Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-316/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici HĐ, MM i ABCSM, odvjetnici iz [trgovačko društvo], [adresa], radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-34976/2023 od 29. kolovoza 2024., 8. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja ŠĐ, kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z- 34976/2023 od 29. kolovoza 2024..

II. Nalaže se brisanje zabilježbe izjavljene žalbe upisane rješenjem istoga suda poslovni broj Z-36486/2024 od 16. rujna 2024., na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica].

III. Odbija se zahtjev predlagatelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke, odbijen je prijedlog predlagatelja za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], dok je pod točkom II. izreke, određena provedba zabilježbe odbijenog prijedloga na navedenoj nekretnini, a pod točkom III. izreke naložena provedba navedenog rješenja.

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u svezi s čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje ZZK). Predlaže pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda. Zahtijeva i naknadu troška za sastavljanje žalbe po punomoćnicima odvjetnicima u iznosu od 125,00 eura, uvećano za 25% PDV-a te naknadu troška sudske pristojbe za žalbu u točno nenaznačenom iznosu.

3. Žalba predlagatelja nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba (zemljišnoknjižnog) postupka propisane odredbom čl. 353. st. 1. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Isto tako, pobijano rješenje nije rezultat pogrešne primjene materijalnog (zemljišnoknjižnog) prava na što se ukazuje u žalbi.

6. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagatelja od 31. kolovoza 2023. kojim predlaže pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], na način da se u odnosu na 38/1109 suvlasničkih dijelova predmetne nekretnine, s kojim suvlasničkim dijelom je povezano pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine i to 8. suvlasnički dio: 38/1109 etažno vlasništvo (E-8) - poslovni prostor u prizemlju, označen br. 1., površine 38,00 m2, briše pravo vlasništva upisano u korist Republike Hrvatske i u tom dijelu uknjiži pravo vlasništva predmetne nekretnine za korist predlagatelja, uz tvrdnju predlagatelja da zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarnim stanjem vlasništva, a da je predlagatelj stvarni izvanknjižni vlasnik nekretnine, njezin samostalni i pošteni posjednik koji je nekretninu kupio od [trgovačko društvo], BiH, Ugovorom o prodaji nekretnina od 10. svibnja 2006 . ( za koju nekretninu je isplatio kupoprodajnu cijenu i ishodio tabularnu ispravu, pozivajući se i na dokumentaciju iz koje proizlazi pravni slijed stjecanja vlasništva predmetne nekretnine), pa smatra da postoji opravdan razlog za vođenje navedenog postupka

7. Odluku kojom odbija prijedlog predlagatelja sud prvog stupnja donosi pozivom na odredbe čl. 208. st. 1. i 3. i čl. 209. st. 1. i 4. ZZK-a, obrazlažući da je pregledom zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i priložene zbirke isprava utvrđeno kako je predmetni poslovni prostor upisan u zemljišnu knjigu u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora temeljem rješenja donesenog pod poslovnim brojem Z- 8039/2015 ZS-965/2015, s time da je kao njegov vlasnik upisana Republika Hrvatska temeljem čl. 17. st. 5. u svezi s čl. 6. Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva), ("Narodne novine", broj 121/13, 61/18 i 63/19, dalje Pravilnik o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora), a to iz razloga jer se nije moglo utvrditi tko je osoba za koju se može smatrati da ima pravo vlasništva, protiv kojeg rješenja je predlagatelj podnio prigovor (ističući kako je vlasnik predmetnog poslovnog prostora koji je kupio od [trgovačko društvo], BiH, Ugovorom o prodaji nekretnina od 10. svibnja 2006.), o kojem prigovoru je odlučeno rješenjem istoga suda poslovni broj Z-3499/2023 od 17. studenog 2023. na način da je isti odbijen, a predlagatelj upućen svoje pravo ostvarivati u parnici tužbom za ispravak. Zaključno, pobijanim rješenjem sud prvog stupnja u bitnome navodi da u okolnostima konkretnog slučaja ne postoji opravdan razlog za vođenje ovog postupka, jer je predlagatelj sve isprave na koje se poziva u prijedlogu, priložio i u navedenom postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, a u kojem postupku je Republika Hrvatska istakla protivljenje da se predlagatelj upiše kao vlasnik, iz čega slijedi da u pogledu vlasništva predmetnog poslovnog prostora postoji spor o odlučnim činjenicama koje je nužno raspraviti u kontradiktornom postupku.

8. Ovakvu pravni stav prihvaća i ovaj sud.

9. Naime, prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK-a, pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. toga članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK-a, predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'', broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10, 55/13 i 63/19), prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

10. U konkretnom slučaju predlagatelj prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na spornu nekretninu - poslovni prostor u stambenoj zgradi koja je izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica], koja je upisana upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], temelji na tvrdnji da je predmetni poslovni prostor Ugovorom o prodaji nekretnina od 10. svibnja 2006. kupio od [trgovačko društvo], BiH, za koji je isplatio kupoprodajnu cijenu i ishodio tabularnu ispravu, kao i njegov prodavatelj od svoga prodavatelja, pozivajući se i na dokumentaciju iz koje proizlazi pravni slijed stjecanja vlasništva predmetne nekretnine, kao i na činjenicu da se nalazi u posjedu predmetne nekretnine, a da je upis vlasništva Republike Hrvatske proveden temeljem čl. 17. st. 5. Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora (iz razloga jer se nije moglo utvrditi tko je osoba za koju se može smatrati da ima pravo vlasništva), u kojem postupku predlagatelj nije sudjelovao, niti ga je o tom postupku itko obavijestio, tako da u tom postupku mogao dostaviti potrebne isprave i zatražiti upis svoga prava vlasništva.

11. Predlagatelj je uz prijedlog priložio Ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora od 30. srpnja 1976., registarski list Općinskog suda u Travniku od 6. siječnja 2006. o osobi ovlaštenoj za zastupanje [trgovačko društvo], BiH te rješenje o upisu promjene podataka o subjektu upisa u sudski registar, s time da se u činjeničnim navodima prijedloga pozivao i na Ugovor o prodaji nekretnina od 10. svibnja 2006. te na tabularnu ispravu od 14. lipnja 1999. (koji ne prileže spisu), predlažući da se izvrši u vid u spis Z-9981/2006 u kojem se nalaze izvornici svih navedenih isprava, kao i saslušanje predlagatelja.

12. Žalitelj u žalbi prigovara zaključku suda prvog stupnja da nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na predmetnoj nekretnini, pozivajući se na to da je Republika Hrvatska bez ikakve pravne osnove, greškom suda upisana kao vlasnica predmetne nekretnine, s time da je predlagatelj još u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, istaknuo prigovor koji je odbijen, a predlagatelj upućen na pokretanje postupka koji je i pokrenuo pred Općinskim sudom u Splitu pod brojem P-235/2024 (koji se još uvijek vodi), iako predlagatelj raspolaže ispravama kojima je učinio vjerojatnim da mu pripada pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini po kojima bi se trebao ispraviti upis pogrešnog vlasnika (dokazujući pravni slijed stjecanja prava vlasništva), ističući da Republika Hrvatska svojata nekretninu koja ni po kojoj osnovi nije njezina, radi čega smatra da je na parnicu trebalo uputiti Republiku Hrvatsku, a ne predlagatelja.

13. Iz naprijed navedenog činjeničnog supstrata, i po stavu ovoga suda, proizlazi da ne postoji opravdan razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka sukladno odredbi čl. 208. st. 1. i 3. ZZK-a, kako to ispravno zaključuje i sud prvog stupnja.

14. Naime, u situaciji kada se između predlagatelja i zemljišnoknjižnog vlasnika nekretnine (u odnosu na koju se predlaže provođenje pojedinačnog ispravnog postupka), istovremeno vodi parnični postupak koji je predlagatelj pokrenuo pred Općinskim sudom u Splitu pod brojem P-235/2024, i to nakon što je rješenjem istoga suda poslovni broj Z-3499/2023 od 17. studenog 2023. odbijen njegov prigovor na rješenje doneseno u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora pod poslovnim brojem Z-8039/2015 ZS-965/2015 (u kojem postupku je, između ostalog, Republika Hrvatska upisana kao vlasnica predmetne nekretnine, a predlagatelj upućen svoje pravo ostvarivati u parnici tužbom za ispravak), s obzirom da postoji spor o pravu vlasništva na nekretnini, i prema ocjeni ovoga suda, ne postoji opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka.

15. Stoga, suprotno žalbenim navodima predlagatelja, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog predlagatelja za pokretanje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, jer i prema stavu ovog suda, pojedinačni ispravni postupak bi trebao predstavljati pravno sredstvo za ostvarenje zemljišnoknjižnog upisa samo ako se radi o vlasništvu glede kojeg ne postoji nikakav spor između predlagatelja i uknjiženog zemljišnoknjižnog vlasnika. U situaciji kada je uknjiženi vlasnik poznat i dostupan te kada (navodnom) izvanknjižnom vlasniku osporava pravo vlasništva, kao što je situacija u ovom konkretnom slučaju, tada nema mjesta ispravljanju postojećih zemljišnoknjižnih upisa u smislu čl. 208. st. 1. ZZK-a, već se taj sporni imovinski odnos treba riješiti kroz parnični postupak u kojem presuda iz parničnog postupka (temeljem tužbe za ispravak), donesena protiv zemljišnoknjižnog vlasnika, može predstavljati valjanu ispravu podobnu za uknjižbu kroz redoviti zemljišnoknjižni postupak. S obzirom na to da predlagatelj istovremeno svoja vlasnička prava ostvaruje u parnici, u takvoj situaciji ne postoji opravdan razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, pri čemu nije od odlučnog značaja to što je predlagatelj na pokretanje parnice upućen 17. studenog 2023., dakle nakon što je već stavio prijedlog za pokretanje ovog postupka (31. kolovoza 2023.).

16. Naime, svrha provođenja pojedinačnog ispravnog postupka je da se na brži i jednostavniji način upiše neko knjižno pravo kada predlagatelj ne raspolaže ispravom koja bi bila podobna za upis njegovog prava u zemljišnu knjigu, s time da se u pravilu radi o situacijama kada nema spora o pravu koje bi pripadalo predlagatelju, a postupak se provodi po pravilima izvanparničnog postupka, dakle, zemljišnoknjižni sud ne utvrđuje i ne raspravlja o spornim činjenicama.

17. U konkretnom slučaju, predlagatelj će navedenim ispravama (koje je dostavio kao relevantne u ovom postupku), svoja prava na predmetnoj nekretnini moći ostvarivati u naprijed navedenom parničnom postupku, pa su neosnovani žalbeni prigovori predlagatelja kojima pozivom na pogrešan upis Republike Hrvatske (kao vlasnice predmetne nekretnine), upire na povredu njegovog ustavom i konvencijom zaštićenog prava vlasništva.

18. Slijedom navedenog, po stavu ovoga suda, neovisno o tome što predlagatelj raspolaže ispravama kojima je učinjeno vjerojatnim da mu pripada pravo vlasništva na predmetnom poslovnom prostoru koje nije upisano u njegovu korist te neovisno o tvrdnjama predlagatelja da je Republika Hrvatska bez ikakve pravne osnove, greškom suda upisana kao vlasnica predmetne nekretnine ( radi čega tvrdi da je na parnicu trebalo uputiti Republiku Hrvatsku, a ne predlagatelja), isto nije od odlučnog značaja za prihvaćanje njegovog prijedloga za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, tako da u ovom postupku ne postoji niti obveza preispitivanja postojanja adekvatnih isprava, kao niti obveza utvrđivanja pretpostavki za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini od strane predlagatelja.

19. Utoliko su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, žalbeni prigovori žalitelja kojima upiru na pogrešnu primjenu odredbe čl. 208. ZZK-a.

20. Slijedom navedenog, kako nisu osnovani razlozi radi kojih je podnesena žalba, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a, odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje te naložiti brisanje zabilježbe žalbe (točke I. i II. izreke drugostupanjskog rješenja), dok je odluka o trošku žalbenog postupka donesena temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, u svezi s čl. 166. st. 1. ZPP-a (točka III. izreke drugostupanjskog rješenja).

U Zagrebu 8. travnja 2025.

Sutkinja:

Roberta Pandža