Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca br. 3

53000 Gospić

Poslovni broj: K-239/2020-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću, po sucu Igoru Njegovanoviću, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Igora Prpića, u kaznenom predmetu protiv optužene SH, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću broj KO- DO-864/2020 od 28. ožujka 2024., nakon javne rasprave održane 3. travnja 2025. u prisutnosti zamjenice državne odvjetnice Dalije Čanić, optužene SH i njezine braniteljice Nade Cipetić, odvjetnice u Zagrebu, 8. travnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Optužena SH, kći MH i ĐH rođene S, rođena **.**.1986. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, turistički vodič, s mjesečnim primanjima od oko 600,00 eura, sa završenom srednjom ugostiteljskom školom, OIB: [osobni identifikacijski broj], neudana, majka dvoje maloljetne djece, bez čina, neodlikovana, drugi kazneni postupak se ne vodi, nalazi se na slobodi,

k r i v a j e

I. što je dana 15. studenog 2017. godine oko 16:20 sati u Plitvičkim Jezerima, upravljajući osobnim automobilom marke Chrysler Grand Voyager registarske oznake [registarska oznaka] Državnom cestom broj 429 iz smjera Korenice u smjeru Rakovice, protivno odredbi članka 47. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/15, 92/14, 64/15 i 108/17 – dalje ZSPC), a olako smatrajući da time neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, dolaskom do 600. km i 200. m prve dionice državne ceste nije održala pravac kretanja svog osobnog vozila unutar desne prometne trake kolnika, namijenjene za vožnju u njenom pravcu već je prešla na lijevu prometnu traku kojom je nailazio osobni automobil marke WV Passat registarske oznake [registarska oznaka] kojim je iz suprotnog pravca upravljao EH gdje je prednjim desnim bočnim dijelom udarila u prednji dio vozila Passat nakon čega se je vozilo okrivljenice još jače zanijelo stražnjim dijelom udesno te stražnjom desnom bočnom stranom udarilo u lijevu bočnu stranu vozila Passat, uslijed čega je putnica u njenom automobilu HH zadobila teške tjelesne povrede u vidu prijeloma trećeg do šestog rebra, prodora zraka i izlijeva krvi u prsište, nagnječenja pluća te prijeloma stidnih kostiju i križne kosti, te putnice u osobnom automobilu Passat VH tešku tjelesnu povredu u vidu prijeloma kostiju podlaktice i prijeloma crijevne kosti a BH osobito tešku tjelesnu povredu u vidu nagnječenja pluća, natučenja trbušne stjenke, razdora tankog crijeva i mezenterije s izlijevanjem crijevnog sadržaja u trbušnu šupljinu,

II. dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život i tijelo ljudi pa je zbog toga prouzročila tešku tjelesnu ozljedu dviju osoba i osobito tešku tjelesnu ozljedu jedne osobe, čime je počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavku 1. i 2. i 5. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17.; dalje: KZ/11.), a kažnjivo po članku 227. stavku 5. KZ/11.

III. Na temelju članka 227. stavka 5. KZ/11., optužena SH se osuđuje na kaznu zatvora od 10 (deset) mjeseci.

IV. Na temelju članka 56. KZ/11., optuženoj SH se izriče uvjetna osuda, na način da se izrečena kazna zatvora od 10 (deset) mjeseci neće izvršiti ako optuženica u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

V. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24; dalje: ZKP) u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkama 1. i 6. ZKP-a, nalaže se optuženoj SH podmiriti troškove kaznenog postupka koji se sastoje od troškova za svjedoka u iznosu od 41,41 EUR, troškova za vještake u iznosu od 1.958,28 EUR i paušalne svote u iznosu od 100,00 EUR, ukupno 2.099,69 EUR (dvije tisuće devedeset devet eura i šezdeset devet centa), u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću podignulo je 26. siječnja 2018. optužnicu broj K-DO-346/2017 od 23. siječnja 2017., kojom je SH optužilo za počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće, opisanog u članku 227. stavku 1. i 2., a kažnjivog po članku 227. stavku 2. KZ/11. Nakon što je optužnica, rješenjem optužnog vijeća Općinskog suda u Gospiću broj Kov-8/2018-8 od 9. svibnja 2018. vraćena državnom odvjetništvu, 9. srpnja 2018. podignuta je nova, izmijenjena optužnica (str. 76 – 78 spisa), koja je ponovno, rješenjem optužnog vijeća Općinskog suda u Gospiću broj Kov-8/2018-16 od 14. travnja 2020., vraćena državnom odvjetništvu, radi provođenja dokazne radnje prometnog vještačenja, 25. svibnja 2020. podignuta je nova, izmijenjena optužnica broj KO-DO-864/2020 (str. 98 – 100 spisa), kojom se okrivljenicu tereti za počinjenje kaznenog djela iz članka 227. stavka 1., 2. i 5. KZ/11, koja je potvrđena rješenjem optužnog vijeća Općinskog suda u Gospiću broj Kov-8/2018-23 od 12. listopada 2020. (str. 122 – 124 spisa). Nakon izmjene optužbe na raspravi 26. ožujka 2024. (str. 325 – 326 spisa), optuženica je zatražila prekid rasprave, sukladno članku 441. stavka 2. ZKP-a, nakon čega je sudac pojedinac postupio u skladu s odredbom članka 441. stavka 3. i 4. ZKP-a, te je izmijenjenu optužnicu od 28. ožujka 2024. (str. 234 – 236 spisa), izmijenjenu onako kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude, dostavio optužnom vijeću Općinskog suda u Gospiću, koje ju je potvrdilo svojim rješenjem broj Kov-73/2024-4 od 4. lipnja 2024. (str. 244 – 248 spisa).

2. Žrtva BH, te mlt. VH, zastupana po zakonskoj zastupnici BH, očitovale su se da ne žele sudjelovati u kaznenom postupku u svojstvu oštećenika (str. 149 spisa), a da ne želi sudjelovati u kaznenom postupku u svojstvu oštećenika, očitovala se i žrtva HH (str. 181 spisa).

3. Optužena SH očitovala se da se ne smatra krivom (str. 274 spisa).

4. U dokaznom postupku sud je pročitao sljedeće isprave: dokumentaciju Opće bolnice Gospić za žrtve FH, BH i VH (str. 8 – 10, 60 – 71 spisa; zapisnik o očevidu (str. 14 – 19 spisa); situacijski plan (str. 20 spisa); zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenice sa snimkom (str. 33 – 36 spisa); očitovanje Hrvatske ceste d.o.o., od 5. travnja 2023., s prilozima – putnim radnim listovima, dnevnikom zimske službe na dan prometne nesreće (str. 164 – 173 spisa); očitovanje Državnog hidrometeorološkog zavoda, od 7. travnja 2023. (str. 174 – 176 spisa). Na temelju članka 431. stavka 1. točke 7. ZKP-a, pročitani su zapisnici o ispitivanju na raspravi svjedokinje BH (str. 151 – 152 spisa); EH (str. 152 – 153 spisa); FH (str. 182 – 183 spisa), te vještaka za sudsku medicinu Davora Mayera (str. 183 – 184 spisa). Na temelju članka 431. stavka 1. točke 5. ZKP-a, pročitan je zapisnik o ispitivanju izvan rasprave prometnog vještaka Srećka Hlišća (str. 258 – 263 spisa), dok je na temelju članka 431. stavka 1. točke 2. ZKP-a, pročitan pisani nalaz i mišljenje vještaka Zvonka Ivašića (str. 101 – 112 spisa). Kao zadnji dokazi prije ispitivanja optuženice na završetku dokaznog postupka, pročitani su podaci prekršajne (str. 267 – 268 spisa) i kaznene (str. 252 – 253 spisa) za optuženicu.

5. Na temelju provedenog dokaznog postupka te ocjene cjelokupnog dokaznog materijala i analize svakog provedenog dokaza zasebno, ali i u njihovoj ukupnosti i međusobnoj povezanosti, sud je nedvojbeno utvrdio da je optužena SH počinila kazneno djelo stavljeno joj na teret optužnicom.

6. U svom iskazu kojeg je, sukladno članku 417.a stavku 5. ZKP-a, iznijela na završetku dokaznog postupka, optužena SH je iskazala (str. 276 – 277 spisa) da ima vozačku dozvolu preko dvadeset godina, a da ju je u trenutku prometne nesreće imala preko deset godina, da nikada nije kažnjavana, a da je, kada se dogodila prometna nesreća, dobro poznavala tu cestu, jer je onuda svakodnevno prolazila posljednje tri godine. Tog dana padala je ledena kiša, već se spuštao mrak, cesta je bila puna snijega, ralica nije prošla. Uletjela je u "brazdu", trag koji je u snijegu ostavio automobil koji je tuda prvi prošao. Iz te "brazde", odnosno iz "šina", nije mogla vozilo pomaknuti niti lijevo, niti desno, već se kretala njome. U zapisniku o očevidu pročitala je da je EH vozio brzinom od 57 km/h, a što je brzina veća od dopuštene za takve vremenske uvjete. Da on nije naišao, smatra da bi se sa svojim vozilom zaustavila kod ograde, i da se ništa ne bi dogodilo. Vozila je brzinom od 40 km/h, a kontrolu nad vozilom izgubila je kada je već ušla u "ledene šine". Trudila se upravljati što bliže desnom rubu kolnika, ali tu udaljenost ne može iskazati u centimetrima. Ledana kiša počela je padati još dok je na Plitvičkim jezerima vodila turističku grupu u obilazak. Prije njezinog prolaska tu je bio rjeđi promet, rasvjete nije bilo. Imala je uključena kratka svjetla, ona i njezina suputnica bile su vezane, a ne zna kakva je bila situacija u drugom vozilu, osim što je pročitala da mlt. VH nije bila vezana. Optuženica nije zadobila ozljede u vidu lomova kostiju, ali trpjela je bolove na mjestima gdje je primila udarce. Imala je ozebline, i završila je na infuziji. EH ne poznaje otprije, a ono što je on rekao u svom iskazu nije točno – da se nije kretala svojom desnom stranom, i da se sa vozilom "zarotirala" na cesti. Policija je došla oko sat vremena nakon prometne nesreće, a ralica je prvi put prošla netom prije dolaska policije i vatrogasaca. Snijeg je padao sve vrijeme otkad je sjela u automobil. Smatra da do zanašanja vozila ne bi došlo da nije bilo ledene kiše ili snijega, jer to nije mjesto gdje vozila prometuju velikim brzinama. Da je kolnik bio očišćen, sigurna je da ne bi došlo do ovoga. Na njezinoj strani bio je blagi zavoj, dok je u pravcu kretanja EH zavoj bio još blaži, gotovo neznatan. Nakon nesreće, raspitivala se o stanju ozlijeđenih članova obitelji EH – supruzi EH poslala je dvije poruke, za koje je vidjela da su pročitane, ali na koje joj ona nikad nije odgovorila. HH poznaje M, te se i preko nje raspitivala, i preko FH im uputila ispriku.

7. Nije sporno da se 15. studenog 2017. oko 16:20 sati u Plitvičkim Jezerima dogodila prometna nesreća, u kojoj je sudjelovala optužena SH, upravljajući osobnim automobilom marke Chrysler Grand Voyager registarske oznake [registarska oznaka] Državnom cestom broj 429 iz smjera [adresa] u smjeru [adresa], te EH, upravljajući iz suprotnog pravca osobnim automobilom VW Passat registarske oznake [registarska oznaka]. Nije sporno niti da se prometna nesreća dogodila na snijegu zasutom i neočišćenom kolniku. Nije sporno niti da je HH, putnica u osobnom automobilu kojim je upravljala optuženica, zadobila teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma trećeg do šestog rebra, prodora zraka i izljeva krvi u prsište, nagnječenja pluća te prijeloma stidnih kostiju i križne kosti, te da su putnice u osobnom automobilu VW Passat, VH i BH, također zadobile teške tjelesne povrede – VH tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma kostiju podlaktice i prijeloma crijevne kosti, a BH osobito tešku tjelesnu ozljedu u vidu nagnječenja pluća, natučenja trbušne stijenke, razdora tankog crijeva i mezenterije s izlijevanjem crijevnog sadržaja u trbušnu šupljinu. Kvalifikacija tjelesnih ozljeda svih ozlijeđenih osoba nije sporna, a proizlazi i iz iskaza vještaka za sudsku medicinu Davora Mayera (str. 183 – 184 spisa).

7.1. Sporno je je li optužena SH izazvala predmetnu prometnu nesreću, onako kako je to opisano u činjeničnom dijelu optužbe – tako što nije održala pravac kretanja svog osobnog vozila unutar desne prometne trake kolnika, namijenjene za vožnju u njenom pravcu već je prešla na lijevu prometnu traku kojom je nailazio osobni automobil marke WV Passat registarske oznake [registarska oznaka] kojim je iz suprotnog pravca upravljao EH gdje je prednjim desnim bočnim dijelom udarila u prednji dio vozila Passat nakon čega se je vozilo okrivljenice još jače zanijelo stražnjim dijelom udesno te stražnjom desnom bočnom stranom udarilo u lijevu bočnu stranu vozila Passat,

8. Vještak Srećko Hlišć ispitan je, bez vođenja rasprave, sukladno članku 402. stavku 2. ZKP-a, 3. prosinca 2024., kada zbog izostanka optuženice nisu postojali uvjeti za vođenje rasprave, s tim da je tom ispitivanju prisustvovala braniteljica. Vještak Srećko Hlišć tom je prilikom iskazao kao u pisanom nalazu i mišljenju (str. 258 – 262, 198 – 206 spisa): da se optužena SH u noćnim uvjetima vožnje na nerazgrnutom, snijegom prekrivenom kolniku, kretala državnom cestom u osobnom vozilu prema sjeveru, izvan mjesta Plitvička Jezera, kada se na 6 km + 200 m, izgubivši kontrolu prelaskom na lijevu stranu kolnika u zaokretanju vozila prednjim dijelom ulijevo, a stražnjim udesno, ispriječila na suprotnoj voznoj traci, kojom je naišlo osobno vozilo oštećenih, prema jugu, pa se dogodio sudar prednjeg više desnog dijela vozila oštećenih s prednjim dijelom vozila optuženice, nakon čega je došlo do napredovanja vozila oštećenih prema naprijed i udesno te zakretanja prednjeg dijela vozila optuženice ulijevo, kada se u njegovom zaokretanju dogodio udar više bočnog dijela stražnjeg desnog kuta u prednji dio lijevog boka vozila oštećenih. Brzina vozila optuženice kod sudara je iznosila oko 18 km/h, a oštećenih oko 57 km/h. Kojim su se brzinama vozila kretala prije sudara nije moguće utvrditi, pa tako niti mjesto gdje je optuženica izgubila kontrolu nad vozilom. Tehničkim putem nije moguće utvrditi da je uzrok gubitka kontrole bila brzina kojom se optuženica kretala, odnosno, da to nije bio samo neki manevar kojeg je poduzela na zasniježenom kolniku. Da se optuženica za svoje sposobnosti i karakteristike svog vozila na snijegom prekrivenom kolniku kretala svojom desnom stranom kolnika, mimoišla bi se s vozilom oštećenih, i do sudara ne bi došlo. Vještak Srećko Hlišć odgovorio je na sva pitanja koja mu je postavila braniteljica optuženice, obrazlažući svoj nalaz i mišljenje. Vještak je, odgovarajući na pitanja braniteljice, u bitnom rekao da svoj zaključak da se optuženica nije kretala svojom desnom stranom ceste temelji na zaustavljenim položajima dvaju vozila, a koji su utvrđeni prilikom provođenja očevida i prikazani na skici policije (situacijskom planu, str. 20 spisa), kao tragovi 1 i 2., te tragovi koji su na skici policije označeni brojkom 3. Vještak ne spori da se optuženica u približavanju mjestu nesreće, prije nego što će izgubiti kontrolu, kretala sebi desnom stranom ceste, ali se nakon gubitka kontrole nije nastavila kretati njome, već je prešla na lijevu stranu kolnika. Vještak je istaknuo i da je iskaz svjedoka EH, koji je rekao da je vidio vozilo optuženice kako se zanijelo i prešlo na njihovu stranu kolnika, a zatim se ponovno vratilo na svoju prometnu traku da bi, upravo kada su se trebali mimoići, ponovno prešlo na njihovu stranu kolnika – tehnički održiv, pri čemu se vještak, dakako, nije upuštao u ocjenu istinitosti tog iskaza. Naime, iskaz svjedoka EH bi ukazivao da je najprije došlo do destabilizacije vozila optuženice u vožnji desnim zavojem, kada se nakon toga optuženica uspjela vratiti na svoju prometnu traku, ali je pri tome "naglo smotala" upravljačem u lijevu stranu, prije nego što će se vozila mimoići, a što je onda dovelo do ponovnog prijelaza optuženice na lijevu stranu kolnika, u rotaciji suprotnoj od kazaljke na satu neposredno prije sudara. U konkretnom slučaju, brzina kretanja optuženice ne može se utvrditi, pa tako niti jesu li postojali kolotrazi na njezinoj desnoj strani kolnika koji su je vodili, a ako su takvi kolotrazi postojali, tada je neobjašnjivo zbog čega njezino vozilo nije slijedilo ugaženi put, već je došlo do gubitka kontrole. Gubitak kontrole mogao je biti uzrokovan brzinom kojom se optuženica kretala, ali i manevrom kojeg bi eventualno poduzela na zasniježenom kolniku, pratila ona kotačima ranije ostavljene kolotragove ili ne.

9. Prema zapisniku o očevidu (str. 14 – 19 spisa), kojeg su sastavili policijski službenici Policijske uprave ličko-senjske, Policijske postaje Korenica, a čiji je sastavni dio i situacijski plan (str. 20 spisa), sudar dvaju automobila dogodio se u desnoj prometnoj traci za smjer kretanja osobnog automobila registracijskih oznaka [registarska oznaka], kojim je iz pravca sjevera u pravcu juga upravljao vozač EH, odnosno, u lijevoj prometnoj traci za smjer kretanja osobnog automobila registracijskih oznaka [registarska oznaka], kojim je iz pravca juga u pravcu sjevera upravljala optužena SH.

10. Svjedokinja BH , putnica u automobilu kojim je upravljao EH, u svom je iskazu u bitnom navela (str. 151 spisa), da je automobil kojim je upravljala optužena SH, nakon "vrtnje", prešao na stranu kolnika kojom se kretao automobil u kojemu je svjedokinja bila, a kojim je upravljao njezin suprug EH. Svjedok EH u svom je iskazu u bitnom naveo (str. 152 – 153 spisa) kako je prvi put vidio, nakon što su prošli pored restorana "Lička kuća", kako se vozilo kojim je upravljala optužena SH zanijelo i prešlo na njihovu stranu kolnika, da bi se zatim vratilo u svoju prometnu traku, a upravo u trenutku kada su se trebali mimoići, ponovno je prešlo na njihovu stranu kolnika, te je došlo do sudara u kojem su ozlijeđeni njegova supruga i kći.

11. Sud ne nalazi nikakvog razloga zbog kojeg bi svjedoci BH i EH neistinito iskazivali, iako je sama BH u prometnoj nesreći pretrpjela osobito tešku tjelesnu ozljedu, a VH, njezina kći i kći svjedoka EH, tešku tjelesnu ozljedu. Iz iskaza ovih svjedoka vidljivo je da oni optuženoj SH ne zamjeraju njezin postupak, nego drže da je isti uzrokovan vremenskim prilikama i uvjetima na kolniku, pri čemu svjedok EH smatra da se "ovako nešto može dogoditi svakom vozaču" (iako svjedok EH optuženici zamjera što se nije javila njemu niti njegovoj obitelji, dok su se njegova supruga i kći nalazili na liječenju). Osim toga, iskaz svjedoka BH i EH potkrijepljen je i sadržajem zapisnika o očevidu (str. 14 – 19 spisa) i situacijskog plana (str. 20 spisa), kao sastavnog dijela zapisnika o očevidu, koji jasno pokazuju zaustavljene položaje dvaju automobila nakon sudara – a oni su u desnoj prometnoj traci, promatrano za smjer kretanja automobila kojim je upravljao EH. Sud ne nalazi baš nikakvog razloga zbog kojeg bi policijski službenici, provodeći očevid, namjerno netočno prikazali položaje vozila zaustavljenih nakon sudara, a niti nalazi vjerojatnim da bi ti položaji omaškom bili prikazani pogrešno, jer su položaji zaustavljenih vozila duboko unutar desne prometne trake za smjer kretanja vozila VW Passat kojim je upravljao EH. Nadalje, iskaz svjedoka EH tehnički održivim je ocijenio prometni vještak Srećko Hlišć, podvrgnut iscrpnom ispitivanju postavljanjem pitanja od strane braniteljice, a vještakovi obrazloženi i opširni odgovori sud su samo učvrstili u uvjerenju da prihvati u cijelosti njegov iskaz, odnosno, njegov nalaz i mišljenje. Odlučna činjenica o čijem postojanju je sud zaključio na temelju iskaza vještaka jest da se, bez obzira je li se optuženica kretala kolotrazima (a u kojem slučaju bi bilo ipak bilo neobjašnjivo zašto je izgubila nad kontrolom vozila), a o čijem postojanju vještak nije mogao dati mišljenje na temelju stanja spisa, optuženica propustila, za svoje sposobnosti i karakteristike vozila, kretati se svojom desnom stranom kolnika, naravno, prilagođavajući tomu svoju brzinu kretanja stanju i uvjetima na cesti.

12. Točno je da je drugi prometni vještak, sada pokojni Zvonko Ivašić, dao ponešto drukčiji nalaz i mišljenje (str. 101 – 112 spisa), prema kojem do "nesreće ne bi došlo da je kolnik na mjestu nesreće bio očišćen od snijega i posut sa šljunkom i soli", odnosno, "da je kolnik na mjestu nesreće bio očišćen od snijega i posut sa šljunkom i soli, do zanašanja vozila okrivljene na ravnom dijelu kolnika i prelaska na desnu stranu kolnika najvjerojatnije ne bi došlo". Upravo činjenica smrti vještaka Zvonka Ivašića, prije no što je bio ispitan, povukla je potrebu za provođenjem novog vještačenja, po vještaku Srećku Hlišću, koji je svoj nalaz i mišljenje usmeno obrazložio, izvan rasprave (u smislu članka 402. stavka 2. ZKP-a), odgovarajući na pitanja braniteljice, zbog čega sud nije našao potrebu da se zatraži mišljenje drugog vještaka, sukladno članku 318. ZKP-a, dok pisani nalaz i mišljenje vještaka Zvonka Ivašića nije uzeo u obzir, jer isti vještak nije niti bio u prilici podvrgnut ispitivanju od stranaka.

13. Sadržaj ostalih izvedenih dokaza sud nije reproducirao, jer se odnose na nesporne činjenice, a na temelju izvedenih dokaza sud je nedvojbeno utvrdio da je optužena SH učinila ono što joj se izmijenjenom optužnicom stavlja na teret – da je, na način opisan u činjeničnom dijelu optužbe, postupila protivno članku 47. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/15, 92/14, 64/15 i 108/17 – dalje ZSPC), kojom je propisano da se vozilo kreće desnom stranom kolnika, a što je za posljedicu imalo sudar vozila i nastanak teških tjelesnih ozljeda VH i FH, odnosno osobito teške tjelesne ozljede BH. Nesporno je da se prometna nesreća dogodila na snijegom prekrivenom kolniku, a što je očito pogodovalo gubitku kontrole nad vozilom od strane optuženice, ali u ovom kaznenom postupku ne razmatra se odgovornost onoga tko je održavao cestu, već što je optuženica kao vozačica u konkretnim uvjetima i stanju na cesti trebala učiniti, a sve uspoređujući nju s drugim sudionikom prometne nesreće EH, koji u istim uvjetima na kolniku nije izgubio kontrolu nad vozilom, već je sa svojim vozilom ostao u svojoj kolničkoj traci. Optužena SH ostvarila je sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. 2. i 5. KZ/11, a pritom je postupala sa svjesnim nehajem, bivajući svjesna da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali olako smatrajući da se to neće dogoditi, ili da će to moći izbjeći. Stoga ju je sud za počinjenje terećenog kaznenog djela proglasio krivom. Optužena SH postupila je sa srednjim stupnjem krivnje, bivajući potpuno ubrojivom (njezina ubrojivost nije dovedena u pitanje), postupajući iz nehaja, i bivajući svjesna da je njezino djelo zabranjeno, a ne postoje nikakvi ispričavajući razlozi.

14. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti). Olakotnom je cijenjena činjenica da je optužena SH, prema podacima prekršajne (str. 267 – 268 spisa) i kaznene (str. 252 – 253 spisa) evidencije, neosuđivana osoba, a iz čega proizlazi da u svom dosadašnjem životu nije kršila pravne norme, pa tako niti one kojima je regulirana sigurnost prometa na cestama, odnosno, da je kazneno djelo koje je počinila predstavlja izolirani incident u njezinom inače urednom građanskom životu. Olakotnim su cijenjene i okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno – snijegom pokriven, neočišćen kolnik – a koje su od optužene SH, kao vozačice, zahtijevale ulaganje pojačane pažnje i pojačanih napora da održi pravac kretanja svog vozila unutar svoje kolničke trake. Olakotnim je cijenjena i činjenica da je optužena SH majka dvoje maloljetne djece, o kojima skrbi. Olakotnim je cijenjeno i to što je optužena SH u istoj prometnoj nesreći i sama zadobila tjelesne ozljede, kao i to što su se sve tri žrtve kaznenog djela – VH, BH i HH – uspješno oporavile. Olakotnom je cijenjena i činjenica da žrtva VH, prema mišljenju sudskomedicinskog vještaka, kritične zgode nije koristila sigurnosni pojas, i da bi u slučaju da ga je koristila, očekivani ukupni opseg njezinih ozljeda bio manji. Otegotnih okolnosti na strani optuženice sud nije našao. Za terećeno kazneno djelo propisana je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Sud je ocijenio da optužena SH i bez izvršenja kazne zatvora ubuduće neće činiti kaznena djela te je, osuđujući optuženu SH na kaznu zatvora od deset mjeseci, istodobno izrekao i uvjetnu osudu, po kojoj kazna zatvora neće biti izvršena ako optužena SH u roku provjeravanja od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. Ovakva sankcija u cijelosti je primjerena osobi optuženice, stupnju njezine krivnje i težini kaznenog djela, a ona će utjecati na optuženu SH da se više ne javi kao počiniteljica kaznenog djela, te poslati poruku svim građanima o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja, odnosno, poslati jasnu i nedvosmislenu poruku o društvenoj opasnosti koju proizvodi kazneno djelo kakvo je počinila optuženica, i povećati svijest kod prosječnog građanina o tome da je upravljanje motornim vozilom aktivnost koja u svakom trenutku zahtijeva povećan oprez, kako bi se sačuvali životi i zdravlje sudionika u prometu.

15. Imovinskopravni zahtjevi nisu bili postavljeni, te tako nisu niti bili predmetom razmatranja u ovom kaznenom postupku.

16. Kako je optužena SH presudom proglašena krivom, na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkama 1. i 6. ZKP-a, naloženo joj je podmiriti troškove kaznenog postupka koji se sastoje od troškova za svjedoka u iznosu od 41,41 EUR, troškova za vještake u iznosu od 1.958,28 EUR i paušalne svote u iznosu od 100,00 EUR, ukupno 2.099,69 EUR (dvije tisuće devedeset devet eura i šezdeset devet centa), u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

U Gospiću 8. travnja 2025.

Sudac

Igor Njegovanović

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude.

Žalba se podnosi ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

O žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću, na broj KO-DO-864/2020

2. Optužena SH, [adresa]

3. Braniteljica optuženice Nada Cipetić, odvjetnica u Zagrebu, Lojenov prilaz 10

Na znanje:

1. Žrtva BH, [adresa] – po pravomoćnosti

2. Žrtva mlt. VH, po zakonskoj zastupnici BH, [adresa]

– po pravomoćnosti

3. Žrtva HH, [adresa] – po pravomoćnosti