Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-9715/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Tomislava Tomašića, kao predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Jasne Momirović, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PZN, kojeg brani Davor Domijan, odvjetnik iz Zagreba, zbog prekršaja iz članka 69. stavka 1. u svezi članka 63. stavka 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije ("Narodne novine" broj: 40/16), odlučujući o žalbi okrivljenika PZN podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Vijeća za prekršaje, Područnog carinskog ureda Zagreb, Carinske uprave, Ministarstva financija Republike Hrvatske, od 10. rujna 2024., Klasa: 413-01/24-26/1490, Urbroj: 513-02-3002/8-24-8, na sjednici vijeća održanoj dana 8. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljenika PZN, te se ukida pobijano rješenje i predmet se vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak, na ponovni postupak i odlučivanje.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak okrivljenik ĐZN proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 eura (četiritisuće eura), zbog prekršaja iz članka 69. u svezi članka 63. stavka 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja.
2. Istim rješenjem od okrivljenika su oduzeti predmeti prekršaja prema Potvrdi o privremenom oduzimanju od 6. rujna 2024., broj: P-215-30619/2024, Klasa: 472-01/24-06/1145, Urbroj: 513-02-1973/43-24-3.
3. Predmetnim rješenjem okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura).
4. Protiv rješenja Vijeća za prekršaje, Područnog carinskog ureda Zagreb, Carinske uprave, Ministarstva financija Republike Hrvatske, okrivljenik je podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prava i odluke o oduzimanju robe, navodeći u bitnom da je predmetne satove samoinicijativno i dobrovoljno predao carinskim službenicima, a naknadno da je dostavio dokaz o vlasništvu istih. Istaknuo je da je zaposlenik društva Prosperity timekeeping iz SAD-a koje se bavi internetskom prodajom luksuznih satova, te da su oduzeti Rolex ručni satovi Rolex Oyster Perpetual GMT-MASTER 11, model 12671 ICHNR, serijski broj: 67S4Y370 i ručni sat marke Rolex Oyster Perpetual DATEJUST, model 279174, serijski broj: U1332228 bili namijenjeni prezentaciji na svadbi u Italiji kuda je trebao otputovati, a ne prodaji. U odnosu na ručni sat marke Audemars Piquet Royal Oak, model: No 13066, serijski broj: G97938, ističe da ga je nosio kupcu koji ga je kupio od trgovačkog društva koje je vlasnik satova, a da nije znao da kod neposredne dostave satova postoji obveza da on prijavi carini prodani sat, obzirom da kad šalju internetom kupljenu robu poštom, da porez i carinu nadležnim tijelima plaća kupac po primitku robe. Dodao je da se ne smatra krivim za počinjenje carinskog prekršaja iako je izrečenu novčanu kaznu platio, no da smatra da je odluka o oduzimanju predmeta nesrazmjerna prema okrivljeniku, te da predstavlja prekomjeran teret za njega, pri čemu se poziva na sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava prema kojoj je sud istaknuo stav da je već izrečena novčana kazna dovoljna sankcija za okrivljenika, a što i sam smatra. Napomenuo je da se u pobijanom rješenju ne daju razlozi zbog čega bi takva odluka o oduzimanju predmeta bila opravdana s aspekta zaštite prava vlasništva. Predlaže da mu se privremeno oduzeti satovi vrate ili da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje.
5. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
6. Žalba je osnovana.
7. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 202. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da tijekom prvostupanjskog postupka činjenično stanje nije potpuno utvrđeno, a na što osnovano upire žalitelj.
8. Naime, okrivljenik je tijekom prvostupanjskog postupka isticao da je on zaposlenik tvrtke koja se bavi internetskom prodajom luksuzne robe, te da je na molbu svojeg šefa i vlasnika predmetnih satova pristao uručiti u Zagrebu jedan sat kojeg je kupac putem interneta kupio od firme u kojoj radi, no da je smatrao da ne treba prijavljivati carini taj sat misleći da je sve potrebno napravio njegov šef kao što čini i u situacijama kad šalju satove i drugu sličnu luksuznu robu poštanskom pošiljkom. U odnosu na dva Rolex sata u svojoj obrani je naveo da ih je trebao prema dogovoru sa svojim šefom odnijeti na vjenčanje svoje sestre u Italiju gdje su ih on i njegova sestra trebali nositi u svrhu marketinga tvrtke za koju radi u SAD-u, a nakon svadbe da ih je trebao vratiti svojem poslodavcu. Kao dokaz da satovi pripadaju tvrtki za koju radi dostavio je pojedinačne račune za svaki od tih satova izdane od strane tvrtke Prosperity time. Imajući u vidu takvu obranu okrivljenika prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak trebalo je u prekršajni postupak uključiti i predstavnika tvrtke koja se putem dostavljenih računa deklarirala kao vlasnik privremeno oduzetih satova, u svojstvu sudionika u postupku, obzirom da se optužnim aktom predlagalo oduzimanje njezinih predmeta, konkretno tri privremeno oduzeta ručna sata, kao predmeta kojim je počinjen prekršaj, u smislu članka 116. stavka 7. Prekršajnog zakona. Kako je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak to propustilo učiniti, to iz obrazloženja pobijanog rješenja nije vidljiv zaključak prvostupanjskog tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak tko je u stvari vlasnik predmetnih satova, te s koje osnove su se isti zatekli u posjedu okrivljenika, obzirom na to da okrivljenik ističe da su mu dva Rolex sata dana privremeno radi marketinške prezentacije na svadbi njegove sestre u Italiji, a s druge strane su u spis predmeta dostavljeni računi za predmetna dva ručna sata. Slijedom navedenog tvrtka koja je u spis predmeta dostavila račune za sva tri ručna sata trebala se očitovati o stvarnom vlasništvu tih satova i o samoj kronologiji događaja vezanog za predmetne satove. Kako prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u obrazloženju odluke o oduzimanju predmeta između ostalog citira i odredbu članka 70. stavka 2. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, a da istovremeno ne navodi tko je utvrđeni vlasnik predmetnih satova, to za odluku kojom od okrivljenika oduzima tri ručna sata, nisu dani valjani razlozi o odlučnim činjenicama. Ovaj sud primjećuje da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak izvršilo uvid u dostavljene račune o prodaji predmetnih satova, koje i navodi u obrazloženju svoje odluke, no iste uopće nije analiziralo kao dokaze u postupku. Tako primjerice iz računa broj 09257 od 1. rujna 2024. proizlazi da je ručni sat Audemars Piguet Royal Oak, prodan kupcu PZ (Smiley Capital) za iznos od 58.000,00 američkih dolara, to neovisno o tome što mu taj kupljeni sat u konačnici nije predan u posjed, oduzimanje predmetnog sata od okrivljenika se evidentno reflektira na pravo njegovog vlasništva, naravno pod uvjetom ukoliko se dokaže da je on doista uplatio novac za taj sat prijenosom kriptovalute, kao što proizlazi iz spisa predmeta. Navedeno onda svakako treba uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o oduzimanju predmeta od okrivljenika davanjem prihvatljivih razloga, u pogledu razmjernosti, koji u opravdanim slučajevima mogu pretegnuti nad pravom vlasnika da mirno uživa vlasništvo. Ukoliko pak prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak smatra da predmetni računi nisu valjane isprave kojima je moguće utvrditi pravo vlasništva okrivljenika, niti će se to moći utvrditi sudjelovanjem u postupku predstavnika tvrtke u kojoj je okrivljenik prema navodima svoje obrane zaposlen, o tome isto tako mora dati dostatne razloge u svojoj odluci o oduzimanju predmeta prekršaja.
9. Slijedom svega naprijed navedenog, u pravu je žalitelj kad ističe da prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u svojoj odluci nije dalo razloge o razmjernosti odluke o oduzimanju predmeta prekršaja od okrivljenika, gledano s aspekta povrede prava vlasništva predmetnih privremeno oduzetih ručnih satova, a što je većim dijelom i rezultat toga što nije neprijeporno utvrdilo tko je uopće vlasnik predmetnih satova, ili barem to nije moguće zaključiti iz sadržaja pobijanog rješenja. Uz to, ovaj sud primjećuje da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u izreci svojeg rješenja navelo da se od okrivljenika privremeno oduzeti predmeti prekršaja oduzimaju temeljem članka 76a. stavka 3. Prekršajnog zakona, dok se u obrazloženju pobijanog rješenja navodi članak 76a. stavak 1. Prekršajnog zakona, te se obrazlaže opasnost od daljnjeg činjenja prekršaja s predmetnim satovima, slijedom čega ostaje nejasno u koju uopće kategoriju predmeta prekršaja prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, svrstava privremeno oduzete ručne satove, konkretno da li u one koji su podvedivi pod članak 76a. stavak 1. ili pod članak 76a. stavak 3. Prekršajnog zakona.
10. Zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, koje je rezultiralo nedostatnim i neprihvatljivim obrazloženjem odluke o oduzimanju predmeta prekršaja, trebalo je pobijano rješenje ukinuti.
11. U ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak otklonit će spomenute nedostatke te će ponovno provesti postupak provođenjem svih relevantnih dokaza u cilju utvrđivanja vlasništva predmetnih ručnih satova, uključivanjem vlasnika satova kao sudionika u prekršajni postupak, te u postupku u svojstvu svjedoka saslušati i PZ, kojem je okrivljenik kritične zgode imao namjeru predati u posjed jedan od satova. Nakon što postupi u smislu razloga ovog rješenja prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, će cijeneći sve u postupku provedene dokaze, te ocjenom svih pravno relevantnih činjenica, respektirajući i navode žalbe, donijeti novu, valjano obrazloženu odluku.
12. Slijedom iznesenog, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 8. travnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Sanja Radeljak,v.r.
Tomislav Tomašić,v.r.
Rješenje se dostavlja Vijeću za prekršaje, Područnom carinskom uredu Zagreb, Carinskoj upravi, Ministarstvu financija Republike Hrvatske, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
