REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-3060/2024.

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Tomislava Tomašića i Jasne Momirović, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika SILAJ j.d.o.o., Nedelišće, kao pravne osobe, i EP, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. i 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), te članka 35. stavka 1. točke 1. i stavka 3. i članka 34.a stavka 1. točke 10. i stavka 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom ("Narodne novine", broj: 133/12., 115/16., 106/18., 121/19. i 138/20.), odlučujući o žalbi okrivljenika SILAJ j.d.o.o., Nedelišće, kao pravne osobe, i EP, kao odgovorne osobe, koje brani odvjetnik Bojan Bacinger iz Čakovca, podnesenoj protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb, Vijeća za prekršaje, od 3. studenog 2023. godine, Klasa: 413-01/23-26/597, Ur.broj: 513-02-3002/10-23-22, na sjednici vijeća održanoj dana 8. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Djelomično se prihvaća se žalba okrivljenika SILAJ j.d.o.o., Nedelišće, kao pravne osobe, i EP, kao odgovorne osobe, te se pobijano rješenje o prekršaju u odnosu na točku 1. izreke pobijanog rješenja o prekršaju ukida i predmet se u tom dijelu vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe okrivljenika SILAJ j.d.o.o., Nedelišće, kao pravne osobe, i EP, kao odgovorne osobe, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijano rješenje o prekršaju na način da se:

na temelju članka 182. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenici SILAJ j.d.o.o., Nedelišće, kao pravna osoba, i UP, kao odgovorna osoba,

oslobađaju od optužbe

što nisu kao porezni obveznici, obveznici fiskalizacije koji nisu u sustavu poreza na dodanu vrijednost, dana 09.09.2022. godine u poslovnom prostoru Studio za nokte “BEUTY TOUCH” na adresi [adresa], oznake poslovnog prostora “P1”, koji posluje u sastavu društva SILAJ j.d.o.o. za usluge, prijevoz i turizam, [adresa], OIB: 96367419939, povezali oznaku operatera na naplatnom uređaju FISKAL, serijskog broja [serijski broj], kao oznaku osobe koja je izvršila naplatu sa OIB-om te osobe, već su dana 09.09.2022. godine u 9:50:32 sati izdali račun broj 24/P1/1 za uslugu trajnog laka na rukama u iznosu od 100,00 kuna na kojem su naveli oznaku operatera “E koja je povezana sa OIB- om: [osobni identifikacijski broj] koji propada IP, direktoru i odgovornoj osobi društva SILAj j.d.o.o., a naplatu putem naplatnog uređaja FISKAL, serijskog broja [serijski broj] i izdavanje računa broj 24/P1/1 obavila je osoba ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj] – operater čiji osobni identifikacijski broj (OIB) nije povezan s naplatnim uređajem,

čime da su počinili prekršaj kažnjiv po članku 35. stavak 1. točka 1. i stavak 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

II Uslijed odluke iz točke I, žalba okrivljenika je u tom dijelu bespredmetna.

III Uslijed odluke iz izreke ovog rješenja, te točke I izreke ove presude, a i djelomičnim prihvaćanjem žalbe okrivljenika, preinačuje se pobijano rješenje o prekršaju u pravnoj oznaci djela i u odluci o novčanoj kazni, tako da se, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, za prekršaj iz točke 2) izreke pobijanog rješenja o prekršaju, koji se pravno označava kao prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Općeg poreznog zakona, okrivljeniku SILAJ j.d.o.o., Nedelišće, kao pravnoj osobi, utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.800,00 eura (tisućuosamsto eura), a IP, kao odgovornoj osobi, u iznosu od 500,00 eura (petsto eura), a za prekršaj iz točke 4) izreke pobijanog rješenja, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, okrivljeniku SILAJ j.d.o.o., Nedelišće, kao pravnoj osobi, utvrđuje novčana kazna u iznosu od 3.000,00 eura (tritisuće eura), a IP, kao odgovornoj osobi, u iznosu od 500,00 eura (petsto eura), pa se, uz primjenu članka 39. Prekršajnog zakona, okrivljenoj pravnoj osobi SILAJ j.d.o.o., Nedelišće, izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 4.800,00 eura (četiritisućeosamsto eura), a okrivljenoj odgovornoj osobi IP ukupna novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura), koje su okrivljenici dužni platiti u roku od 90 (devedeset) dana od primitka ove presude, a ukoliko u navedenom roku plate dvije trećine izrečene novčane kazne, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, iste će se smatrati u cijelosti plaćenima.

IV U ostalom dijelu odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika SILAJ j.d.o.o., Nedelišće, kao pravne osobe, i EP, kao odgovorne osobe, te se u preostalom pobijanom, a neukinutom i nepreinačenom dijelu pobijano rješenje o prekršaju potvrđuje.

V Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, okrivljenici SILAJ j.d.o.o., Nedelišće, kao pravna osoba, i UP, kao odgovorna osoba, dužni su naknaditi trošak Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u paušalnom iznosu od po 30,00 eura (trideset eura), svaki, u roku od 90 (devedeset) dana, računajući od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljenici su proglašeni krivima i kažnjeni ukupnom novčanom kaznom, i to: SILAJ j.d.o.o., [adresa], kao pravna osoba, u iznosu od 16.500,00 eura (šesnaesttisućapetsto eura) / 124.319,25 kn (stodvadesetčetiritisućetristodevetnaest kuna i dvadesetpet lipa), a UP, kao odgovorna osoba, u iznosu od 11.400,00 eura (jedanaesttisućačetirsto eura) / 85.893,30 kn (osamdesetpettisućaosamstodevedesettri kuna i trideset lipa), zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. i 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), te članka 35. stavka 1. točke 1. i stavka 3. i članka 34.a stavka 1. točke 10. i stavka 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, činjenično opisanih u rješenju.

2. Za pojedine prekršaje okrivljenoj pravnoj osobi utvrđene su novčane kazne u iznosu od 6.900,00 eura (šesttisućadevetsto eura) / 51.988,05 kn, dva puta po 2.700,00 eura (dvijetisućesedamsto eura) / 20.343,15 kn, te 4.200,00 eura (četiritisućedvjesto eura) / 31.644,90 kn, a okrivljenoj odgovornoj osobi u iznosu od 5.400,00 eura (pettisućačetiristo eura) / 40.686,30 kn, dva puta po 1.800,00 eura (tisućuosamsto eura) / 13.562,10 kn i 2.400,00 eura (dvijetisućečetiristo eura) / 18.082,80 kn.

3. Istim rješenjem o prekršaju, temeljem članka 76. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz primjenu članka 192. stavka 6. Općeg poreznog zakona, okrivljenoj pravnoj osobi je oduzeta imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja u iznosu od 26,54 eura (dvadesetšest eura i pedesetčetiri centa) / 199,97 kn.

4. Navedenim rješenjem o prekršaju okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 eura (trideset eura) / 226,04 kn, svaki.

5. Protiv pobijanog rješenja o prekršaju okrivljenici SILAJ j.d.o.o., [adresa], kao

pravna osoba, i UP, kao odgovorna osoba, pravodobno su, putem branitelja, podnijeli žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekšajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, navodeći u bitnome da su odbijeni njihovi prijedlozi za saslušanjem carinskih službenika koji su sastavili predmetni zapisnik na kojem se temelji pobijano rješenje, te da je odbijanjem svih dokaznih prijedloga došlo do narušavanja procesne ravnopravnosti stranaka, odnosno do povrede načela jednakosti oružja, čime im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ističu da su zatražili ispitivanje svih u postupku spomenutih svjedoka, te da je ispitano dvadesetak svjedoka, kad nije bio prisutan branitelj. Smatraju da predloženi, a odbijeni dokazi bi dali uvid u točno i potpuno činjenično stanje. Nejasno im je temeljem čega je porezno tijelo paušalno utvrdilo kako je pronađeni višak predstavljao isporuku dobara i usluga koju su oni navodno naplatili gotovinom, a i paušalno se navodi kako je na nepoznati način pronađen višak morao predstavljati ostvareni promet. Također, nejasno im je koje su to okolnosti točno uzete u obzir da opravdaju takve drastične kazne. Smatraju da u konkretnom slučaju postoje okolnosti koje opravdavaju primjenu odredbe članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona.

6. Žalitelji predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

7. Žalba je u odnosu na točku 1) osnovana, a u odnosu na točku 3) izreke pobijanog rješenja o prekršaju je bespredmetna, a u odnosu na točku 2) i 4) osnovana.

8. Ispitujući pobijano rješenje o prekršaju po službenoj dužnosti u smislu članka

202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) i u okviru žalbenih navoda okrivljenika, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je u odnosu na točku 1) izreke pobijanog rješenja o prekršaju počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, jer okrivljenici nisu mogli sudjelovati u postupku prilikom ispitivanja svjedoka i povrijeđeno im je pravo obrane, što je utjecalo ili moglo utjecati na odluku o krivnji iz prvostupanjskog rješenja, a što osnovano ističu i žalitelji.

9. Odredbom članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da sud čini bitnu povredu postupka ako u tijeku postupka ne primijeni ili nepravilno primjeni koju odredbu toga Zakona ili povrijedi na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu. Naime, tijekom postupka su okrivljenici tražili saslušanje dvadesetak svjedoka koji su bili saslušani bez prisustva branitelja okrivljenika i čije su izjave bile unesene u Zapisnik o nadzoru. Iz Zapisnika o glavnoj raspravi je vidljivo da je branitelj okrivljenika na raspravi tražio neposredno saslušanje predloženih svjedoka jer ih nije mogao neposredno ispitati jer su Zapisnici o ispitivanju svjedoka bili sačinjeni tijekom inspekcijskog nadzora na koje okrivljenik nije imao mogućnosti postavljanja pitanja, pa je stoga neprihvatljiv stav prvostupanjskog tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak koji je izražen u dijelu obrazloženja pobijanog rješenja o prekršaju da bi se ponovnim saslušanjem predloženih svjedoka radilo o odugovlačenju postupka, pa je time došlo do porede prava obrane, kako to osnovano ističu i žalitelji.

1. Slijedom navedenog, trebalo je riješti kao u izreci ovog rješenja.

2. Nadalje, razmatrajući predmet i ispitujući pobijano rješenje o prekršaju po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, te ocjenom žalbe, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak povrijedilo odredbe materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika jer djelo činjenično opisano u točki 3) izreke pobijanog rješenja o prekršaju, po propisu nije prekršaj, a na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

3. Naime, točkom 3) izreke pobijanog rješenja o prekršaju okrivljenici su proglašeni krivima što nisu kao porezni obveznici, obveznici fiskalizacije koji nisu u sustavu poreza na dodanu vrijednost, dana 09.09.2022. godine u poslovnom prostoru Studio za nokte “BEUTY TOUCH” na adresi [adresa], oznake poslovnog prostora “P1”, koji posluje u sastavu društva SILAJ j.d.o.o. za usluge, prijevoz i turizam, [adresa], OIB: 96367419939, povezali oznaku operatera na naplatnom uređaju FISKAL, serijskog broja [serijski broj], kao oznaku osobe koja je izvršila naplatu sa OIB-om te osobe, već su dana 09.09.2022. godine u 9:50:32 sati izdali račun broj 24/P1/1 za uslugu trajnog laka na rukama u iznosu od 100,00 kuna na kojem su naveli oznaku operatera “E koja je povezana sa OIB- om: [osobni identifikacijski broj] koji propada IP, direktoru i odgovornoj osobi društva SILAj j.d.o.o., a naplatu putem naplatnog uređaja FISKAL, serijskog broja [serijski broj] i izdavanje računa broj 24/P1/1 obavila je osoba ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj] – operater čiji osobni identifikacijski broj (OIB) nije povezan s naplatnim uređajem, čime da su počinili prekršaj kažnjiv po članku 35. stavak 1. točka 1. i stavak 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

4. Člankom 35. stavkom 1. točkom 1. stavkom 3. citiranog Zakona propisano je da prekršaj čini pravna osoba, obveznik fiskalizacije, te odgovorna osoba u pravnoj osobi, ako za potrebe dostave elementa računa ne poveže oznaku operatera i OIB operatera na naplatnom uređaju, te ne dostavi OIB operatera Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. Člankom 10. stavak 1. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da oznaku operatera na naplatnom uređaju, kao oznaku osobe koja je izvršila naplatu iz članka 9. stavka 1. točke 2. tog Zakona, obveznik fiskalizacije dužan je povezati s osobnim identifikacijskim brojem te osobe. Osobni identifikacijski broj (OIB) operatera naplatnog uređaja, dostavlja se Ministarstvu financija, Poreznoj upravi kao element računa, kod provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa.

5. Međutim, činjeničnom opisu prekršaja sadržanom u točki 3) izreke pobijanog rješenja o prekršaju nedostaje bitno obilježje djela, odnosno iz istog ne proizlaze njegova zakonom propisana obilježja, budući nije navedeno nedostavljanje OIB operatera Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, dakle nije navedeno bitno obilježje djela. Ističe se kako je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, pa stoga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj. Stoga, kako navedena točka izreke pobijanog rješenja o prekršaju ne sadrži činjenični opis prekršaja iz koje proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz predmetnog članka, zaključak je ovog suda kako su okrivljenici proglašeni krivima za djelo koje po propisu nije prekršaj, pa je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak na njihovu štetu, počinilo ranije navedenu povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Imajući u vidu izneseno, trebalo je u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj

dužnosti, preinačiti pobijanu odluku u tom dijelu, sukladno odredbi članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, kao u točki I izreke ove presude, a uslijed te odluke žalba okrivljenika je u tom dijelu bespredmetna.

7. Nadalje, rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje o prekršaju u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da vezano uz točke 2) i 4) izreke pobijanog rješenja o prekršaju nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Naime, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak je

temeljem provedenog prekršajnog postupka, čitanja pisane obrane okrivljenika, odnosno svih provedenih dokaza, osnovano zaključilo da su se u ponašanju okrivljenika u kritično vrijeme stekla sva bitna obilježja prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona i članka 34.a stavka 1. točke 10. i stavka 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

9. Dakle, za odluku o krivnji okrivljenika prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak dalo je valjane i dostatne razloge, a navodi žalbe okrivljenika ne ukazuju na postojanje takvih činjenica i okolnosti koje bi mogle dovesti do drugačije ocjene provedenih dokaza, odnosno koje bi mogle biti osnova za ekskulpaciju okrivljenika od prekršajne odgovornosti, jer je u postupku nedvojbeno utvrđeno da su okrivljenici počinili predmetne prekršaje na način opisan u točki 2) i 4) izreke pobijanog rješenja o prekršaju.

10. Ispitujući nadalje, pobijano rješenje o prekršaju, uz ocjenu navoda žalbe kojim

okrivljenici ukazuju kako su odmjerene novčane kazne prestroge, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje, u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona, utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, odnosno uzimajući u obzir utvrđenu olakotnu okolnost - dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika i da je okrivljena odgovorna osoba otac dvoje malodobne djece, te otegotnu okolnost da se u konkretnom slučaju radi o počinjenju djela prekršaja iznimne i očite društvene opasnosti kojim se izravno podriva stabilnost i temeljni smisao uređenja poreznog sustava s izravno društveno štetnim konzekvencama za stabilnost ukupnog poreznog sustava Republike Hrvatske, ovaj sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići blažim novčanim kaznama, primjenom članka 37. Prekršajnog zakona, uzimajući u obzir već navedeno, kao i uslijed proteka vremena od počinjenja predmetnih prekršaja. Stoga je ovaj sud, uvažavajući navedene okolnosti, preinačio pobijano rješenje o prekršaju u odluci o novčanim kaznama za prekršaje iz točke 2) i 4) izreke pobijanog rješenja, ublaživši ih na način kako je to navedeno u točki III izreke ove presude.

11. U tako odmjerenim novčanim kaznama, pravilan su odraz pronašle sve utvrđene olakotne okolnosti, kao i izostanak bilo koje subjektivizirane otegotne okolnosti na strani okrivljenika, pa iste po mišljenju ovog suda, odgovaraju okolnostima konkretnog slučaja i individualizirane su u dovoljnoj mjeri.

12. Ovaj sud je mišljenja kako su takve novčane kazne primjerene težini i društvenoj opasnosti počinjenih prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se ovako odmjerenim novčanim kaznama postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenike, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.

13. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog

zakona, novčane kazne smatrati plaćenima u cjelini, ako svaki okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku.

14. Kako se odluka o troškovima prvostupanjskog postupka koji su određeni u iznosu od po 30,00 eura (trideset eura) za svakog okrivljenika, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.

15. Također, kako je ovaj sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, to su, na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona, okrivljenici dužni naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovog suda u iznosu od po 30,00 eura (trideset eura), svaki, u roku od 90 (devedeset) dana od primitka ove presude. Visina troškova odmjerena je u skladu s odredbom članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, s obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka, te imovno stanje okrivljenika.

16. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona,

odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu, 8. travnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Sanja Radeljak, v.r.

Sanja Gospočić, v.r.

Odluka se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb, Vijeće za prekršaje, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.