučaju da radnik krši obveze iz radnog odnosa. Kršenjem obveza iz radnog odnosa smatraju se i situacije kada zaposlenik neprimjereno obavlja obveze iz ugovora o radu te kad dolazi na posao u pijanom stanju ili pod utjecajem droge.

20. Odredbom članka 116. ZR propisano je da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć (stavak 1.), te da se ugovor o radu može izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji (stavak 2.).

20.1. Izvanredni otkaz predstavlja vrstu otkazivanja ugovora u radu kada ni poslodavac ni radnik nemaju obvezu poštovati otkazni rok, ali moraju dokazati opravdani razlog za otkaz. Najčesći razlozi za izvanredni otkaz su slučajevi teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge važne činjenice, uz uvažanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, te kada nastavak radnog odnosa nije moguć. Poslodavac i zaposlenik u slučaju otkaza moraju dokazati postojanje opravdanog razloga, dok se otkaz može dati u roku 15 dana od dana saznanja činjenice na kojoj se otkaz temelji.

21. Analizirajući sadržaj tuženičine Odluke o redovitom otkazu Ugovora o radu od 21. prosinca 2023. sud je utvrdio da se radi o odluci o redovitom otkazu, pri čemu je sud uzeo u obzir da se razlozi koji se u njoj navode odnose na osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa koja je propisana i Pravilnikom o radu tuženice u članku 48. točki 11. kojom odredbm je propisano da osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa predstavlja, osobito dolazak na rad pod utjecajem alkohola ili opijata, odnosno njihovo uzimanje tijekom rada.

21.1. Pritom treba navesti da poslodavac ovisno o okolnostima konkretnog slučaja, prirodi povrede obveze iz radnog odnosa i njezinoj težini ima mogućnost izabrati neki od zakonom predviđenih načina otkazivanja ugovora o radu. Stoga je na poslodavcu da odluči kojom vrstom odluke će radniku otkazati ugovor o radu zbog počinjenja teške povrede obveze iz radnog odnosa, a dopuštenost odluke o otkazu ugovora o radu ocjenjuje se prema razlozima iznesenim u toj odluci. Zbog toga nisu osnovani tužiteljevi navodi da je odluka o otkazu nezakonita jer je donesena nakon proteka roka od 15 dana od saznanja za razloge navodne nepravilnosti. Pritom se tužitelju ukazuje kako je redoviti otkaz povoljniji za radnika.

21.2. Slijedom navedenog, ovaj sud je ocjenjivao jesu li razlozi za otkaz ugovora o radu navedeni u Odluci o redovitom otkazu Ugovora o radu od 21. prosinca 2023. opravdani u smislu odredbe članka 115. stavak 1. točka 3. ZR.

21.3. Pritom je sud zaključio je da Odluka o redovitom otkazu ugovora o radu od 21. prosinca 2023. bila pravno dopuštena, jer je alkoholiziranost tužitelja utvrđena na propisan način, sukladno odredbama Zakonu o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj: 71/2014, 118/2014, 154/2014, 94/2018, 96/2018- dalje ZZR) i članka 42. do 48. Pravilnika tuženice o zaštiti na radu (list 58 do 72 spisa), u prisutnosti nadležnog stručnjaka zaštite na radu- ZD i voditeljice poštanskog ureda- PD, a o čemu je sastavljen i zapisnik o utvrđivanju alkohola u organizmu radnika na propisanom obrascu. Stoga sud cijeni da je postojao razlog za redoviti otkaz zbog skrivljenog ponašanja uslijed alkoholiziranosti na radu. Zbog navedenog, sud nije posebno cijenio iskaze svjedokinja AD i MD budući da njihov iskaz nije u vezi s razlogom radi kojeg je sud utvrdio dopuštenost otkaza.

22. Dalje, odredbom članka 119. stavak 1. ZR propisano je da prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini, dok stavkom 2. istog članka propisano da prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

22.1. Dakle, iz citirane odredbe razvidno je da je u pravilu poslodavac u obvezi prije ovakve odluke o otkazu zbog skrivljenog ponašanja, radnika prethodno upozoriti i omogućiti mu pravo na obranu, no da iznimno postoje situacije kada to nije obvezan učiniti.

23. Imajući u vidu utvrđena alkoholiziranost tužitelja na poslu, sud nalazi da, u konkretnoj situaciji, nije bilo potrebe da tuženica tužitelja posebno pisano upozorava na mogućnost otkaza ugovora o radu zbog povrede radne obveze budući da je samim Pravilnikom o radu s kojim je tužitelj upoznat, a što ne spori, propisano da osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa radi koje nastavak radnog odnosa više nije moguć predstavlja dolazak na rad pod utjecajem alkohola, odnosno njegovo uzimanje tijekom rada. Tužitelj je, prema vlastitom iskazu, upoznat sa propisima i pravilnicima kojima je zabranjeno alkoholiziranje na radu jer se ti propisi redovito dostavljaju radnicima kao i okružnice stoga mu nije moglo ostati nepoznato da svojim ponašanjem čini osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa niti ga je poslodavac, u konkretnom slučaju, na to trebao posebno upozoravati.

23.1. Također, prethodno omogućavanje radniku da iznese svoju obranu nije svrha samo sebi, a sud ocjenjuje da u konkretnom slučaju iznošenje obrane tužitelja ne bi utjecalo na donošenje odluke o otkazu.

24. Slijedom navedenog, sud zaključuje da time što u konkretnom slučaju nije tužitelja pisano upozorila na obveze iz radnog odnosa i omogućila mu obranu, tuženica nije postupila suprotno odredbi članka 119. ZR zbog čega takvo njezino postupanje nije bilo nedopušteno.

25. Slijedom navedenog, utvrđeno je da je tuženica, u skladu s odredbom članka 150. ZR uputila Radničkom vijeću podatke o namjeravanoj odluci redovitog otkazivanja ugovora o radu tužitelju, te da se Radničko vijeće o namjeri tuženice očitovalo iz čega nedvojbeno proizlazi da je tuženica postupila sukladno odredbi članka 150. ZR.

25.1. Također je utvrđeno da je razlog koji je tuženica navela u pobijanoj odluci o otkazu dopušten i osnovan pri čemu se ukazuje da je kod ocjene razloga za otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja, svaki od razloga dovoljna osnova za donošenje zakonite odluke o otkazivanju ugovora o radu, te da zakon ne predviđa kumuliranje takvih razloga niti je to uvjet za donošenje zakonite odluke o otkazu ugovora o radu. ,

25.2. Budući da je tuženica u ovom postupku dokazala da je tužitelju na poslu za vrijeme obavljanja rada utvrđena alkoholiziranost sud utvrđuje da je Odluka o redovitom otkazu Ugovora o radu od 21. prosinca 2023. dopuštena te nije osnovan zahtjev tužitelja za utvrđenje da bi ta odluka tuženice bila nedopuštena kao ni zahtjev za vraćanje na posao, slijedom čega je, na temelju odredbe članka 115. stavak 1. točka 3. ZR odlučeno kao u točki I izreke presude.

26. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP- a u vezi s odredbom članka 155. ZPP-a. Tužitelj, koji je u cijelosti izgubio spor nema pravo na naknadu troška postupka u traženom iznosu od 750,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate, dok tužena naknadu troška nije ni tražila, slijedom čega je presuđeno kao u točki II izreke presude.

Velika Gorica, 8. travnja 2025.

Sutkinja:

Ivana Klaić Žlepalo

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.