Republika Hrvatska

Broj: Ppž-9423/2023

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Jasne Momirović kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I okrivljenika BAST VISION j.d.o.o., kao pravne osobe i II okrivljenice MD, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. t. 34. i 35. i st. 2. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), čl. 10. st. 1. i 2. Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine“, broj 118/18, 120/21) i čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 76. Pp-14638/2022, od 11. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2025.,

r i j e š i o j e:

I. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, a po službenoj dužnosti, prekršajni postupka protiv I okrivljenika BAST VISION j.d.o.o., zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. t. 34. i 35. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19), čl. 10. st. 1. Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine“, broj 118/18, 120/21) i čl. 172. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21) se obustavlja.

p r e s u d i o j e:

II. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, preinačuje se prvostupanjska presuda u odnosu na točku 1/ izreke, te se izriče:

Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07,39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – dalje u tekstu PZ) II okrivljenica MD (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

što nisu radnici GD, OIB [osobni identifikacijski broj], isplatili ugovorenu plaću za mjesec siječanj, veljaču, ožujak, travanj i svibanj 2022. najkasnije do 15.-tog u mjesecu za prethodni mjesec dakle do 15. veljače 2022. za mjesec siječanj 2022., odnosno do 15. ožujka 2022. za mjesec veljaču 2022., odnosno do 14. travnja 2022. za mjesec ožujak 2022., odnosno do 15. svibnja 2022. za mjesec travanj 2022., odnosno do 15. lipnja 2022. za mjesec svibanj 2022., stoga su bili dužni u zakonskom roku i to najkasnije do 28. veljače 2022. za mjesec siječanj 2022., odnosno najkasnije do 31. ožujka 2022. za mjesec veljaču 2022, do 20. travnja 2022. za mjesec ožujak 2022., do 31. svibnja 2022. za mjesec travanj 2022., do 30. lipnja 2022. za mjesec svibanj 2022.,

radniku HD, OIB [osobni identifikacijski broj], isplatili ugovorenu plaću za mjesec siječanj, veljaču, ožujak, travanj i svibanj 2022. najkasnije do 15.- og u mjesecu za prethodni mjesec, dakle do 15. veljače 2022. za mjesec siječanj 2022., odnosno do 15. ožujka 2022. za mjesec veljaču 2022.., odnosno do 14. travnja 2022. za mjesec ožujak 2022., odnosno do 15. svibnja 2022. za mjesec travanj 2022., odnosno do 15. lipnja 2022. za mjesec svibanj 2022., stoga su bili dužni u zakonskom roku i to najkasnije do 28. veljače 2022. za mjesec siječanj 2022., odnosno najkasnije do 31. ožujka 2022. za mjesec veljaču 2022., do 30. travnja 2022. za mjesec ožujak 2022., do 31. svibnja 2022. za mjesec travanj 2022., do 30. lipnja 2022. za mjesec svibanj 2022.,

dakle, što kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu dostavili obračun dugovane, a neisplaćene plaće, što je suprotno odredbi čl. 93 st. 2. i st. 4. Zakona o radu, čime su počinili prekršaj iz čl. 229. st. 1. i st. 2. toč. 34. Zakona o radu,

čime da bi II okrivljenica počinila prekršaj iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 34. Zakona o radu.

III. Uslijed odluka pod točkom I. i II. žalba tužitelja je u tom dijelu bespredmetna.

IV. Prihvaćanjem žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci djela i u odluci i o kazni za djela pod točkom 2/, 3/ i 4/ izreke pobijane presude, tako da se za učinjeno djelo prekršaja iz izreke pobijane presude pod točkom 2/ iz čl. 10. st. 2. u svezi sa st. 1. t. a) Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine“, broj 118/18, 120/21, 152/24), za djelo pod točkom 3/ izreke iz čl. 172. st. 3. u svezi sa st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i za djelo pod točkom 4/ izreke iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 47. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), II okrivljenici MD utvrđuje za djela pod točkom 2/ i 4/ izreke novčana kazna u iznosu od po 920,00 eura (devetstodvadeseteura), za svako djelo i za djelo pod točkom 3/ izreke u iznosu od 130,00 eura (stotrideseteura), pa joj se na temelju čl. 39. PZ za djela pod točkom 2/, 3/ i 4/ izreke pobijane presude izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 1.970,00 eura (tisućudevetstosedamdeseteura), koju kaznu je okrivljenica dužan platiti u roku od 3 (tri) mjeseca, računajući od dana primitka ove presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, sukladno čl. 152. st. 3. PZ, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjsko presudom okrivljenici su proglašeni krivima i primjenom čl. 38. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona oslobođeni su od kazne, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. t. 34. i 35. i st. 2. Zakona o radu, čl. 10. st. 1. i 2. Zakona o minimalnoj plaći i čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanih u izreci.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći u bitnom da nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenika od kazne.

3. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

4. Žalba je bespredmetna u odnosu I okrivljenika i na točku 1/ izreke i osnovana u odnosu na točke 2/, 3/ i 4/ izreke.

5. Ispitujući pobijanu presudu povodom žalbe tužitelja u smislu čl. 202. st. 1. PZ, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud u odnosu na djelo pod točkom 1/ izreke povrijedio odredbe prekršajnog materijalnog prava iz čl. 196. t. 1. PZ na štetu okrivljenika, jer djelo činjenično opisano u izreci pobijane presude pod točkom 1/ po propisu nije prekršaj, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Naime, odredbom čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 34. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19), koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, propisano je kažnjavanje za prekršaj pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, „ako radniku ne dostavi obračun dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ili ako obračun nema propisani sadržaj (članak 93. stavci 2. i 4.)

7. Međutim, u izreci ove presude pod točkom II. navedeni činjenični opis djela sadržan u izreci pobijane presude pod točkom 1/, nepotpun je jer ne sadrži bitna obilježja prekršaja, odnosno što su okrivljenici propustili učiniti vezano za neisplaćene plaće, i isto je u pobijanoj presudi navedeno samo u okviru zakonskog opisa djela, a u optužnom prijedlogu uopće nije naveden propust okrivljenika.

8. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

9. Slijedom navedenog, budući da izreka pobijane presude pod točkom 1/ ne sadrži bitna obilježja iz kojih proistječe zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 34. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19), a u ovoj fazi postupka se više ne može mijenjati činjenični opis djela, ovaj sud je, u povodu žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti, po pravilnoj primjeni zakona, prvostupanjsku presudu preinačio i II okrivljenicu zbog prekršaja za koji se optužuje, opisanog pod točkom 1/ izreke pobijane presude, na temelju čl. 182. t. 1. PZ oslobodio od optužbe.

10. Odlučujući dalje u odnosu na točku 2/, 3/ i 4/ izreke pobijane presude, u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. PZ, ovaj sud je utvrdio da u tom dijelu u predmetu nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. PZ i da nije nastupila zastara prekršajnog progona, ali da su navedena djela II okrivljenice pravno označena po propisima koji su bili na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, iako su nakon počinjenja prekršaja, do donošenja ove presude stupili na snagu dana 1. 1.2023. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu („Narodne novine“, broj 151/22) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 119/22) i dana 1.1.2025. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine“, broj 152/24, kojima su za predmetne prekršaje pod točkom 2/, 3/ i 4/ izreke propisane blaže novčane kazne pravnoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe, pa je ovaj sud po službenoj dužnosti, sukladno čl. 3. PZ izmijenio pravne kvalifikacije djela pod točkom 2/, 3/ i 4/ izreke i primijenio izmijenjene odredbe navedenih propisa kao blažih propisa, kao u izreci pod točkom III.

11. Nadalje, odgovornoj osobi u pravnoj osobi je za predmetne prekršaje pod točkom 2/ i 4/ propisana je novčana kazna od 920,00 do 1.320,00 eura i za djelo pod točkom 3/ u iznosu od 130,00 do 1.320,00 eura, pa bez obzira što je utvrđeno da su okrivljenici navedenim radnicima naknadno uručili obračune neisplaćenih plaća za siječanj, veljaču, travanj i svibanj 2022., te da ranije nisu kažnjavani za istovrsne prekršaje, po ocjeni ovog suda opravdano žalitelj ukazuje da u ovom slučaju nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenika od kazne, tim više što se radi o propustima u odnosu na dva radnika, pa je prihvaćanjem žalbe tužitelja preinačena pobijana presuda u odnosu na točke 2/, 3/ i 4/ izreke i okrivljenici, koja nije sudjelovala u postupku i iznosila obranu, za svako djelo utvrđena novčana kazna u minimalnom iznosu propisane kazne, koju ovaj sud smatra primjerenom težini djela, stupnju krivnje, opasnosti djela, kao i ostalim okolnostima odlučnim za odmjeravanje kazne i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. PZ.

12. Kako iz podataka Sudskog registra Trgovačkog suda u Zagreb proizlazi da je u međuvremenu, rješenjem tog suda, broj: Tt-23/41739-1, 17.11.2023., I okrivljenik brisan, dakle da je prestao postojati, a nema pravnog sljednika, trebalo je protiv istog obustaviti prekršajni postupak, temeljem čl. 155. st. 1., 2. i 4. PZ.

13. Iz izloženih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 8. travnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Hana Bogović, v.r.

Jasna Momirović, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka: za spis, II okrivljenicu i tužitelja.