Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-29/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Sisku po sucu pojedincu Ljiljani Milina, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, Stalna služba u Pazinu, protiv protustranke Udruge za očuvanje kulturne i prirodne baštine sela Trstenik iz Lanišća, Trstenik 5, OIB 737377113151, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu-L, radi uknjižbe, odlučujući o žalbi protustranke izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižnog odjela Buzet poslovni broj Z- 37117/2017-8 od 9. srpnja 2018., 7. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protustranke Udruge za očuvanje kulturne i prirodne baštine sela Trstenik kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Puli- Pola, Zemljišnoknjižni odjel Buzet, broj Z-37117/17-8 od 9. srpnja 2018.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe protustranke na nekretnini u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane pod brojem Z-24193/2018 dana 2. kolovoza 2018.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

»I. Odbija se prigovor protustranke te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižnog odjela Buzet, posl. br. Z 32576/17-3 od 7. studenog 2017. godine.

II. Nalaže se izbrisati zabilježbu prigovora protustranke upisanu pod posl. br. Z 37116/17.«

2. Protiv takvog rješenja Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine sela Trstenik iz Lanišća je podnijela žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je pobijanim rješenjem provedena nacionalizacija odnosno pretvaranje privatnog vlasništva u društveno vlasništvo bez uporišta na propisima, jer konkretna nekretnina nije nikada bila niti društveno vlasništvo niti općenarodna imovina. U bitnome, ističe da na području Ćićarije gdje se nalazi nekretnina, nikada nisu egzistirale zemljišne i njima slične zajednice, pa je pogrešno pozivanje suda na Zakon o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica, te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom ("Narodne novine", broj: 36/47, 51/58 i 13/87, dalje: Zakon o zemljišnim zajednicama). Osporava primjenu odredbe članka 362. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., 81/15., pročišćeni tekst, 94/17- ispravak, dalje: ZV), budući konkretna nekretnina je imala i ima svoje vlasnike. Naime, udruženi seljani Trstenika su naplatnim pravnim poslom stekli konkretnu nekretninu, te su je upisali na udrugu "Općinski odlomak Trstenik", što ne znači da su osnovali zemljišnu ili njoj sličnu zajednicu, te su tada izvršili podjelu nekretnine u stvarnosti, a radilo se o zajedničkom vlasništvu mještana Trstenika. Predlaže da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovo rješavanje. Iako je žalba podnesena i u ime Općine Lanište, punomoćnik protustranke nije priložio punomoć, niti bilo kakvo očitovanje iz kojeg bi se moglo zaključiti da je Općina Lanište protustranka u ovom postupku.

3. Žalba nije osnovana.

4. Nesporno je da predlagateljica Republika Hrvatska tražila i ishodila rješenje o uknjižbi njenog prava vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj je do tada bilo upisano vlasništvo Općinskog odlomka Trstenik, temeljem članka 1. Zakona o zemljišnim zajednicama). Navedenom odredbom je imovina zemljišnih i njima sličnih zajednica, te krajiških imovnih općina po samom zakonu (ex lege) postala općenarodna imovina.

5. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da se ne radi o zemljišnoj zajednici kako ih je definirao članak 2. istog Zakona, ali da se radi o ostalim zajednicama koje su slične zemljišnim zajednicama, budući se pod nazivom Općinski odlomak Trstenik podrazumijevalo zajedničko vlasništvo mještana Trstenika, pri čemu je način korištenja zajedničkih nekretnina bio uređen njihovim posebnim pravilima, pa da se slijedom iznesenog, primjena odredbe čl. 1. Zakona o zemljišnim zajednicama odnosi i na tu imovinu uknjiženu kao Općinski odlomak Trstenik. Pri tome se prvostupanjski sud rukovodio stajalištem koje je Vrhovni sud RH zauzeo u rješenju broj 31/16-2 od 10. veljače 2016. broj Rev-2395/11 u kojem smatra da vlasništvo u korist Općinskog odlomka Slum predstavlja zapravo nekretninu bivših zemljišnih i njima sličnih zajednica, pa se na takav upis primjenjuje Zakona o zemljišnim zajednicama.

6. Kako je predmetna nekretnina postala općenarodna imovina, odnosno kasnije u režimu društvenog vlasništva, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da je primjenom presumpcije iz članka 362. stavak 3. ZV postala vlasništvo Republike Hrvatske. Citirana odredba propisuje da se smatra da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenog vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva vlasništva iz stavka 1. i 2. istog članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

7. Neosnovano žaliteljica navodi da predmetna nekretnina ima vlasnika i da je to udruga seljana Trstenika, jer tako nije upisano u zemljišnim knjigama, niti žaliteljica dokazuje da je Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine sela Trstenik iz Laništa pravni slijednik navodne udruge Općinskog odlomka Trstenik, pa ako je ista udruga u dalekoj prošlosti i postojala, sada više ne postoji. U slučaju da određene fizičke osobe (mještani Trstenika) drže u posjedu točno određene dijelove sporne nekretnine, uvijek mogu dokazivati svoje stjecanje prava vlasništva prema predlagateljici u parničnom postupku na dijelovima nekretnine, ali zajedničko vlasništvo članova zemljišnih zajednica u sadašnjem pravnom sustavu ne postoji, odnosno ukinuto je spomenutim Zakonom o zemljišnim zajednicama.

8. Kako je utvrđeno da je predmetna nekretnina ex lege postala općenarodna imovina, kasnije društveno vlasništvo, pravilnom primjenom prava prvostupanjski sud je udovoljio prijedlogu predlagateljice i uknjižio pravo vlasništva u korist Republike Hrvatske, a pobijanim rješenjem odbio prigovor protustranke protiv rješenja o uknjižbi.

9. Žalbeni razlozi se nisu ostvarili, pa je temeljem članka 380. stavak 1. točka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.) u svezi sa člankom 91. ZZK žalba protustranke odbijena kao neosnovana, a prvostupanjsko rješenje potvrđeno (stavak I. izreke), dok se zabilježba žalbe briše po službenoj dužnosti primjenom odredbe članka 127. stavak 1. ZZK (stavak II. izreke ovog rješenja).

U Sisku 7. travnja 2025.

Sutkinja

Ljiljana Milina