Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: K-184/2023-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Anici Milas, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje SE, u kaznenom predmetu protiv okrivljene FE, branjene po branitelju Tomislavu Kneževiću, odvjetniku iz Novog Marofa, zbog kaznenog djela iz članka 149. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 191/17, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), a povodom privatne tužbe OE, zastupane po punomoćnici SEU, odvjetnici iz [adresa], nakon održane usmene i javne rasprave, zaključene 3. travnja 2025. u prisutnosti privatne tužiteljice, punomoćnice privatne tužiteljice, okrivljene, te branitelja okrivljene, izrečene i objavljene 8. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Okrivljena FE, OIB [osobni identifikacijski broj], kći S i ZE, r. [adresa], rođena **.**.1969. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, učiteljica razredne nastave, u izvanbračnoj zajednici sa ČE, majka troje djece u dobi od 32, 28 i 16 godina, zaposlena u Irskoj, te joj mjesečna plaća iznosi 1.600,00 – 1.700,00 eura, bez imovine,

k r i v a  j e

I. što je:

tijekom mjeseca veljače i ožujka 2023. u Varaždinu u prodavaonici društva „Infinity nails shop“ j.d.o.o., [adresa], rekla prodavačici UE da ju je OE pokrala za 280.000,00 kn jer je zadržavala pologe od prodane robe umjesto da ih je predavala u banku, a što nije istina,

da je, dakle, pred drugima iznosila za privatnu tužiteljicu OE neistinite činjenične tvrdnje, znajući da su neistinite, koje škode časti i ugledu privatne tužiteljice,

II. čime je počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda, klevetom, opisano u članku 149. stavku 1. Kaznenog zakona.

III. Temeljem članka 149. stavka 1. KZ/11, okrivljenoj FE

i z r i č e s e

novčana kazna

od 30 (trideset) dnevnih iznosa, pri čemu se visina dnevnog iznosa temeljem članka 42. stavak 4. i 5. KZ/11 utvrđuje u iznosu od 20 eura (dvadeset eura ), pa novčana kazna iznosi 600 eura (šesto eura)

te se temeljem članka 56. KZ/11 prema okrivljenoj izriče

uvjetna osuda

tako da se izrečena novčana kazna neće izvršiti ukoliko okrivljena u roku od 1 (jedne) godine ne počini drugo kazneno djelo.

IV. Temeljem članka 148. stavka 1. ZKP/08, u svezi članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08, okrivljena je dužna kod ovog suda platiti na ime troškova paušala novčani iznos od 200,00 eura (dvjesto eura), u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, te je ujedno dužna platiti privatnoj tužiteljici OE, u svezi članka 145. stavka 2. točke 7. ZKP/08, određeni novčani iznos na ime nužnih troškova i nagrade i nužnih troškova njezine punomoćnice, o čemu će se naknadno donijeti posebno rješenje, kada sudu budu ti troškovi poznati.

Obrazloženje

1. Privatna tužiteljica OE je po svojem punomoćniku podnijela je pravovremenu privatnu tužbu, protiv okrivljene FE, zbog kaznenog djela iz članka 149. stavka 1. KZ/11, sve činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude.

2. Sud je u 2. i 3. redu privatne tužbe izostavio riječi „više puta“ jer je smatrao da je u tijeku dokaznog postupka utvrđeno da je okrivljena to samo jednom izrekla pred UE, pa je tako uskladio činjenični opis privatne tužbe.

3. Okrivljena upitana da li se s obzirom na navode iz optuženja smatra ili ne smatra krivim, ista se izjasnila da se ne smatra krivom, te je na kraju dokaznog postupka iznijela svoju obranu.

4. Okrivljena je u svojoj obrani navela da je bila direktorica tvrtke Infinity nails shop j.d.o.o. i da je radila u toj tvrtci sve do kraja 11. mjeseca 2021., kada je tu tvrtku stavila u fazu mirovanja jer se preselila tada u Irsku. Na adresi iz privatne tužbe je ostala njezina roba koju je prodavala do tada jer je tu bilo prodajno mjesto njezine tvrtke. Ujedno, osim robe, tu je ostao i njezin namještaj i kompjuter. Radilo se o jednoj prostoriji koja je bila pregrađena ormarima tako da se u jednom dijelu nalazila roba njezine tvrtke. To govori stoga što je privatna tužiteljica, u tom istom prostoru, nakon što je ona otišla u Irsku, otvorila svoju tvrtku pod nazivom Line of infinity S&I te je nastavila iz tog prostora prodavati svoju robu. Dakle, njihov dogovor je bio da ona može koristiti te police i kompjuter, ali nije imala nikakvu njezinu ovlast da robu koja je bila iz njene tvrtke prodaje kupcima. Ističe, da se ona u RH odjavila iz mirovinskog osiguranja, da je privatna tužiteljica, vezano uz najam tog prostora, sklopila novi ugovor s vlasnikom tog prostora. Kada je ona bila u Irskoj, one su se znale povremeno čuti te ju je ona znala pitati kako joj ide prodaja i da li nabavlja robu. Ona je govorila da baš i ne naručuje robu, da joj je promet slab, a što joj je bilo čudno ali nije o tome posebno promišljala jer nije znala kakav je doista promet. Ona se vratila u RH 31.07.2022. kada je svratila na adresu u [adresa], gdje je ranije imala svoj dućan i gdje joj je bila roba i tada je vidjela da njezine robe nema. U kompjuteru kojim se ranije služila, a onda i privatna tužiteljica, našla je dva računa. Prvi račun je bio izdan s 31.12.2021., te je bio na iznos od 9.900,00 kn, dok je drugi račun bio izdan na iznos od 5.000,00 kn. Kada je upitala privatnu tužiteljicu gdje je njezina roba, rekla je da je tu robu prodala. Naime, kada je izvršila uvid u materijalnu dokumentaciju, utvrdila je da je puna prodajna cijena njezine robe, koja je bila u dućanu, bila 280 tisuća kuna, a da ju je privatna tužiteljica prodala za 15 tisuća kuna, pri čemu nju uopće nije niti pitala da li može njezinu robu prodati i po kojoj cijeni.

4.1. Ona je nakon toga odlučila otići u knjigovodstveni servis Autokol u [adresa] gdje je razgovarala s djelatnicom po imenu F i istoj je predočila što se dogodilo. Ona je tada njoj rekla da vezano uz račun sačinjen 31.12.2021. se ništa ne može mijenjati, da isti mora ostati isti jer je već vezano uz raniju godinu – 2021., sačinjen završni račun i ti podaci se više ne mogu mijenjati u 2022. Što se tiče računa od 18.01.2022. rekla je da se on može pomjeriti kako bi na tom računu bila iskazana realna vrijednost prodane robe, a sve stoga što taj račun još nije bio fiskaliziran od Porezne uprave i nije bio završni račun sačinjen za 2022. jer je još tekla ta 2022. Ona je to predložila privatnoj tužiteljici, da tako između sebe razriješe stvari te se ona s time složila. Dogovorile su se da će ona njoj platiti taj realni iznos i vrijednost s tog računa od 18.01.2022., te je ona njoj platila 20 tisuća kuna kada je izlazila iz tog prostora, a to je bilo 31.01.2023., te je izdala i zadužnicu njezinom trgovačkom društvu na 10 tisuća eura kojom joj je garantirala da će ostali dio iznosa također podmiriti. Naime, one su promijenile taj iznos na računu od 18.01.2022. tako da on više nije glasio na iznos od 5 tisuća kuna nego na 80 tisuća kuna, kako im je savjetovano u knjigovodstvenom servisu. Koliko se sjeća, kada je izlazila iz tog prostora privatna tužiteljica, kako nije mogla podmiti cjelokupni iznos iz tog računa, otišle su kod javnog bilježnika da bi ona ovjerila ovu Izjavu privatne tužiteljice s lista 47-48 spisa. Ističe da je ona zadužnicu dala na naplatu negdje u 11. ili 12. mjesecu 2023. jer joj do tada nije vratila novce privatna tužiteljica i ta zadužnica se počela naplaćivati u 3. ili 4. mjesecu 2024., tako da se njoj od tada mjesečno, s računa privatne tužiteljice na račun njezine tvrtke uplaćuje oko 200 eura mjesečno, i do sada je bilo 12 ili 13 uplata.

4.2. Na upit, da li je točno da bi rekla pred prodavačicom UE u veljači i ožujku 2023. u [adresa] u prodavaonici društva Infinity nails shop na adresi [adresa] da ju je OE pokrala za 280 tisuća kuna jer je zadržavala pologe od prodane robe umjesto da ih je predavala u banku, navela je to nije rekla UE.

Naime, ona je UE zaposlila u svoju tvrtku kao prodavačicu, dakle radila je u prodavaonici Infinity nails shop u [adresa], od 01.02.2023., počela je s radom zapravo 04. ili 05.02.2023., radila je na dan 4-5 sati i koliko znade o njoj ona se uvijek parničila sa svim poslodavcima koje je do tad imala, to zna o njezinom profilu.

4.3. Ističe, a vezano uz UE, da je ona njoj u potpunosti isplatila plaću za veljaču koja je bila ugovorena, na temelju njihovog ugovora, a radilo se o minimalnoj plaći utvrđenoj u RH i pridodani su bili troškovi prehrane i puta, i koliko se sjeća 7 dana je bila na bolovanju. Što se tiče ožujka, u tom mjesecu je bila UE također 7 dana na bolovanju ali za taj mjesec joj nije dala plaću za neodrađene sate nego samo za one sate koje je odradila i to je bilo točno istaknuto u tablici njezinih odrađenih sati. To sve je bilo dobro vidljivo inspekciji rada koja je pregledavala te evidencije. Naime, one su se zavadile u veljači 2023. i to je bilo 15.02.2023. kada ona nije mogla isplatiti plaću kako je bilo dogovoreno i onda je ona sebi otvorila bolovanje, rekavši da ona ima velikih problema s kralježnicom. Ističe, da kod zapošljavanja UE je ona pokazala Izjavu gdje je potpis OE ovjerio javni bilježnik iz ovog predmeta te joj je rekla da joj je teško još uvijek radi svega što se dogodilo s privatnom tužiteljicom, i da ne zna da li će joj moći isplatiti plaću u to, dogovoreno, vrijeme.

4.4. Na upit, kako tumači njezin iskaz pred sudom da je baš decidirano rekla za privatnu tužiteljicu da ju je pokrala za novčani iznos od 280 tisuća kuna, navela je da ne zna radi čega je ona to tako rekla i iskazivala pred sudom jer je točno ovo što je ona rekla u svojoj obrani. Dakle, rekla joj je ujedno da ne može govoriti da ju je netko pokrao jer su sklopile ugovor o prodaji robe i međusobni sporazum koji je ovjeren kod javnog bilježnika. Ona je UE tu Izjavu htjela pokazati na početku radnog odnosa kako bi joj prikazala kako joj je još na početku ponovnog otvaranja trgovine jako teško i da se ne može brzo oporaviti od toga što ju je snašlo.

5. Nakon toga na suglasan prijedlog stranaka, te sukladno članku 431. stavku 1. točka 7. ZKP/08 sud je pročitao iskaz privatne tužiteljice kao svjedokinje OE (listovi 40-43 spisa), svjedokinje UE (listovi 43-45 spisa), izjavu OE ovjerenu kod javnog bilježnika 06.02.2023. (listovi 47-48 spisa), imovinske podatke za okrivljenu (listovi 33-37 spisa), te podatke iz KE za okrivljenu (list 29 spisa).

6. Također, punomoćnica privatne tužiteljice predložila je sudu da se ispita u tijeku dokaznog postupka svjedokinja ŠE, na okolnost da je svjedokinji UE prenijela navode koje je iznijela okrivljena da bi ju privatna tužiteljica pokrala, ali je taj dokazni prijedlog optužbe sud odbio smatrajući da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeru utvrđeno, radi donošenja pravilne i zakonite odluke.

7. Nesporno je bilo u činjenicama da je tijekom mjeseca veljače i ožujka 2023. u [adresa] u prodavaonici društva „Infinity nails shop“ j.d.o.o., [adresa] rekla prodavačici UE da je imala određene dogovore s OE oko robe iz njezine tvrtke, da radi toga se treba financijski oporaviti, a kako je to proizašlo iz obrane okr. tako i iz iskaza privatne tužiteljice kao svjedokinje OE (listovi 40-43 spisa), svjedokinje UE (listovi 43-45 spisa), te izjave OE ovjerenu kod javnog bilježnika 06.02.2023. (listovi 47-48 spisa).

8. Sporno je bilo u činjenicama, da li je okrivljena pred UE u kritično vrijeme iz optužbe navela da ju je OE pokrala za 280.000,00 kn jer je zadržavala pologe od prodane robe (umjesto da ih je predavala u banku), te da li je to bila istina ili neistina.

9. U vezi spornih činjenica okrivljena je iskazivala kao u svojoj obrani.

10. Oprečno njezinoj obrani su iskazivale privatna tužiteljica i svjedokinja UE.

11. Privatna tužiteljica kao svjedokinja OE u svojem iskazu je navela da se u 7. mjesecu 2021. zaposlila u tvrtci Infinity nails shop j.d.o.o. [adresa] koja je bila u vlasništvu okrivljene FE i u toj tvrtci je radila 4 sata kao zamjena za godišnji odmor. Njoj je u 9. mjesecu 2021. okrivljena predložila da otvori novu tvrtku, novo trgovačko društvo koje će glasiti na nju, te je ona na to pristala. U toj novoj tvrtci ona je bila direktorica, a to sve stoga što je ta firma, u kojoj sam počela raditi, imala velikih poreznih dugova, kako bi se poslovanje nastavilo preko nove tvrtke, to je bila intencija. Tako se 01.10.2021. otvorila nova tvrtka po imenu Line of infinity S&I, koja se bavila prodajom materijala za geliranje noktiju. Ona je u toj tvrtci radila do 31.01.2023. Ističe, da se okrivljena vratila iz Irske krajem 7. mjeseca 2022. te je aktivirala ponovno svoju trgovinu Infinity nails shop, te je počela raditi 4 sata u toj tvrtci i u toj koja je glasila na njezino ime. U Irsku je otišla okrivljena negdje krajem 2021. i tada je svoju tvrtku stavila u stanje mirovanja. Kad se vratila iz Irske, krajem 7. mjeseca 2022., ona i njezin suprug njoj su stalno predbacivali da nije polagala sav prihod od prodaje na račun te tvrtke, da nije pravilno zavodila robu i druge nepravilnosti. Oni su nju teretili za nekih 150 tisuća kuna jer su smatrali da je ona to zadržala za sebe, da to nije kao polog polagala na račun tvrtke, a što nije bilo istina. Ona je radila u tim tvrtkama do 31.01.2023. i dalje nije više tamo mogla raditi jer su oni od nje iznuđivali taj novac, prijetili joj, nazivali su njezinog bivšeg supruga od kojeg su također htjeli iznuditi novac, znajući za njegovo materijalno stanje.

11.1. UE je došla raditi na njezino mjesto kada je ona prestala raditi u 2. mjesecu 2023. Okrivljena nije isplatila plaću UE i zna da je pred njome govorila da je ona svakakva i da ju je pokrala za 280 tisuća kuna. Ona je doista potpisala zadužnicu okrivljenoj na 10 tisuća eura kada se sve ovo događalo jer je bila u rastresenom stanju, htjela se riješiti okrivljene da ne bi imala s njom više problema, pri čemu taj novac nikad nije dala okrivljenoj, a ona nju nikad nije prijavila policiji, niti na ODO, navodeći da je to neistina da bi ona pokrala okrivljenu za 280 tisuća kuna. Okrivljena joj je govorila da je zadužila robu koja je onda nestala i nije se vidjelo na koji način je prodana, na koji način je izašla iz tvrtke.

11.2. Na upit, kada je bila okrivljena u Irskoj, da li je ona uredno podmirivala obveze tvrtke, najam i doprinose, navela je da u 7. mjesecu 2022. je nedostajao polog na računu tvrtke u iznosu od 28 tisuća kuna, a taj manjak je nastao jer je ona povremeno sebi isplaćivala plaće, trošila novac na doprinose, dok se roba prodavala "na crno", dakle za tu robu nije se izdavao račun i onda se roba koja je bila zadužena na tu tvrtku takvom prodajom rashodovala iz tvrtke a da se to nije vidjelo.

11.3. Na upit je navela da je ona polog od 28 tisuća kuna koji je nedostajao podmirila iz kredita kojeg je digla CE u 8. mjesecu 2022. u iznosu od 60 tisuća kuna, dakle taj iznos je na račun tvrtke položen, a ostatak od 32 tisuća kuna predan je okrivljenoj za robu koja je nedostajala.

11.4. Na upit, da se izjasni koliko bi zapravo u novčanom iznosu to bilo robe za koju nije uplata izvršena na račun tvrtke Line koja je bila na njeno ime registrirana, navela je da ne zna jer roba je dolazila, ona se zaduživala kompjuterski po narudžbama a nakon toga se prodavala nešto po računu, nešto bez računa, i iz tih novaca koji su ušli u tvrtku Line ona je podmirivala najam, doprinose, isplaćivala sebi plaće, tako da se ona doista ne može izjasniti koliki je to novčani iznos koji je trebalo položiti na račun tvrtke a nije položen jer je prodavana roba „na crno“, pri čemu ona to nikad nije niti probala izračunati.

11.5. Na upit, obzirom da u svojem iskazu ističe da ju je teretila okr. preko UE da nisam položila 280 tisuća kuna na račun tvrtke, misli da se radilo o tom iznosu. Navela je da joj je to UE rekla a ona smatrajući da to nije bio iznos niti od 60 tisuća kuna. Okrivljena je nju teretila za ovo razdoblje kad je bila u Irskoj od 31.01.2022. pa do kraja 7. mjeseca 2022., govorila joj je da joj jako puno robe nedostaje, da se radi o iznosu od 280 tisuća kuna, ali je onda bila humana pa je tražila od nje da joj napiše tu zadužnicu od 10 tisuća eura kako bi osigurala svoja potraživanja a ujedno joj je i CE podigla kredit tako da je podmirila tih 28 tisuća kuna što je nedostajalo na pologu i ostatak od 32 tisuće kuna je ostalo okrivljenopj iz tih sredstava.

11.6. Kada je otišla u Irsku okrivljena, ona je morala plaćati i kredit vezano uz hipoteku kuće roditelja okrivljene, a taj kredit je iznosio 3.900,00 kn, što je plaćala iz sredstava robe prodane "na crno".

11.7. Na upit, iz kojih razloga je pozajmila od Snježane Minđek 5 tisuća kuna, navela je da zbog toga da bi platila kredit od 3.900,00 kn koji je vezan uz hipoteku na kući roditelja okrivljene. Ističem da je taj iznos od 3.900,00 kn trebalo uplatiti za svaki mjesec od odlaska u Irsku okrivljene, što je uredno plaćala do dolaska okrivljene iz Irske i u 7. mjesecu 2022. kada se ona vratila iz Irske ja još nije bila za taj novac uplatila iznos od 3.900,00 kn te je iz tih razloga novac posudila od BE.

11.8. Na upit je navela, da je 26.01.2023. njezin brat VE uplatio u korist njezine tvrtke Line of infinity novčani iznos od 2.650,00 eura, jer ga je molila da uplati taj novčani iznos za nabavu robe, ali taj novac nije išao za nabavu robe njezine tvrtke, već je taj novac odmah prebacila na firmu okrivljene Infinity nails shop.

11.9. Na upit, da li je potpisala Izjavu u veljači 2023., navela je da ju je potpisala i da u njoj piše da je prodala iz tvrtke Infinity nails shop robu u vrijednosti od 280 tisuća kuna, te je to potpisala pod prisilom.

11.10. Na upit, da li onda kada je ona otišla u Irsku raditi i kada je stavila svoju tvrtku u mirovanje, da li je privatna tužiteljica u firmi u kojoj je bila direktorica prodavala robu iz njezine tvrtke Infinity nails shop u vrijednosti od 280 tisuća kuna, kolika je bila vrijednost njezine robe kad je odlazila u Irsku, navela je da je prodavala po nalogu okr., ali to nije bila vrijednost od 280 tisuća kuna robe iz Infinity nails shopa nego je po njezinom mišljenju bila vrijednost 20 tisuća kuna.

11.11. Na upit okrivljene, da li je prodala 18.01.2022. dio robe iz njezine tvrtke Infinity nails shop, navela je da je prodala, ali ništa nije bilo bez znanja okrivljene, te ne zna koja je bila vrijednost prodane robe.

11.12. Na upit, da li je prodavala robu iz njezine tvrtke sa 95% popusta, navela je da je prodavala jer je morala paziti na tu granicu od 20 tisuća kuna koja je bila granica za ulaz u sustav PDV-a.

12. Svjedokinja UE u svojem iskazu je navela da je tijekom veljače i ožujka 2023. u [adresa] u prodavaonici društva Infinity nails shop j.d.o.o. [adresa], radila za okrivljenu FE. Okrivljena je njoj, kad je radila kod nje, rekla da je OE nju pokrala ne zna da li za 280 tisuća kuna ili 230 tisuća kuna jer je prodala robu iz tog njezinog dućana Infinity nails shop, i da taj novac, kada je podala robu iz dućana, nije položila na račun tvrtke već ga je prisvojila za sebe. Ona je o tome obavijestila privatnu tužiteljicu krajem 3. mjeseca 2023. Naime, ističe da je radila kod okrivljene negdje od kraja 1. mjeseca 2023., pa do kraja 3. mjeseca 2023. s tim da je bila jedno vrijeme na bolovanju i onda su sporazumno raskinule taj radni odnos.

12.1. Na upit objašnjava, da kad je došla raditi kod okrivljene da joj je ona govorila da ju je pokrala privatna tužiteljica za iznos koji je ranije navela, a kada je jednom u dućan došla klijentica ŠE i rekla da okrivljena govori da su ju one pokrale, onda je shvatila da govori da ju je pokrala ona očito s OE, dakle njih dvije. Naime, ona je kod okrivljene radila i prije 4 godine i onda kada joj je radni odnos prestao, onda je okrivljena tvrdila da je pokradena, tako da je zaključila svatko tko kod nje radi da je nakon njegovog odlaska pokradena.

12.2. Na upit, zbog čega je došlo do sporazumnog raskida radnog odnosa, navela je da stoga što joj je obećala okrivljena plaću od 7 tisuća kuna i putne troškove, u ugovor je stavila druge iznose, a kada joj je trebala isplatiti plaću nije joj isplatila niti minimalac tako da je shvatila da od isplate neće biti ništa, otišla je na bolovanje i tako su raskinule radni odnos.

12.3. Na upit, obzirom na to da je klijentica ŠE govorila kako okrivljena govori da su ju pokrale, na što bi se to točno odnosilo, tu se smatralo da su pokrale robu iz dućana. Okrivljena je rekla njoj jednom prigodom da je privatna tužiteljica ukrala robu u njezinom dućanu i da je ona radila nokte klijentima.

12.4. Na upit, u kakvim je odnosima ona s privatnom tužiteljicom i okrivljenom, navela je da u nikakvim odnosima.

12.5. Na daljnje pitanje branitelja okrivljene, kada je razgovarala s okrivljenom kada se izjašnjavala vezano uz privatnu tužiteljicu i nedostatak robe iz njezine tvrtke, tko je koristio tu riječ pokrala, da li je to koristila ona ili okrivljena u odnosu na privatnu tužiteljicu i nedostatak robe, navela je da je tu riječ koristila okrivljena, baš tu riječ da ju je privatna tužiteljica pokrala jer je iz njezine tvrtke nedostajalo puno robe kada je to provjeravala. Naime, koliko je ona shvatila, kada se vratila iz Irske onda je okrivljena išla utvrđivati podatke kroz kompjuter vezano uz robu u njezinoj tvrtci koja je bila na njezino ime u Infinity nails shop i kada je utvrđivala koliko robe ima u toj tvrtci utvrdila je da puno robe nedostaje, te je tada izrekla te riječi privatnoj tužiteljici "ti si mene pokrala". To je čula od same okrivljene.

12.6. Na upit okrivljene, da li je počela raditi baš 1. veljače 2023., navela je da ne zna da li je baš počela od 1. veljače, ali zna da je počela od veljače 2023. raditi.

12.7. Na upit, da li je okrivljena njoj pokazala ovu Izjavu koja je ovjerena kod bilježnika 06.02.2023., navela je da joj je okrivljena pokazala tuIizjavu i da joj je to poznato, te ističe i da je tu Izjavu pročitala, te je sebi to i fotografirala.

13. Naime, opis kaznenog djela klevete iz članka 149. stavka 1. KZ/11 glasi: „Tko pred drugim za nekog iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti i ugledu, zanjući da je neistinita, kaznit će se novčanom kaznom do 360 dnevnih iznosa", a stavak 2. istog članka glasi: "Tko djelo iz stavka 1. ovog članka počini putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom do petsto dnevnih iznosa".

13.1. Iz citiranog zakonskog opisa proizlazi da počinitelj tog kaznenog djela može biti svaka osoba koja za drugog prenese ili iznese nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu. Iznošenje predstavlja priopćavanje činjenica drugome kao vlastitih spoznaja, a prenošenje predstavlja priopćavanje činjenica drugome kao tuđih spoznaja (netko drugi tvrdi da takva činjenica postoji). Predmetno iznošenje ili prenošenje može biti usmeno ili pismeno, a sadržaj prenošenja i iznošenja mogu biti činjenice, ljudske radnje, pojave ili događaji koji se osjetilima mogu spoznati, te moraju izgledati realno da se u njihovo postojanje može povjerovati. Činjenična tvrdnja mora biti lažna, nepostojeća, te takva da može škoditi časti i ugledu, te mora biti upućena trećoj osobi i mora biti ozbiljnog značenja. Međutim, također vezano uz kazneno djelo klevete, u kaznenom pravu, u tijeku dokazivanja neistinitost klevetničke tvrdnje se presumira po principu „Svatko se smatra dobrim“, te priv. tužitelj u tom postupku ne mora dokazivati da je dobar čovjek, već onaj tko za neku osobu nešto negativno tvrdi mora to i dokazati, konkretno okrivljena.

14. Nakon ovako prezentiranih dokaza sud je donio svoje zaključke u vezi spornih činjenica.

15. Naime proizlazi, iz iskaza UE da je okrivljena pred njom za privatnu tužiteljicu doista navela da ju je pokrala za 230 ili 280 tisuća kuna jer je zadržavala pologe od prodane robe umjesto da ih je predavala na banku, a ujedno i proizlazi da je UE radila kod okrivljene u veljači i ožujku 2023., što je potvrdila sama UE i okrivljena, te je sud zaključio da su stoga doista bile u komunikaciji u tom vremenskom periodu iz privatne tužbe jer su bile poslovno vezane. Ujedno je sud zaključio da je okrivljena rekla za privatnu tužiteljicu da ju je pokrala za iznos od 280 tisuća kuna jer taj iznos piše u Izjavi od 06.02.2023.

15.1. Ujedno proizlazi da su one u svom poslovnom odnosu razgovarale i o plaći, putnim troškovima, kako je to proizašlo iz iskaza UE, ali proizlazi iz iskaza okrivljene i svjedokinje UE, da je okrivljena dala UE na uvid Izjavu od 06.02.2023. ovjerenu kod javnog bilježnika (listovi 47-48 spisa) koju su zajedno sačinile okrivljena i privatna tužiteljica, te proizlazi iz iskaza okrivljene da je svjedokinji UE govorila o toj Izjavi i pokazivala joj tu Izjavu stoga što joj je htjela reći na početku njezinog radnog odnosa da njoj - okrivljenoj neće biti lako nastaviti s poslovanjem trgovine, nakon ovakvog iskustva s privatnom tužiteljicom i dugovanjima koja su nastala za nju osobno i njenu tvrtku očito, navodeći okrivljena da je to bio jedini razlog pokazivanja te Izjave Martini Peharda.

15.2. Međutim, ukoliko se prati iskaz privatne tužiteljice te tekst Izjave ovjerene 06.02.2023., onda se uviđa da privatna tužiteljica je doista ovjerila u Izjavi da je ona prodala robu iz tvrtke okrivljene za iznos od 280 tisuća kuna po cijeni od 15 tisuća kuna te da su se ona i okrivljena dogovorile da ona u konačnici okrivljenoj treba vratiti iznos od 92 tisuće kuna, na ime prodaje robe iz tvrtke okrivljene, te da će kao garanciju za vraćanje tog iznosa privatna tužiteljica izdati okrivljenoj osobnu zadužnicu i da će za ostatak manjka okrivljenoj predati još 3 tisuće eura.

15.3. Sama privatna tužiteljica je navela da je predala okrivljenoj iznos od 28 tisuća kuna na ime pologa koji je nedostajao za trgovačko društvo okrivljene, a za koji iznos vraćanja tog pologa joj je pribavila ta sredstva IE kreditom kojeg je podigla u iznosu od 60 tisuća kuna, dakle taj iznos je predala okrivljenoj na ime dugovanja, dok joj je i brat dao novčani iznos od 2.650,00 eura koji je predala okrivljenoj na ime duga. Sama okrivljena priznala je da joj je privatna tužiteljica predala 20 tisuća kuna kod izlaska iz tog prostora gdje je prodavala robu – 31.01.2023., a ujedno je okrivljena navela da temeljem te izjave od 06.02.2023. se od 3. ili 4. mjeseca 2024., na temelju osobne zadužnice koju joj je predala privatna tužiteljica ona naplaćuje na ime dugovanja za 200 eura mjesečno. Dakle, poslovni odnos koji su imale privatna tužiteljica i okrivljena između sebe, iste su redefinirale predmetnom Izjavom od 06.02.2023., definirajući ujedno koliko privatna tužiteljica na temelju tog novoutvrđenog odnosa između njih duguje okrivljenoj i na koji način će joj to vratiti, a što joj privatna tužiteljica i vraća prema vlastitijoj obrani okrivljene.

16. Dakle, obzirom da je odnos privatne tužiteljice i okrivljene definiran Izjavom od 06.02.2023., nije bilo mjesta da pred drugim osobama okrivljena i to pred UE govori da ju je privatna tužiteljica pokrala za 280 tisuća kuna jer je zadržavala pologe od predmetne robe umjesto da ih je predavala u banku, jer je temeljem Izjave zapravo definirala s privatnom tužiteljicom poslovni odnos o kojem je detaljno u svojem iskazu iskazivala privatna tužiteljica, da joj ista duguje novčani iznos od 92 tisuće kuna, koji iznos će joj namiriti bilo predajem novca, bilo na temelju osobne zadužnice, a što se i ispunjava trenutno.

17. Dakle, okrivljena u trenutku izgovaranja ovih riječi pred UE nije imala također nikakvu pravomoćnu presudu iz koje bi proizašlo da je privatna tužiteljica osuđena radi bilo kakvog kaznenog djela na njezinu štetu u novčanom iznosu od 280 tisuća kn, pa niti kaznenog djela krađe, tako da je u odnosu na privatnu tužiteljicu sud smatrao da je iznosila neistinite činjenične tvrdnje pred UE, čega je bila ona osobno svjesna, obzirom na ovjerenu Izjavu i činjenicu da njezine tvrdnje u odnosu na privatnu tužiteljicu nisu utvrđene pravomoćnom presudom, a niti ju je prijavila uopće pravosudnim tijelima za nekakvo kriminalno ponašanje.

17.1. Naime, iskazu svjedokinje UE sud je povjerovao jer takve riječi koje je navela pred sudom a ujedno je povjerovao i privatnoj tužiteljici da joj je iste u takvom sadržaju prenijela UE i da ih je izgovorila okrivljena, jer je sud smatrao da ne bi izmislila takvo što UE da to doista nije čula od okrivljene, a ujedno je navela svjedokinja UE da joj je okrivljena i Izjavu od 06.02.2023. pokazivala gdje je bio ovjeren potpis privatne tužiteljice. Međutim, proizlazi da je svjedokinja UE isticala da je usprkos takve Izjave tvrdila okrivljena decidirano upravo tim riječima iz privatne tužbe da ju je pokrala privatna tužiteljica za 280 tisuća kuna i zadržavala pologe od prodane robe koje nije predavala na banku, radi čega je to morala prenijeti samoj privatnoj tužiteljici jer se to odnosilo na nju, a koja je odmah pokrenula ovaj kazneni postupak podnošenjem privatne tužbe jer je smatrala da joj je unižena čast i dostojanstvo radi iznošenja neistina od strane okrivljene, kako je proizašlo iz iskaza privatne tužiteljice, kojem iskazu iste je također sud povjerovao jer je okrivljenu utužila samo za ono što joj je prenijela svjedokinja UE, a što je ona smatrala neistinom, obzirom na novac koji je predala okrivljenoj, na osobnu zadužnicu koju joj je predala, te na Izjavu koju su sastavile i ovjerile kod javnog bilježnika 06.02.2023. ona i okrivljena, kao i na cjelokupni poslovni odnos koji su imale ona i okrivljena od trenutka odlaska okrivljene u Irsku pa do njezinog povratka.

17.2. Obrani okrivljene sud nije povjeravao, da nije izgovorila riječi iz privatne tužbe pred UE, koja je to prenijela privatnoj tužiteljici, jer je sud smatrao da je svojom obranom išla na otklanjanje kaznene odgovornosti i da je to razlog zašto nije htjela priznati što je zapravo rekla pred UE.

17.3. Radi toga je sud smatrao da je okrivljena ispunila sve objektivne i subjektivni element kaznenog djela za koje se teretila.

17.4. Subjektivni element kaznenog djela okrivljena je ispunila kada je izgovorila riječi iz privatne tužbe za privatnu tužiteljicu, pred UE, znajući da za istu prenosi neistinite činjenične tvrdnje, ali ih je ipak izgovorila, htijući to, jer ih inače ne bi izgovorila, te je ujedno znala da na taj način škodi časti i ugledu privatne tužiteljice, dakle, pred drugim je iznosila za privatnu tužiteljicu OE neistinite činjenične tvrdnje, znajući da su neistinite, koje škode časti i ugledu privatne tužiteljice,

18. Prilikom odabira kazneno-pravne sankcije, sud je imao u vidu sve okolnosti koje su od utjecaja na vrstu i mjeru kazneno-pravne sankcije, te je vodio računa o pogibeljnosti inkriminiranog djela i zakonom propisanoj svrsi kažnjavanja.

18.1. Dakle, sud je cijenio da je okrivljena do sada neosuđivana, da je majka jednog malodobnog djeteta, da nema vlastiti imovinu, a što je cijenio kao olakotne okolnosti, dok na strani okrivljene nije našao otegotnih okolnosti.

18.2. Imajući u vidu navedeno, sud je okrivljenu za kazneno djelo iz članka 149.stavka 1. KZ/11,nan novčanu kaznu od 30 dnevnih iznosa, pri čemu se visina dnevnog iznosa temeljem članka 42. stavak 4. i 5. KZ/11 utvrđuje u iznosu od 20 eura, pa novčana kazna iznosi 600 eura, te je temeljem članka 56. KZ/11 prema okrivljenoj izrečena uvjetna osuda tako da se izrečena novčana kazna neće izvršiti ukoliko okrivljena u roku od 1 (jedne) godine ne počini drugo kazneno djelo, smatrajući da je primijenjena kaznena sankcija primjerena težini i posljedici počinjenog kaznenog djela, te vjerujući da će se istom ostvariti zakonom propisana svrha kažnjavanja, te da će primijenjena kaznena sankcija utjecati na okrivljenu da ubuduće više ne vrši ista, a niti istovrsna kaznena djela, te kao imperativ specijalne i generalne prevencije.

19. Sud je jedan dnevni iznos okrivljene utvrdio tako što je ostvareni dohodak okrivljene u 2025. u iznosu od 1.600,00 eura pri čemu se radilo o mjesečnom neto dohotku, a nakon čega je istoga podijelio s brojem 30 (broj dana u mjesecu), dobivši iznos od 53,33 eura, a što je u konačnici značilo da je to bio jedan vlastiti dnevni dohodak okrivljene u 2025. Potom je sud uzeo u obzir činjenicu da okrivljena nema svoju vlastitu imovinu, te prosječne troškove nužne za njezino uzdržavanje, a koje je sud utvrdio na temelju slobodne procjene, sve u skladu s člankom 42. stavkom 5. KZ/11. Dakle, prilikom izračuna novčane kazne, sud je okrivljenoj uzeo u obzir visinu jednog dnevnog dohodak, mjesečne režijske troškove kućanstva, troškove hrane, dakle troškove njegovog uzdržavanja i djeteta od 16 godina, smatrajući da jedan dnevni iznos za okrivljenu iznosi 20 eura, a sve to na temelju slobodne procjene. Dakle, sukladno članku 42. stavku 5. KZ/11 sud je utvrdio visinu dnevnog iznosa okrivljenoj u iznosu od 20,00 eura, tako da izrečena novčana kazna od 30 dnevnih iznosa iznosi 600,00 eura (kada se 30 pomnoži s 20), a koju će okrivljena morati platiti ukoliko će u vrijeme provjeravanja počiniti novo kazneno djelo, radi čega bi joj bila opozvana uvjetna novčana kazna iz ovog predmeta.

20. Temeljem članka 148. stavka 1. ZKP/08, u svezi članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08, okrivljena je dužna kod ovog suda platiti na ime troškova paušala novčani iznos od 200,00 eura (dvjesto eura), u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, te je ujedno dužna platiti privatnoj tužiteljici OE, u svezi članka 145. stavka 2. točke 7. ZKP/08, određeni novčani iznos na ime nužnih troškova i nagrade i nužnih troškova njezine punomoćnice, o čemu će se naknadno donijeti posebno rješenje, kada sudu budu ti troškovi poznati.

20.1. Naime, sud je smatrao da su troškovi paušala okrivljenoj određeni u malom iznosu, smatrajući da iste može zaraditi radom na bilo kakvim poslovima, a ujedno i radi u Irskoj od koje može izdvajanjem novčanih sredstava platiti te troškove postupka.

U Varaždinu, 8. travnja 2025.

Sutkinja:

Anica Milas

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sud. Žalba se podnosi putem ovog suda pismenim putem u tri primjerka ili predajom na pošti preporučeno, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

Presuda se može pobijati: zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke suda o kazni i o troškovima kaznenog postupka.

Dostaviti:

1. Punomoćnica priv. tužiteljice – SEU, odvjetnica iz [adresa]

2. Okr. FE, putem e-maila

3. Branitelj okr. – Tomislav Knežević, odvjetnik iz Novog Marofa