REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Ovr-311/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu Mileni Blagonić, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga sudske savjetnice Maje Aflić Abbaci, u pravnoj stvari ovrhovoditelja PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. Zagreb, Radnička cesta 50, OIB 02535697732, protiv ovršenice ŠN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju kao punomoćnica zastupa Sandra Vanjak, odvjetnica u Puli, odlučujući o prijedlogu ovršenice za odgodom izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, 8. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se prijedlog ovršenice od 7. travnja 2025. te se odgađa izdavanje naloga bankama za pljenidbu i prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava sa računa ovršenice na račun ovrhovoditelja prema Zahtjevu za izravnu naplatu protiv ovršenice na temelju zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Nansi Kopić, poslovni broj: Ov- 15156/09, sve do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Puli-Pola pod poslovnim brojem P-1000/2017.

Obrazloženje

1. Ovršenica je 7. travnja 2025. podnijela prijedlog za donošenje rješenja o odgodi izdavanja naloga za pljenidbu i prijenos novčanih sredstava. Navela je da je ovrhovoditelj podnio zahtjev za izravnu naplatu protiv ovršenice na temelju zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Nansi Kopić, poslovni broj: Ov-15156/09. Pojasnila je da je predmetna zadužnica bila sredstvo osiguranja vraćanja kredita koji je ovršenica sklopila s ovrhovoditeljem 18. rujna 2007. i to u svojstvu založnog dužnika, a kasnije i solidarnog dužnika – korisnika kredita. S time u vezi, navela je da se novčana sredstva ovršenice počevši od 8. srpnja 2019. naovamo, svaki mjesec plijene i prenose ovrhovoditelju. Istaknula je da je u predmetu poslovni broj Ovr-3415/2017 sud donio rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave (ugovora o kreditu) 21. lipnja 2017., čime je odredio ovrhu na nekretnini prvoovršenika pok. BN (korisnika kredita) i tamo drugoovršenice, odnosno ovdje ovršenice, zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđivanjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, a to radi naplate novčanog potraživanja ovrhovoditelja u iznosu od 309.610,52 kuna, te je ovršenicima naloženo da solidarno nadoknade ovrhovoditelju i trošak u iznosu od 10.341,00 kuna. Također, istim rješenjem bila je određena ovrha i na novčanim sredstvima ŠNF kao trećeovršenice. Navela je da je pok. BN **.**.2017. podnio tužbu protiv ovrhovoditelja radi utvrđenja ništetnim ugovora o kreditu i njegovih dodataka te radi isplate iznosa stečenog bez osnove, a koji se postupak vodi pred ovim sudom pod posl.br. P-1000/2017 i koji do danas nije pravomoćno okončan. Navela je da je sud pravomoćnim rješenjima posl. br. Ovr – 3415/2017-73 od 12. siječnja 2021. te posl. br. Ovr – 3415/2017-85 od 14. studenog 2022. odgodio provedbu ovrhe po označenom rješenju o ovrsi, u cijelosti, sve do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji vodi kod naslovnog suda pod posl.br. P – 1000/2017, a glede trećeovršenice ŠNF je ujedno i naložio Financijskoj agenciji da odmah po primitku rješenja o odgodi ovrhe prestane izvršavati predmetno rješenje o ovrsi, odnosno, da prestane provoditi zapljenu novčanih sredstava po računima trećeovršenice te da odblokira do sad zaplijenjena sredstva koja još nisu prenesena na račun ovrhovoditelja, i to dok ne zaprimi odluku suda o nastavku ovrhe u tom predmetu. Naglasila je da je unatoč navedenom nastavljena zapljena i prijenos novčanih sredstava počevši s danom 8. srpnja 2019. U vezi sa dva donesena rješenja o odgodi ovrhe, dodatno je naglasila da je primjenom shvaćanja Suda Europske unije izraženog u presudi posl. br. C-407/2018 sud već dvaput ustanovio da su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke za odgodu ovrhe u cijelosti (kako na nekretnini, tako i na novčanim sredstvima). Shodno tome, naglasila je da doktrina nadređenosti, predviđa da u slučaju sukoba nacionalnog prava, bez obzira koje razine, i prava Europske unije koje ima izravan učinak, sud pred kojim se vodi postupak mora primijeniti pravo Europske unije. U odnosu na element nenadoknadive štete navela je da je ovršenica umirovljenica, koja je nakon smrti supruga i korisnika kredita BN **.**.2025., počela živjeti u stanu na kojem je bila određena ovrha i koji dokazano predstavlja jedinu obiteljsku nekretninu, i to s njihovom jedinom kćerkom ZN koja je aktualno nezaposlena. Obiteljski mjesečni prihodi svedeni su na nisku mirovinu ovršenice, koja je nakon zapljene i prijenosa u korist ovrhovoditelja, nedostatna za namirenje životnih potreba, posebno uzevši u obzir činjenicu da je inflacija od vremena donošenja citiranih rješenja o odgodi ovrhe samo nastavila rasti i utjecala na nesrazmjerni porast svih životnih troškova. Pojasnila je da je navedeno dovelo posljedično i do nemogućnosti podmirivanja drugih tekućih troškova (režija), a što je rezultiralo i daljnjim ovršnim postupcima. Slijedom svega navedenog, istaknula je da je ovršenici već sada nastala šteta koju neće biti moguće nadoknaditi, a posebno uzevši u obzir navedenu činjenicu da je sud već dvama rješenjima odgađao provedbu ovrhe. U odnosu na smrt supruga i tijek postupka u predmetu P-1000/2017 naglasila je da će postupak kao nasljednica iza pokojnog tužitelja preuzeti i nastaviti njezina kćer, NN.

2. Prijedlog za odgodu ovrhe je osnovan.

3. Sukladno članku 210. stavku 1 Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024; dalje: OZ), nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Prema odredbi članka 210. st. 2. OZ na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ o odgodi ovrhe te je prema stavku 3. istoga članka o prijedlogu za odgodu prijenosa sud dužan odlučiti u roku od osam dana.

4. Odredbom članka 65. stavka 1. OZ propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako je uz to ispunjena i neka od pretpostavki taksativno navedenih u točkama 1. do 10. navedenog stavka.

5. Uvidom u predmet poslovni broj P-1000/2017 sud je utvrdio da je predmet postupka utvrđenje da Ugovor o kreditu od 18. rujna 2007. (broj ugovora: 9013019162) nije otkazan na zakonit način i da proizvodi pravne učinke, utvrđenje ništetnosti odredbe o jednostranoj promjeni kamatne stope sadržane u članku 4.1. Ugovora o kreditu od 18. rujna 2007. te zahtjev za isplatu iznosa od 37.789,91 na temelju stjecanja bez osnove.

6. Uvidom u Ugovor o kreditu od 18. rujna 2007. (broj ugovora: 9013019162), utvrđeno je da je ugovor sklopljen između pok. BN kao korisnika kredita, ovršenice kao založnog dužnika, ŠNF kao solidarnog dužnika i ovrhovoditelja PBZ banke, a to u svrhu kupnje stambenog objekta i zatvaranja stambenog kredita. Iz navedenog, sud nalazi da predmetni ugovor zadovoljava pretpostavke potrošačkog ugovora, a to u smislu odredbe članka 1. Direktive Vijeća 93/13/EZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima.

7. Presudom Europskog suda za ljudska prava broj C-407/18 od 26. lipnja 2019., utvrđeno je stajalište suda da Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima treba s gledišta djelotvornosti tumačiti na način da kad postoji slučaj protivljenja nacionalnog propisa iz glavnog postupka, a na temelju kojega nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu na temelju ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenim između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, a sud nema mogućnost ispitati jesu li ugovorne odredbe u tom aktu nepoštene, da je po toj osnovi potrebno odgoditi ovrhu.

8. S obzirom da je uvidom u predmet koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem P-1000/2017 utvrđeno da je ispunjena pretpostavka iz članka 65. stavka 1 točke 4. OZ-a, dok u odnosu na pretpostavku da bi ovršenica provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu sud upravo ukazuje na Presudu Europskog suda za ljudska prava broj C-407/18 od 26. lipnja 2019. Naime, u citiranoj odluci zauzeto je stajalište da nacionalni sud, bilo na prijedlog stranke, bilo po službenoj dužnosti, ima obvezu odgoditi provedbu ovrhe u slučaju kad je ovrha određena na temelju ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenom u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta (ovdje zadužnice) i ako utvrdi da je ovršenik kao potrošač pokrenuo postupak radi utvrđenja ništetnosti/nepoštenosti odredbe ugovora o kreditu, odnosno ovršne isprave na temelju koje je određena ovrha. S time u vezi, Europski sud naglašava ratio takvog mehanizma postupanja nacionalnih sudova, stavom da čak i kad bi odluka o nepoštenosti/nevaljanosti pojedine ugovorne odredbe ugovora o kreditu bila donesena u korist potrošača, potrošač bi time ostvario samo zaštitu a posteriori u vidu novčane naknade štete, a koja zaštita mu ne bi bila ni dovoljna ni potpuna. Drugim riječima, mogućnost novčane restitucije od strane ovrhovoditelja ne predstavlja dovoljan vid zaštite potrošača u ovršnom postupku, kako to propisuje odredba članka 7. Direktive 93/13.

9. Slijedom navedenog, a posebno s obzirom da su stajališta Suda Europske unije obvezna za sve nacionalne sudove, pozivom na članak 210. stavak 1 u vezi sa člankom 65. stavom 1 točkom 4. OZ-a, odlučeno je kao u izreci, dok su dokazni prijedlozi za saslušanjem svjedoka i stranaka odbijeni kao suvišni i nepotrebni, budući da je iz dostavljenih dokaza sud utvrdio sve uvjete potrebne za određivanje odgode izdavanja naloga za pljenidbu i prijenos novčanih sredstava.

U Puli 8. travnja 2025.

Sudac

Milena Blagonić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u dovoljnom broju primjeraka i o njoj odlučuje nadležan županijski sud.

Dna:

- ovrhovoditelju uz prijedlog od 7. travnja 2025. i priloge

- ovršenici po pun.

- FINA Pula – odmah

nacrt rješenja izradila:

sudska savjetnica

Maja Aflić Abbaci