Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-162/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice BG, B, VG 22, Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Domagoj Mužić, odvjetnik u Splitu, Starčevićeva 13, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-45338/2023 od 23. siječnja 2024., 8. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagateljice BG i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-45338/2023 od 23. siječnja 2024. te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], brisanje zabilježbe žalbe predlagateljice na istoj nekretnini upisane rješenjem istoga suda poslovni broj Z-7255/2024 od 22. ožujka 2024., uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke, odbcuje se prijedlog za pokretanje i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica],, dok je pod točkom II. izreke određen upis zabilježbe odbijenog prijedloga predslagateljice na navedenoj nekretnini, a pod točkom III. izreke, naložena provedba zemljišnoknjižnom odjelu u Splitu.

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u svezi s čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje ZZK). Predlaže pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

3. Žalba predlagateljice je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba (zemljišnoknjižnog) postupka propisane odredbom čl. 353. st. 1. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Međutim, pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbacio prijedlog predlagateljice.

6. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagateljice od 8. studenog 2023. kojim predlaže otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], na način da se upiše pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] na ime predlagateljice, uz prethodno brisanje prava suvlasništva s imena svih upisanih suvlasnika za sve upisane udjele.

7. Žaliteljica u žalbi prigovara zaključku suda da nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na predmetnoj nekretnini, pozivajući se na Kupoprodajni ugovor od 2. studenog 2023. za koji tvrdi da je istim učinila vjerojatnim da predlagateljici pripada pravo vlasništva predmetne nekretnine koje nije upisano u zemljišnoj knjizi, uz tvrdnju da predlagateljica nije bila u obvezi ispravama dokazivati stjecanje prava vlasništva u odnosu na svoje prednike, s time da je na navedenu okolnost predložila saslušati svjedoka.

8. Odluku kojom odbacuje prijedlog predlagateljice sud prvog stupnja donosi pozivom na odredbe čl. 208., čl. 209. st. 2. i st. 4. te čl. 118. st. 6. ZZK-a, u bitnome navodeći da predlagateljica nije dostavila valjanu ispravu kojom bi dokazala pravnu osnovu stjecanja predmetne čestice od strane pravne prednice predlagateljice (prodavateljice) do upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, uz obrazloženje da se u prijedlogu kao osnova stjecanja navodi pravni posao (kupoprodaja) zaključen s prodavateljicom (izvanknjižnom vlasnicom) koja je nekretninu stekla nasljeđivanjem i diobom u obitelji te dosjelošću, na koju okolnost nije dostavljena niti jedna isprava, dok je dosjelost nedopušteno utvrđivati u ovoj vrsti postupka, radi čega smatra da je prijedlog nepotpun i neuredan i da ga je kao takvog valjalo odbaciti.

9. Ovakvu primjenu materijalnog prava ne prihvaća ovaj sud.

10. Naime, prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK-a, pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. toga članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK-a, predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'', broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10, 55/13 i 63/19), prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

11. U konkretnom slučaju predlagateljica prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka temelji na tvrdnji da je Kupoprodajnim ugovorom od 2. studenog 2023. (koji je ovjeren kod javnog bilježnika), kupila predmetnu nekretninu, od kada je u njezinom samostalnom posjedu, koji Kupoprodajni ugovor je zaključila s prodavateljicom EG, izvanknjižnom vlasnicom nekretnine, time u biti tvrdeći da zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarnim stanjem vlasništva predmetne nekretnine.

12. Predlagateljica je uz prijedlog dostavila Kupoprodajni ugovor od 2. studenog 2023., pored navedenog predlažući na okolnost predmnijevanog ("izvanknjižnog") vlasništva prodavateljice EG, saslušanje svjedoka.

13. Iz takvog činjeničnog supstrata (prijedloga predlagateljice, kao i priložene isprave), suprotno zaključku suda prvog stupnja, proizlazi da je predlagateljica dokazala opravdani interes sukladno čl. 208. st. 3. ZZK-a, prilažući ispravu iz koje proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka (ispravu kojom dokazuje osnovanost prijedloga), na koji način je učinila vjerojatnim da joj pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čega bi trebalo ispraviti postojeći zemljišnoknjižni upis.

14. Naime, predlagateljica je u ovoj početnoj fazi postupka dužna samo učiniti vjerojatnim da joj pripada pravo vlasništva, što je učinila dostavljanjem navedenog Kupoprodajnog ugovora, kao i predlaganjem izvođenja dokaza na okolnost da je njezin prodavatelj bio predmnijevani vlasnik predmetne nekretnine. Upravo stoga, činjenica da predlagateljica ne raspolaže ispravom podobnom za upis prava vlasništva predmetne nekretnine, odnosno da ne raspolaže ispravom kojom bi dokazala predmnijevano vlasništvo svoje prodavateljice, nije od odlučnog značaja, budući bi se tek u pojedinačnom ispravnom postupku (izvođenjem dokaza), navedeno trebalo utvrđivati, čemu žaliteljica žalbenim navodima osnovano prigovara.

15. Iz navedenog razloga, u ovoj fazi postupka u kojoj zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za njegovo pokretanje te je li prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, nije relevantno hoće li biti prihvaćen prijedlog predlagateljice i u skladu s njim ispravljeno zemljišnoknjižno stanje, jer isto ovisi o ocjeni osnovanosti prijedloga, ali to tek nakon izvođenja svih dokaza u daljnjoj fazi postupka, koji postupak je, prema iznesenom, potrebno otvoriti jer su ispunjene pretpostavke iz čl. 208. st. 3. ZZK-a, dok će ocjena osnovanosti prijedloga biti predmet postupka koji će tek biti otvoren. Radi navedenog, nije bilo uvjeta niti za odbačaj takvog prijedloga (kao nepotpunog i neurednog).

16. Naime, odredbom čl. 209. st 4. ZZK-a primjerice su navedene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga, međutim, ZZK-a ne propisuje da će se prijedlog odbaciti ukoliko mu nedostaje neka od isprava za koju sud smatra da ju je trebalo priložiti, već će u tom slučaju sud pozvati predlagatelja da dopuni prijedlog dostavom navedene isprave. To stoga što je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, koji pojedinačni ispravni postupak bi se trebao voditi uvijek kada postoji neko knjižno pravo koje nije upisano u zemljišne knjige, a ne postoji isprava na temelju koje se to pravo može upisati, dok bi se postojanje opravdanog interesa trebalo tumačiti na način da isti postoji uvijek kada postoji nesuglasje zemljišnoknjižnog stanja s katastarskim i stvarnim stanjem, pri čemu je prilikom podnošenja prijedloga dovoljno učiniti vjerojatnim postojanje opravdanog razloga, a sud će u daljnjem tijeku postupka utvrđivati sve činjenice te odlučivati o osnovanosti prijedloga, u postupku ocjene osnovanosti prava predlagateljice, u fazi rasprave za ispravak, dok okolnost da je otvoren pojedinačni ispravni postupak ujedno ne znači da se prijedlogu za uknjižbu treba i udovoljiti.

17. Ispravni postupak je podijeljen u dva dijela - postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka i ispravni postupak, slijedom čega u prvom dijelu postupka sud odlučuje samo o tome postoji li opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, u kojoj fazi ne raspravlja, niti odlučuje o osnovanosti samog prijedloga.

18. Slijedom navedenog, kako je predlagateljica dokazala postojanje svog opravdanog interesa za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, u kojem, barem za sada, nema suprotstavljenog pravnog interesa uknjiženih zemljišnoknjižnih suvlasnika predmetne nekretnine, valjalo je prihvatiti žalbu predlagateljice i temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK-a, ukinuti rješenje zemljišnoknjižnog suda i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak te ujedno naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i žalbe predlagateljice, uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka.

19. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će o prijedlogu predlagateljice odlučiti imajući u vidu okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem, na način da će utvrditi jesu li u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za ispravak dosadašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, tako što će o osnovanosti zahtjeva predlagateljice odlučiti nakon provedenog postupka (u koju svrhu će po potrebi održati i raspravu), pravilnom primjenom materijalnog prava i zemljišnoknjižnih pravila.

U Zagrebu 8. travnja 2025.

Sutkinja:

Roberta Pandža