Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-12618/2022

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jasne Momirović, kao predsjednice vijeća te Katice Lučić i Ivane Bosnić Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe AJAS j.d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe RJ, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. i članka 228. stavka 1. točke 14. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17. i 98/19.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe AJAS j.d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe RJ, podnesenoj po branitelju iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Goran Ružić & Maja Sambolek, u Čakovcu, protiv presude Općinskog suda u Čakovcu, broj: 30. Pp-590/2022-17 od 26. listopada 2022., na sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe okrivljene pravne osobe AJAS j.d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe RJ, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u odnosu na točku b) izreke na način da se, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljena pravna osoba AJAS j.d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba RJ (podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

oslobađaju od optužbe

- da ne bi u razdoblju od 30.07.2021. do 09.03.2022. godine za MJ, rođ. **.**.1980. godine s boravištem u [adresa], koja je radila na poslovima pekarice, vodili Evidenciju radnika, a koja treba sadržavati i podatke o radnom vremenu, na propisani način, jer nisu u iste upisivali stvarno ostvarene sate rada,

čime bi počinili prekršaj iz članka 5. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14., 127/17. i 98/19.).

II. Uslijed odluke iz točke I. izreke, žalba okrivljene pravne osobe AJAS j.d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe RJ je u tom dijelu bespredmetna.

III. U ostalom dijelu, odbija se kao neosnovana žalba okrivljene pravne osobe AJAS j.d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe RJ i potvrđuje prvostupanjska presuda.

IV. Uslijed odluke pod točkom I. izreke ove presude preinačuje se pobijana presuda u odluci o novčanim kaznama tako da se okrivljenoj pravnoj osobi AJAS j.d.o.o. za djelo opisana pod točkom b) izreke pobijane presude, na temelju istog pravnog propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, izriče novčana kazna u iznosu od 1.327,23 eura (tisućutristodvadestsedam eura i dvadesettri centa), a okrivljenoj odgovornoj osobi RJ u iznosu od 265,45 eura (dvjestošezdesetpet eura i četrdesetpet centi, koje su dužni platiti u roku od 60 (šezdeset) dana od primitka ove presude.

V. Ako okrivljenici, u roku određenom za plaćanje, plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni, novčane kazne smatrat će se u cijelosti plaćenima.

VI. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13. 157/1., 110/15., 70/17. i 118/18.) okrivljena pravna osoba AJAS j.d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba RJ dužni su naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura, svaki, u roku od 60 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljena pravna osoba AJAS j.d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba RJ proglašeni su krivima i kažnjeni ukupnim novčanim kaznama i to okrivljena pravna osoba AJAS j.d.o.o. u iznosu od 25.000,00 (dvadesetpettisuća) kuna/3.318,07 eura (tritisućetristoosamnaest eura i sedam centi), a okrivljena odgovorna osoba RJ u iznosu od 7.000,00 (sedamtisuća) kuna/929,06 eura (devetstodvadesetdevet eura i šest centi), zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. i članka 228. stavka 1. točke 14. i stavka 2. Zakona o radu, opisanih u izreci.

2. Istom presudom, okrivljenici su obvezani na plaćanja naknade troškova prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 577,97 kuna (petstosedamdesetsedam kuna i devedesetsedam lipa)/76,71 eura (sedamdesetsedam eura i sedamdesetjedan cent), svaki.

3. Protiv navedene presude okrivljenici su pravodobno podnijeli žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajno-pravnim sankcijama.

4. Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom neosnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud (dalje u tekstu: Sud), ocijenio je da je u odnosu na djelo opisano pod točkom a) izreke prvostupanjski sud povrijedio na štetu okrivljenika odredbu prekršajnog materijalnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, jer djelo, činjenično opisano pod točkom a) izreke prvostupanjske presude, nije prekršaj.

6. Naime, u odnosu na prekršaj opisan pod točkom a) izreke, odredbom članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba, poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe, ako ne vodi evidenciju o radnicima i radnom vremenu ili je ne vodi na propisani način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i radnom vremenu (članak 5.), a odredbom članka 5. Zakona o radu propisano je: (1) Poslodavac je dužan voditi evidencije o radnicima koji su kod njega zaposleni. (2) Evidencija iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. (3) Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka. (4) Ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencija iz stavka 1. ovoga članka.

7. Međutim, pod točkom a) izreke ove presude navedeni činjenični opis djela sadržan u izreci pobijane presude, nepotpun je i iz njega ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja, jer se radi o prekršaju blanketne naravi za čiju konkretizaciju činjeničnog opisa treba navesti odgovarajuću odredbu podzakonskog akta, konkretno odredbe članka 8. stavka 1. točke 6. i stavka 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (“Narodne novine“ broj: 73/17.), s tim da je odredbom članka 8. stavka 1. točke 6. citiranog Pravilnika propisano da evidencija o radnom vremenu sadrži podatke o ukupnom dnevnom radnom vremenu, a u skladu s odredbom članka 8. stavka 2. Pravilnika, poslodavac je dužan osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, pored ostalog rad u dane blagdana ili neradnih dana, a u konkretnom slučaju je to izostalo.

8. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

9. Slijedom navedenog, budući da izreka pobijane presude ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječu zakonska obilježja predmetnog prekršaja, imajući u vidu da, poštujući načelo zabrane reformatio in peius, sud više nema ovlasti mijenjati činjenični opis optužbe, konkretizacijom bitnih obilježja inkriminiranog djela, ovaj je sud, u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, pravilno primjenjujući zakon, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, u ovom dijelu prvostupanjsku presudu preinačio i okrivljenike zbog prekršaja za koji se optužuju pod točkom a) izreke, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe.

10. Rješavajući dalje predmet te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da u odnosu na točku b) pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede materijalnog prava na štetu okrivljenika, niti je nastupila zastara prekršajnog gonjenja, što su povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, i da je prvostupanjski sud u potpunosti i pravilno utvrdio činjenično stanje, na temelju kojega je pravilno pravno označio djelo okrivljenika kao prekršaj iz primijenjenog propisa.

11. Žalbeni navodi žalitelja neosnovani su te je prvostupanjski sud, na temelju provedenog dokaznog postupka, a prvenstveno iskaza ispitane svjedokinje, RJŠ, više inspektorice rada, i iskaza svjedokinje MJ, oštećene radnice, a u skladu s načelom slobodne ocjene dokaza, imao dovoljno osnova za zaključak da su okrivljenici počinili prekršaj za koji se pobijanom presudom pod točkom b) terete i, slijedom toga, pravilno ih proglasio krivima i kaznio. Naime, prema mišljenju ovog suda, u obrazloženju prvostupanjske odluke navedeni su valjani razlozi zbog kojih su okrivljenici za navedeno djelo proglašeni krivima, a u žalbama nisu iznesene nove činjenice koje bi dovele u sumnju pravilnost odluke prvostupanjskog suda. Stoga, žalbenim navodima žalitelji nisu doveli u sumnju pravilnost činjeničnog utvrđenja niti pravilnu primjenu materijalnog prava.

12. Slijedom navedenog, kako su sve činjenice, pravno relevantne za postojanje inkriminiranog prekršaja, potpuno i točno utvrđene te valjano i na odgovarajući način obrazložene ocjenom provedenih dokaza, sa zaključkom o krivnji okrivljenika te razlozima prvostupanjskog suda, slaže se i ovaj sud, koji smatra da ne postoje razlozi za njihovu ekskulpaciju od odgovornosti, kako to okrivljenici neosnovano navode u svojoj žalbi.

13. Nadalje, ispitujući odluku o prekršajno pravnim sankcijama za djelo opisano pod točkom b) izreke, ovaj sud je utvrdio da su kazna odmjerene okrivljenicima za navedeni prekršaj, razmjerne težini djela koje su počinili i stupnju njihove odgovornosti, pri čemu je prvostupanjski sud na njegovoj strani našao olakotne okolnosti, uz izostanak otegotnih okolnosti te im je, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, kazne ublažio ispod najnižih iznosa zakonom propisanih novčanih kazni za tu vrstu prekršaja i unutar zakonskih granica za sudsko ublažavanje novčanih kazni, budući da je za prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 14. i stavka 2. Zakona o radu propisana kazna u rasponu od 4.110,00 do 7.960,00 eura za poslodavca pravnu osobu i u rasponu od 530,00 do 790,00 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi, pa se novčane kazne ne ukazuju prestrogima.

14. Svoju je odluku valjano obrazložio prvostupanjski sud na način koji u cijelosti prihvaća i ovaj sud pa ovaj sud nije našao osnova za daljnje ublažavanje, već znatno ublaženih novčanih kazni, te smatra da će se izrečenim kaznama ostvariti svrha kažnjavanja.

15. Međutim, kako su u odnosu na djelo opisano pod točkom a) izreke pobijane presude, okrivljenici oslobođeni od optužbe, okrivljenicima je preinačena novčana kazna na način opisan pod točkom IV. izreke ove presude. Također, žalitelji su upozoreni na mogućnost plaćanja dvije trećine izrečenih novčanih kazni, u skladu s odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

16. Odluka o troškovima postupka također je utemeljena na zakonu.

17. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika, ili samo o žalbi okrivljenika, te je trebalo, na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezati žalitelja na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka pred ovim sudom, u skladu s okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka.

18. Zbog izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 8. travnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Jasna Momirović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Čakovcu, u 6 (šest) otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i ovlaštenog tužitelja.