REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R1 Ob-220/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagateljice MB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici DB iz Odvjetničkog društva Leko i partneri u Zagrebu, i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, 08. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice MB, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je trajala od 1998. pa do smrti ZB, **.**.2018.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagateljica je 29. siječnja 2025. podnijela ovome sudu prijedlog, dopunjen podneskom od 31. siječnja 2025., radi utvrđenja izvanbračne zajednice u smislu odredbe čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje ZMO), predlažući da sud po provedenom dokaznom postupku utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pokojnog ZB u neprekinutom trajanju od 1998. do smrti pokojnog, 01. travnja 2018. godine.

1.1. Uz prijedlog je priložila uvjerenje o prebivalištu i izvadak iz matice rođenih te je na okolnost činjeničnih navoda prijedloga predložila saslušati svjedoke ĐB i CB.

2. Protustranka se u očitovanju na prijedlog istome opreza radi usprotivila uvjetujući takvu dispoziciju provođenjem dokaznog postupka. Predložila je da predlagateljica dostavi izvode iz matične knjige rođenih za sebe i pokojnog te rješenje o nasljeđivanju za pokojnog.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sadržaj isprava priloženih prijedlogu, elektronički zapis iz matice rođenih za pokojnog ZB, rješenje o nasljeđivanju za pokojnog, smrtni list, uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i pokojnog ZB te je na ročištu od 03. travnja 2025. saslušao predlagateljicu i predložene svjedoke.

4. Analizom i ocjenom provedenih dokaza sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje ZPP) sud je ocijenio prijedlog predlagateljice osnovanim.

5. Odredbom čl. 22. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji (st. 1.). Pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku (st.3.).

5.1. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ) propisano je da se odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

6. Uvidom u priloženi izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu utvrđeno je da je predlagateljica dva puta sklapala brak. Oba braka su razvedena te je od 20. studenoga 1992. pa nadalje bila slobodnog bračnog statusa. Elektronički zapis iz matice rođenih za pokojnog ZB osim činjenice smrti ne sadrži daljnje upise, međutim, iz iskaza predlagateljice i saslušanih svjedoka te dovodeći iste u svezu s priloženim rješenjem o nasljeđivanju je utvrđeno da je pokojni bio u jednom braku koji je razveden prije početka zajedničkog suživota s predlagateljicom i u kojem je rođena kćer MBJ, vlasnica nekretnine na adresi stanovanja predlagateljice i pokojnog u [adresa] te ujedno zakonska nasljednica pokojnog oca, kako to proizlazi iz priloženog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Slavka Remenarića iz Samobora broj O-1200/18, UPP/OS-42/18 od 04. lipnja 2018. Da je potonji brak pokojnog razveden prije upoznavanja s predlagateljicom i početka zajedničkog suživota utvrđeno je posebno iz dijela iskaza da je kuća u [adresa] gdje je pokojni živio s predlagateljicom u trenutku useljenja predlagateljice već bila u vlasništvu kćeri pokojnog, a da je njome na taj način raspolagao po razvodu braka od supruge i majke MBJ.

6.1. Uvidom u priložena uvjerenja o prebivalištu je utvrđeno da je predlagateljica od 1973. pa nadalje imala prijavljeno prebivalište u [adresa], dok je pokojni od 1968. pa do smrti bio prijavljenog prebivališta na adresi [adresa]. Iz iskaza predlagateljice je utvrđeno da se na adresu u [adresa] nije nikada prijavljivala upravo iz razloga što kuća gdje je s pokojnim ZB živjela bila u vlasništvu njegove kćeri iz ranijeg braka.

6.2. Uvidom u smrtni list dalje je utvrđeno da je ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj] umro **.**.2018., koja je činjenica upisana u maticu umrlih matičnog područja Dubrava za 2018. pod rednim brojem 00671.

7. Iz iskaza predlagateljice slijedi da se s pokojnim ZB kraće vrijeme poznavala prije početka zajedničkog života. Oboje su bili razvedeni. On je iz ranijeg braka imao kćer MBJ, a ona kćer M i sina D. Zajedno su počeli živjeti 1998. u kući u [adresa], na adresi [adresa] i tu su živjeli zajedno do kraja njegova života. Ona se na tu adresu nije nikada prijavila jer je pokojni još ranije po razvodu svojega braka tu kuću „prenio“ na svoju kćer MBJ koja je razvodom nastavila stanovati s majkom u Varaždinu. Upitana o karakteristikama zajedničkog života iskazala je da su živjeli u kućanstvu s njegovom majkom, koja je umrla 10 godina prije ZB, no u zasebnom domaćinstvu, time da je predlagateljica obavljala kućanske poslove. Oboje su bili zaposleni, predlagateljica kao „šnajderica“ u Niku, a pokojni ZB kao portir u Geotehnici. Imali su zajedničke financije, i jedan i drugi su svoje plaće „davali za kuću“, a zajedničkim je novcima, kako plaćom tako i kasnije mirovinom raspolagao ZB. Tijekom zajedničkog života nisu stjecali nikakvu imovinu. Pokojni je imao tu kuću koju je „prepisao na kćer“, no u nju su svejedno oboje zajedničkim prihodima ulagali. Voljeli su se, spavali u istom krevetu i bili intimni jer „da se nisu voljeli ne bi toliko dugo bili zajedno“. Družili su se s njegovim prijateljima s posla, a također su ih posjećivala njezina djeca. Iskazala je da je s kćeri od pokojnog ZB bila u dobrim odnosima i ona je također povremeno posjećivala oca. Iskazala je da je pokojni 17 godina bolovao od ciroze jetre. Sin mu je poginuo i to mu je bio veliki stres. Kada je bio potrebit u bolesti, a često je bio u bolnici Vinogradskoj, uvijek je išla s njim. Pred sam kraj života ga je kćer dala u Dom i tu je nakon 3 dana umro. Nakon Ivičine smrti je još godinu dana nastavila stanovati u [adresa] sve dok joj kćer pokojnog nije rekla da će prodati kuću i da se odseli, pa je tako i napravila. Iskazala je da u ostavini nije sudjelovala jer je nitko nije zvao. S kćeri od pokojnog, MBJ, je bila u dobrim odnosima, no od kada je od nje tražila smrtni list da bi pokrenula ovaj postupak, MBJ joj se više nije javila.

7.1. Sud je prihvatio iskaz predlagateljice jer je iskazivala neposredno uvjerljivo i emotivno te životno logično u okolnostima života kakvim ga je opisala.

8. Iz iskaza svjedoka ĐB, bratića pokojnog ZB je utvrđeno da su mu poznate obiteljske okolnosti pokojnog ZB jer je s istim oduvijek, a kasnije i s predlagateljicom bio u bliskim odnosima. Također su stanovali u neposrednoj blizini, kuća od kuće. Potvrdio je da je predlagateljicu zna od kada je kod pokojnog ZB, prije sada više od 20 godina, doselila u kuću u [adresa]. Često je dolazio kod njih u kuću te temeljem onoga što je neposredno vidio i o čemu zna može reći da su oni živjeli kao muž i žena. Nikada nije s njima razgovarao zašto se nisu vjenčali. Pokojni ZB je s nekih 50 godina života dobio cirozu jetre i ta ga je bolest pratila do kraja života, a predlagateljica ga je držala na životu. U svemu je u bolesti za njega brinula. Iskazao je da je pokojnom ZB bio na sprovodu, a također je bila i predlagateljica.

8.1. Iz iskaza svjedokinje CB, sestrične pokojnog ZB slijedi da ju je pokojni ZB upoznao s predlagateljicom kao svojom prijateljicom prije sigurno više od 20 godina te da se predlagateljica ubrzo potom doselila kod njega kuću kako je on bio sam. Nadalje slijedi da su predlagateljica i pokojni ZB od vremena njezina doseljenja živjeli zajedno sve do njegove smrti te da su imali jako dobar odnos. Svjedokinja je iskazala da je pokojni ZB bio dugo vremena bolestan i da je predlagateljica dala sve od sebe u brizi za njega. Bolovao je od ciroze jetre i da nije brinula za njega sigurno ne bi doživio te godine. Za njega je u toj bolesti podnijela veliku žrtvu. Kuhala mu je, prala, spremala, zvala hitnu pomoć, po noći se vraćala s hitne u Zagrebu u Stmec pri čemu je znala moliti susjede za prijevoz, kada je bio u bolnici svaki dan je odlazila kod njega i nosila mu hranu. Iz iskaza svjedokinje također slijedi da se predlagateljica i pokojni ZB tijekom suživota nisu nikada odvajali i da su živjeli zajedno sve do kraja njegova života, a svemu iznesenom je neposredno svjedočila sigurno više od 20 godina. Iskazala je i da je predlagateljica u kući u [adresa] živjela još nekih godinu dana sve dok kćer pokojnog nije kuću prodala.

8.3. Sud poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su iskazivali neposredno uvjerljivo u onom opsegu kojim su imali uvida u suživot predlagatelja i pokojne. Dodatno tome, riječ je o svjedocima koji su rođaci pokojnog ZB odnosno nisu u rodbinskom odnosu s predlagateljicom.

9. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, iz prihvaćenih personalnih dokaza i dovođenjem istih u svezu s pisanim ispravama, sud je utvrdio da je između predlagateljice i pokojnog KB od 1998. pa sve do smrti pokojnog 01. travnja 2018. postojala životna, ekonomska i emocionalna zajednica istih dostatnog trajanja, tijekom koje niti predlagateljica niti pokojni OB nisu bili u drugom braku. Navedena se životna zajednica sastojala u zajedničkoj svakodnevnici u punom obimu te riječi u kojoj su brinuli o kućanstvu i ostvarivali socijalne veze, pri čemu je predlagateljica posebnu skrb i pažnju za pokojnog pokazala tijekom njegove bolesti koja okolnost prema mišljenju suda dodatno podupire narav i značaj njihove zajednice. Centar zajednice života predlagateljice i pokojnog je tijekom njihova suživota bio u [adresa], na adresi [adresa], kako je to utvrđeno iz prihvaćenih iskaza predlagateljice i svjedoka, pri čemu ovaj sud u potpunosti prihvaća dane iskaze glede razloga zbog kojih se predlagateljica nije prijavila na tu adresu. Nekretnina u kojoj su živjeli bila je naime u vlasništvu kćeri pokojnog iz ranijeg braka, koja činjenica dodatno proizlazi iz priloženog rješenja o nasljeđivanju iz kojeg slijedi da spomenuta nekretnina nije ušla u ostavinsku masu, kao i iz iskaza u dijelu da je kćer pokojnog istu nekretninu prodala godinu dana nakon smrti pokojnog oca radi čega je predlagateljica iselila. Sud primjećuje da premda je predlagateljica tijekom trajanja zajednice života svojim aktivnostima nesebično pridonosila toj zajednici, ne samo financijski već i u skrbi za partnera u njegovoj bolesti, ista bez obzira na narav zajednice nije sudjelovala u ostavinskom postupku koju okolnost sud vidi kao dio dispozicije kćeri pokojnog, ali i dispozicije i pasivnosti same predlagateljice, međutim, navedeno ni na koji način ne oduzima zajednici života predlagateljice i pokojnog ZB sve značajke izvanbračne zajednice.

10. Stoga je primjenom gore navedenih odredbi ZMO i ObZ-a odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 08. travnja 2025. godine

Sudac

Valentina Vedrina Parlov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu na Županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.

DNA:

1. predlagateljici izravno;

2. protustranci