Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž-697/2024-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Vitomira Boića, predsjednika vijeća, Ankice Jakovina sutkinje izvjestiteljice i Dragice Sirovice Hranilović članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutužene PA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ines Milić, odvjetnica u Splitu protiv 1. tužene-protutužiteljice ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te 2. tužene-protutužiteljice CA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Ilana Grčić, odvjetnica u Splitu, radi utvrđenja i činidbe, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2681/2020-29 od 29. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice-protutužene PA kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2681/2020-29 od 29. svibnja 2024. pod stavkom I. i III. izreke u dijelu kojim je odbijena sa tužbenim zahtjevom, kao i pod stavkom II. izreke.

II. Odbija se žalba 1. tužene-protutužiteljice ČA i 2. tužene-protutužiteljice CA kao djelomično neosnovana i potvrđuje navedena presuda pod stavkom I. izreke u dijelu kojim se utvrđuje da je nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] od kojih je preoblikovanjem zemljišne knjige nastala čest. zem. [katastarska čestica] [zemljišnoknjižni uložak] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 994 m2, u naravi dvorište 846 m2, gospodarska zgrada 60 m2 i stambena zgrada 88 m2, suvlasništvo tužiteljice-protutužene PA u ¼ dijela temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju, te pod stavkom III. izreke u dijelu kojim se tužiteljica-protutužena PA ovlašćuje zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva temeljem presude bez posebne suglasnosti u svoju korist za k. o. [katastarska općina], na nekretninama i to čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] od koje je preoblikovanjem zemljišne knjige nastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 994 m2, u naravi dvorište 846 m2, gospodarska zgrada 60 m2 i stambena zgrada 88 m2, ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na svoje ime u 1/4 dijela uz prethodni izbris s imena TA u ¼ dijela, kao i pod stavkom IV. izreke

III. Preinačuje se navedena presuda pod stavkom I. izreke u dijelu kojim se utvrđuje da je predmetna nekretnina preko ¼ dijela a do dosuđenih 5/8 dijela suvlasništvo tužiteljice-protutužene PA, kao i pod stavkom III. izreke u dijelu kojim se tužiteljica-protutužena PA ovlašćuje zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva temeljem presude bez posebne suglasnosti u svoju korist za k. o. [katastarska općina], na nekretninama i to čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] od koje je preoblikovanjem zemljišne knjige nastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 994 m2, u naravi dvorište 846 m2, gospodarska zgrada 60 m2 i stambena zgrada 88 m2, ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na svoje ime uz prethodni izbris s imena CA i ČA i tom dijelu se tužbeni zahtjev odbija.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice-protutužene PA kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2681/2020-29 od 29. svibnja 2024. u pobijanom dijelu pod stavkom II. i III. izreke.

II. Odbija se žalba 1. tužene-protutužiteljice ČA i 2. tužene-protutužiteljice CA kao neosnovana i potvrđuje navedeno rješenje pod stavkom III. izreke.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice- protutužene PA u dijelu kojim se utvrđuje da nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] od kojih je preoblikovanjem zemljišne knjige nastala čest. zem. [katastarska čestica] ZU 4908 k. o. [katastarska općina], ukupne površine 994 m2, u naravi dvorište 846 m2, gospodarska zgrada 60 m2 i stambena zgrada 88 m2, predstavlja naknadno pronađenu imovinu iza smrti VA, koja predstavlja bračnu stečevinu, tako da je temeljem nasljeđivanja iza njegove smrti po zakonskom redu nasljeđivanja, stječu u vrijeme o njegove smrti tada živa nasljednica supruga ŽA, za 7/16 dijela, a koju temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju stječe tužiteljica, te temeljem zakona svoj zakonski nasljedni dio od 3/16 dijela, tako da je tužiteljica PA temeljem nasljeđivanja stekla vlasništvo ove nekretnine u 5/8 dijela cijele nekretnine, dok se za više traženo preko dosuđenog tužbeni zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan (stavak I. izreke).

1.1. Nadalje, odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene PA kojim traži da se utvrdi da je temeljem građenja, nadogradnje kata i potkrovlja kako je to prikazano u vještvu izrađenom po vještaku građevinske struke Ranku Kuriru označenom kao „OE -33/16 -VJ“ od rujna 2016, stekla vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] od koje je preoblikovanjem zemljišne knjige nastala čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 994 m2, u naravi dvorište 846 m2, gospodarska zgrada 60 m2 i stambena zgrada 88 m2 u 4/36 dijela cijele nekretnine (stavak II. izreke).

1.2. Također, djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene PA kojim traži da je ovlaštena zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva temeljem presude bez posebne suglasnosti u svoju korist za k. o. [katastarska općina], na nekretninama i to čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] od koje je preoblikovanjem zemljišne knjige nastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 994 m2, u naravi dvorište 846 m2, gospodarska zgrada 60 m2 i stambena zgrada 88 m2, ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na svoje ime u 19/36 dijela uz prethodni izbris s imena TA u ¼ dijela, te s imena CA u 1/16 dijela i ČA u 1/16 dijela, dok se preko 1/16 dijela tužbeni zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan (stavak III. izreke).

1.3. Nadalje, odbija se u cijelosti protutužbeni zahtjev tuženih-protutužiteljica CA i ČA prema kojem je tužiteljica-protutužena PA dužna u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] anagrafske oznake [adresa] ukloniti nadogradnju prvog kata zgrade označenog kao posebni dio zgrade oznake „B“ stan na prvom katu sa galerijom površine 102,64 m2, galeriju na prvom katu površine 11,56 m2 i sporedni dio „B“ površine 13,93 m2, a sve kako je prikazano u vještvu vještaka Ranka Kurira broj OE-33/16-VJ rujan 2016. (stavak IV. izreke).

2. Rješenjem suda prvoga stupnja dopušta se preinaka tužbe (stavak I. izreke) te se odbacuje tužba tužiteljice-protutužene PA kojom traži da se odbije kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženica koji glasi: “Dužna je tužiteljica-protutužena PA u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] ukupne površine 994 m2, u naravi dvorište 846 m2, gospodarska zgrada 60 m2 i stambena zgrada 88 m2, ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] anagrafske oznake [adresa] ukloniti nadogradnju prvog kata zgrade označenog kao posebni dio zgrade oznake „B“ stan na prvom katu sa galerijom površine 102,64 m2, galeriju na prvom katu površine 11,56 m2 i sporedni dio „B“ površine 13,93 m2, a sve kako je prikazano u vještvu vještaka Ranka Kurira broj OE-33/16-VJ rujan 2016. (stavak II. izreke), te se odbija zahtjev parničnih stranaka za naknadom troškova parničnog postupka i sudi da svaka stranka snosi svoj trošak (stavak III. izreke).

3. Protiv dijela navedene presude pod stavkom I. izreke u dijelu kojim je odbijena s tužbenim zahtjevom, pod stavkom II. te pod stavkom III. izreke u dijelu kojim je odbijana s tužbenim zahtjevom, kao i protiv navedenog rješenja pod stavkom II. i III. izreke žali se tužiteljica-protutužena PA (u daljnjem tekstu: tužiteljica) zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom sudu drugoga stupnja da prvostupanjsku presudu i rješenje u žalbom pobijanom dijelu preinači uz naknadu troškova parničnog i žalbenog postupka.

4. Također, protiv dijela navedene presude pod stavkom I. i III. izreke, osim u dijelu kojim je tužiteljica odbijena s tužbenim zahtjevom, te pod stavkom IV. izreke, kao i protiv dijela navedenog rješenja pod stavkom III. izreke žale se 1. tužena- protutužiteljica EA i 2.tužena-protutužiteljica UA (dalje u tekstu: tužene) zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP s prijedlogom sudu drugoga stupnja da prvostupanjsku presudu i rješenje u žalbom pobijanom dijelu preinači, podredno ukine i predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje uz naknadu troškova žalbenog postupka.

5. Žalba tužiteljice je neosnovana dok je žalba tuženica djelomično osnovana.

6. Prije razmatranja žalbenih navoda stranaka valja istaći da je ovaj postupak započeo tužbom tužiteljice TA (majke parničnih stranaka) koja je postupajući po rješenju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-96/03 od 29. studenog 2002. pokrenula postupak protiv parničnih stranaka (svojih kćeri) radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu iza pok. VA (njezinog supruga a oca parničnih stranaka) ne ulazi ½ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] pov. 994m2 u naravi dvorište 846 m2, gospodarska zgrada 60 m2 i stambena zgrada pov. 88 m2 upisane u ZU [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koja u tom dijelu predstavlja njezinu bračnu stečevinu.

7. No, kako je tijekom postupka TA umrla, na njezino mjesto stupila je zakonska nasljednica-kćer PA.

8. Podneskom od 6. lipnja 2022. (list 419-425 spisa) tužiteljica PA preinačila je tužbeni zahtjev, koju preinaku je u smislu odredbe čl. 190. st.2. ZPP sud prvoga stupnja dopustio stavkom I. izreke rješenja od 29. svibnja 2024. kojeg u tome dijelu tužene nisu žalbom osporavale.

9. Predmet tužbenog zahtjeva tužiteljice su zahtjevi:

- da se utvrdi da su nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] od kojih je preoblikovanjem zemljišne knjige nastala čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 994 m2, u naravi dvorište 846 m2, gospodarska zgrada 60 m2 i stambena zgrada 88 m2, naknadno pronađena imovina iza smrti VA, koja predstavlja bračnu stečevinu, tako da je temeljem nasljeđivanja iza njegove smrti po zakonskom redu nasljeđivanja, stječu u vrijeme o njegove smrti tada živa nasljednica supruga ŽA u 1/2 dijela, a čiji dio temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju stječe tužiteljica, te temeljem zakona svoj zakonski nasljedni dio od 1/3 dijela tako da je tužiteljica temeljem nasljeđivanja stekla vlasništvo u 24/36 dijela cijele nekretnine;

- da se utvrdi da je je temeljem građenja, nadogradnje kata i potkrovlja stekla vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] od koje je preoblikovanjem zemljišne knjige nastala čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 994 m2, u naravi dvorište 846 m2, gospodarska zgrada 60 m2 i stambena zgrada 88 m2 u 4/36 dijela cijele nekretnine;

- da se odbije kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženica kojim traže da tužiteljica na predmetnoj nekretnini ukloni nadogradnju prvog kata zgrade označenog kao posebni dio zgrade oznake „B“ stan na prvom katu sa galerijom površine 102,64 m2, galeriju na prvom katu površine 11,56 m2 i sporedni dio „B“ površine 13,93 m2;

- da je ovlaštena zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini u 19/36 dijela uz prethodno brisanje s imena TA u ¼ dijela te ČA i ĆA za po 5/36 dijela.

10. Predmet protutužbe 1. tužena ČA i 2. tužene CA je zahtjev da tužiteljica ukloni nadogradnju prvog kata zgrade označenog kao posebni dio zgrade oznake „B“ stan na prvom katu sa galerijom površine 102,64 m2, galeriju na prvom katu površine 11,56 m2 i sporedni dio „B“ površine 13,93 m2.

U odnosu na stavak I. i III. izreke prvostupanjske presude

11. Ispitujući prvostupanjsku presudu u žalbom pobijanom navedenom dijelu nije utvrđeno da bi sud prvoga stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 9. ZPP na koju u žalbi ukazuju tuženice jer se u konkretnom slučaju ne radi o zahtjevu u kojem je već prije pravomoćno odlučeno.

12. Naime, tuženice ističu da je u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga vođenim kod prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem Z-6500/2007/4908 od 29. ožujka 2011. utvrđeno da predmetne čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dobivaju novu oznaku kč. br. [katastarska čestica] upisanu u zemljišno- knjižni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te su na istoj kao suvlasnice upisane sada pok. TA, tužiteljice i tuženica svaka u ¼ dijela i to temeljem ranije donesenog rješenja o nasljeđivanju iza pok. VA, supruga pok. TA te oca parničnih stranaka.

13. Međutim, u konkretnom slučaju, osim temeljem nasljeđivanja, tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini i temeljem dogradnje te Ugovora o doživotnom uzdržavanju, dakle, na drukčijem činjeničnom stanju i pravnoj osnovi od one u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, pa se u konkretnom slučaju ne radi o presuđenoj stvari.

14. Također, nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP na koju u žalbi ukazuju tuženice.

15. Naime, tuženice smatraju da obzirom da nisu stranke Ugovora o doživotnom uzdržavanju temeljem kojega tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva sud prvoga stupnja nije mogao naložiti brisanje njihovih upisanih suvlasničkih dijelova na predmetnoj nekretnini. Međutim, tužiteljica je osim s osnova toga Ugovora tražila utvrđenje prava vlasništva i s osnova nasljeđivanja i s osnova nadogradnje pa sud prvoga stupnja odlučujući o brisanju prava vlasništva s tih osnova nije prekoračio tužbeni zahtjev niti je time počinjena navedena bitna povreda odredaba parničnog postupka.

16. Također, ispitujući prvostupanjsku presudu pod stavkom I. izreke nije utvrđeno da bi sud prvoga stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi ukazuju tuženice jer obrazloženje sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, pa se ista može ispitati.

17. Sud prvoga stupnja utvrdio je:

- da je otac tužiteljice i tuženica VA umro **.**.2002.

- da je pred Općinskim sudom u Splitu iza njega vođen ostavinski postupak pod poslovnim brojem O-96/03 u kojem je 3. ožujka 2003. doneseno rješenje o nasljeđivanju kojim su njegovim nasljednicama na ostavinskoj imovini proglašene TA, supruga te EA, UA i PA svaka u ¼ dijela;

- da predmetom ostavinskog postupka nisu bile nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- da je rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-96/03 od 3. ožujka 2003. potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-973/08 od 9. srpnja 2008.;

- da su tuženice 15. prosinca 2009. predložile donošenje rješenja o naknadno pronađenoj ostavinskoj imovini iza pok. VA između ostalih i za čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- da je TA **.**.2010. u tom ostavinskom predmetu tražila izdvajanje između ostalih i čest. zem. [katastarska čestica] te čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz ostavinske imovine u ½ dijela tvrdeći da se radi o bračnoj stečevini nje i pok. VA;

- da je rješenjem suda prvoga stupnja poslovni broj O-96/03 od 2. veljače 2011. prekinut ostavinski postupak i upućena zakonska nasljednica TA da protiv zakonskih nasljednica ČA i CA pokrene parnični postupak radi utvrđenja da između ostalih čest. zem. [katastarska čestica] te čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela ne ulaze u ostavinsku imovinu iza pok. VA;

- da je 29. ožujka 2011. u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga vođenim kod prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem Z-6500/2007/4908 utvrđeno da čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dobivaju novu oznaku kč. br. [katastarska čestica] upisanu u zemljišno- knjižni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te su kao suvlasnice upisane TA, tužiteljice i tuženica svaka u ¼ dijela temeljem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-96/03 od 3. ožujka 2003.;

- da je u tome postupku tužiteljica PA prigovorila da te čestice predstavljaju bračnu stečevinu roditelja stranaka te je napustila raspravu;

- da je TA postupajući po rješenju poslovni broj O-96/03 od 2. veljače 2011. podnijela tužbu protiv tuženica 23. svibnja 2011.;

- da su TA, kao primateljica uzdržavanja i tužiteljica PA, kao davateljica uzdržavanja 29. svibnja 2012. sklopile Ugovor o doživotnom uzdržavanju predmet kojega su bile čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela;

- da je tužiteljica sa nadogradnjom prvoga kata kuće započela u srpnju 2011. godine te da osim suglasnosti TA tužiteljica nije imala suglasnost tuženica za dogradnju prvoga kata;

- da je predmetna nekretnina bračna stečevina i to pok. VA u ¾ dijela a pok. TA u ¼ dijela.

18. Temeljem navedenog sud prvoga stupnja zaključuje da je tužiteljica PA stekla suvlasništvo predmetne nekretnine u 5/8 dijela i to temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenom s majkom pok. TA u 7/16 dijela (koji omjer odgovara zbroju bračne stečevine u ¼ ili 4/16 dijela + 3/16 po osnovi nasljeđivanja od supruga pok. VA) te nasljeđivanjem iza pok. oca VA u 3/16 dijela što iznosi 10/16 dijela ili 5/8 dijela.

19. Ovdje valja istaći da je za utvrđenje stjecanja prava suvlasništva tužiteljice na predmetnoj nekretnini temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenim s TA kao prethodno pitanje valjalo utvrditi da li je TA po osnovi bračne stečevine stekla suvlasništvo u ½ dijela predmetne nekretnine jer nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima.

20. Sud prvoga stupnja utvrdio je, a što je svojim iskazom potvrdila i sada pok. TA, da su ona i pok. VA tijekom 60-tih godina prošlog stoljeća sagradili kuću na zemljištu koje odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje je zemljište nesporno bilo posebna imovina pok. VA koju je dijelom dobio od svojega oca P, a dijelom zamjenom s nekretninom ŠA, da je pok. VA bio radnik a pok. TA kućanica koji su nedvojbeno sredstva za gradnju kuće dobivali radom i proizvodnjom te prodajom poljoprivrednih proizvoda, slijedom čega primjenom čl. 276. Zakona o braku i porodičnim odnosima (NN 11/78, 45/89 i 59/90) zaključuje da je pok. VA bio suvlasnik predmetne nekretnine u ¾ dijela a pok. TA u ¼ dijela.

21. Međutim, takav zaključak suda prvoga stupnja u pogledu veličine suvlasničkih dijelova ne može se prihvatiti.

22. Prije svega valja navesti da ocjena prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini ovisi o vremenu stjecanja imovine (tako i odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-57/2005-2 od 14. prosinca 2005.)

23. Prema tome, s obzirom na činjenicu da se kuća nedvojbeno sagradila u razdoblju između 1966.-1968., mjerodavan je Zakon o imovinskim odnosima bračnih drugova (NN 23/50 i 11/78; dalje: ZIOBD) koji je bio na snazi u razdoblju od 30. svibnja 1950. do 1. siječnja 1979., a koji je propisivao u čl. 1. st. 1. da imovina koju su bračni drugovi stekli radom u toku braka je njihova zajednička imovina (čl. 10. Osnovnog zakona o braku) i s njom upravljaju i raspolažu zajednički i sporazumno, a ne Zakon o braku i porodičnim odnosima (NN 11/78, 45/89 i 59/90) kako to pogrešno navodi sud prvoga stupnja.

24. Člankom 10. Osnovnog zakona o braku ("Službeni list FNRJ br. 29/46., 36/48., 44/51. i 18/55., Službeni list SFRJ br. 12/65., Narodne novine br. 52/71. i 11/78.; dalje OZB), koji se također u spornom razdoblju primjenjivao, propisano je da imovina, koju su supruzi stekli radom u toku braka, je njihova zajednička imovina. Koliki je udio svakog bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje u slučaju spora sud prema njihovom doprinosu, procjenjujući sve okolnosti. Pri tome će se voditi računa ne samo o zaradi svakog bračnog druga, već i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o njegovom vođenju domaćih poslova, staranju o održavanju imovine i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravi, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

25. Odredba čl. 9. OZB propisivala je da imovina, koju jedan bračni drug ima u vrijeme zaključenja braka, ostaje njegova vlastita, i on zadržava pravo da upravlja i raspolaže s njom samostalno.

26. Imajući u vidu navedeno na tužiteljici je bio teret dokaza da je pok. TA temeljem bračne stečevine stekla suvlasništvo predmetne nekretnine u omjeru od ½ dijela.

27. Nesporno je, a što je svojim iskazom potvrdila i sada pok. TA, da je zemljište na kojem sagrađena kuća bilo posebna imovina pok. VA koju je dijelom dobio od svojega oca P, a dijelom zamjenom s nekretninom ŠA, a taj iskaz potvrdili su svojim iskazom i svjedoci ZA, stric parničnih stranaka, ŠA te AA, strina parničnih stranaka.

28. U takvoj činjeničnoj i pravnoj situaciji bilo je potrebno utvrditi vrijednost zemljišta kao posebne imovine pok. VA u odnosu na predmetnu kuću koja je sagrađena zajedničkim radom tijekom trajanja braka VA i TA i shodno tome izračunati veličine njihovih suvlasničkih udjela, što se po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda jedino moglo utvrditi provođenjem građevinskog vještačenja, a kojeg tužiteljica tijekom postupka na ove okolnosti nije predlagala, stoga se ne može prihvatiti zaključak suda prvoga stupnja da su roditelji stranaka stekli suvlasništvo upravo u navedenim omjerima i to pok. VA u ¾ dijela a pok. TA u ¼ dijela.

29. Kako tužiteljica nije dokazala da bi pok. TA temeljem bračne stečevine stekla ½ dijela predmetne nekretnine, to ista Ugovorom o doživotnom uzdržavanju nije na tužiteljicu mogla prenesti više prava nego što ga sama ima, pa je primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221. a ZPP valjalo potvrditi prvostupanjsku presudu u dijelu kojim je utvrđeno da je tužiteljica temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju stekla ¼ dijela predmetne nekretnine u kojem omjeru je TA i upisana u zemljišnim knjigama na predmetnoj nekretnini.

30. Obzirom da je u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku tužiteljica kao zakonska nasljednica iza pok. VA već upisana kao suvlasnica u ¼ dijela na predmetnoj nekretnini to je prvostupanjsku presudu pod stavkom I. izreke valjalo potvrditi u dijelu kojim joj je dosuđeno suvlasništvo u ¼ dijela temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju a odbiti je sa zahtjevom za stjecanje prava suvlasništva do 5/8 dijela.

31. Posljedično tome valjalo je potvrditi prvostupanjsku presudu pod stavkom III. izreke u dijelu kojim je tužiteljica ovlaštena zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva temeljem presude na predmetnim nekretninama uz prethodno brisanje s imena TA u ¼ dijela.

U odnosu na stavak II. izreke prvostupanjske presude

32. Što se tiče dijela tužbenog zahtjeva tužiteljice za stjecanjem prava vlasništva temeljem nadogradnje kata i potkrovlja na predmetnoj kući koja je nadogradnja nesporno započela u srpnju 2011., kada su već kao suvlasnice u zemljišnim knjigama bile upisane TA u ¼ dijela, te tužiteljica i tuženice svaka u ¼ dijela, sud prvoga stupnja pravilno je zaključio da je za razrješenje toga zahtjeva mjerodavna odredba čl. 156. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu; ZVDSP) kojom je propisano da se dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim, ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih, ne može steći vlasništvo ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene odnosno prigrađene nekretnine.

33. To konkretno znači da je suvlasništvo na predmetnoj nekretnini tužiteljica mogla steći jedino na temelju sporazuma sa suvlasnicima ukoliko su iste dozvolile spornu nadogradnju kata na već postojećem prizemnom dijelu kuće, te ako je sporazum kojim je dozvoljena sporna nadogradnja sadržavao i mogućnost stjecanja prava suvlasništva na cijeloj predmetnoj nekretnini.

34. Međutim, postojanje takve suglasnosti od strane tuženica (osim postojanja suglasnosti TA koju izvodi iz činjenice zaključenja Ugovora o doživotnom uzdržavanju) tužiteljica tijekom postupka nije dokazala.

34.1. Pri tome valja istaći da iz činjeničnih navoda sadržanih u podnesku od 6. lipnja 2022. kojim je tužiteljica preinačila tužbeni zahtjev (list 419-425 spisa) proizlazi da je namjera tužiteljice bila izgradnja stana za obitelj, dakle očito ne i stjecanje suvlasništva dogradnjom na cijeloj nekretnini.

34.2. No u takvoj činjeničnoj i pravnoj situaciji tužbeni zahtjev tužiteljica je trebala postaviti na uspostavu etažnog vlasništva na način da se na određenom posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo) utvrdi njezino vlasništvo koje je povezano sa suvlasničkim dijelom nekretnine (čl. 53. u vezi čl. 71.-78. ZVDSP).

35. Osim toga, kako se u konkretnom slučaju radi o nadogradnji koja po svojoj naravi predstavlja poslove izvanredne uprave za koju je sukladno odredbi čl. 41. st.1. ZVDSP potrebna suglasnost svih suvlasnika koje tužiteljica nije imala to niti po toj osnovi nadogradnjom nije mogla steći suvlasnički dio na cijeloj nekretnini u 4/36 dijela.

36. Stoga je sud prvoga stupnja pravilno postupio kada je takav tužbeni zahtjev tužiteljice odbio kao neosnovan.

U odnosu na stavak IV. izreke prvostupanjske presude

37. Suprotno žalbenim navodima tuženica sud prvoga stupnja pravilno je postupio kada je odbio protutužbeni zahtjev za uklanjanje nadogradnje prvog kata zgrade označenog kao posebni dio zgrade oznake „B“ stan na prvom katu sa galerijom površine 102,64 m2, galeriju na prvom katu površine 11,56 m2 i sporedni dio „B“ površine 13,93 m2, međutim, ne posve iz onih razloga navedenih u prvostupanjskoj presudi.

38. Naime, kako je naprijed već navedeno nedvojbeno je da tužiteljica za predmetnu nadogradnju nije imala suglasnost svih suvlasnica predmetne nekretnine.

39. Prema odredbi čl. 78. st.2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) ako je nešto sagrađeno protivno obvezi, vjerovnik može zahtijevati da se to ukloni o trošku dužnika i da mu dužnik naknadi štetu koju je pretrpio u vezi s građenjem i uklanjanjem. Prema st. 3. iste zakonske odredbe sud može kad nađe da je to očito korisnije, uzimajući u obzir društveni interes i opravdani interes vjerovnika, odlučiti da se ne ruši ono što je sagrađeno, već da se vjerovniku naknadi šteta u novcu.

40. Imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja prema stajalištu ovog drugostupanjskog suda za zaključiti je da je očito korisnije odlučiti da se ne ruši ono što je sagrađeno, pri čemu se ne dira u pravo tuženica da od tužiteljice zahtijevaju naknadu štete u novcu, niti se ovakvim ishodom spora dira u eventualna stvarnopravna ovlaštenja tuženica glede sagrađenog spornog stana na katu.

41. Pri tome treba odgovoriti tuženicama, da okolnost što je tužiteljica izvršila navedenu nadogradnju bez pribave odgovarajućih dozvola, nije po shvaćanju ovog suda odlučna za ishod ovog spora u kojem se odlučuje o imovinsko-pravnim odnosima stranaka, ali ta okolnost može biti od značenja u upravnom sporu koji se prema navodima stranaka vodi s tim u svezi pred nadležnim upravnim organom.

42. Stoga je pravilno sud prvoga stupnja postupio kada je odbio protutužbeni zahtjev tuženica (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev 1263/1991-2 od 18. prosinca 1996.).

43. Slijedom navedenog valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st.1. ZPP odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i žalbu tuženica kao djelomično neosnovanu i odlučiti kao pod stavkom I. i II. izreke drugostupanjske presude, a temeljem odredbe 369. st.1. ZPP djelomično prihvatiti žalbu tuženica i odlučiti kao pod stavkom III. izreke ove drugostupanjske presude.

U odnosu na stavak II. izreke prvostupanjskog rješenja

44. Odbacujući tužbu tužiteljice u dijelu kojim je zatražila da se odbije kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženica koji glasi: “Dužna je tužiteljica -protutužena PA u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] ukupne površine 994 m2, u naravi dvorište 846 m2, gospodarska zgrada 60 m2 i stambena zgrada 88 m2, ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] anagrafske oznake [adresa] ukloniti nadogradnju prvog kata zgrade označenog kao posebni dio zgrade oznake „B“ stan na prvom katu sa galerijom površine 102,64 m2, galeriju na prvom katu površine 11,56 m2 i sporedni dio „B“ površine 13,93 m2, a sve kako je prikazano u vještvu vještaka Ranka Kurira broj OE-33/16-VJ rujan 2016 sud prvoga stupnja nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365.tako st. 2. ZPP.

45. Naime, sud prvoga stupnja je i bez tako postavljenog tužbenog zahtjeva bio dužan odlučiti o protutužbenom zahtjevu tuženica, što je i učinio stavkom IV. izreke pobijane prvostupanjske presude zbog čega je sud prvoga stupnja pravilno postupio kada je takav tužbeni zahtjev tužiteljice odbacio.

U odnosu na stavak III. izreke prvostupanjskog rješenja

46. Premda su tuženice uspjele s dijelom žalbenih navoda u konkretnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da su stranke uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima (dio zahtjeva tužiteljice za utvrđivanjem prava vlasništva je odbijen- dio stavka I. i III. izreke te stavak II., a dio tužbenog zahtjeva prihvaćen u odnosu na koji za tuženice nisu nastali posebni troškovi, dok su tužene odbijene s protutužbenim zahtjevom ali su uspjele s većim dijelom u odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljice) pa je sukladno čl. 154. st.4. ZPP sud prvoga stupnja pravilno odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak parničnog postupka.

47. U preostalom, a nepobijanom dijelu (stavak I. izreke) rješenje suda prvog stupnja ostaje neizmijenjeno (čl. 365. st. 1. u vezi s čl. 381. ZPP).

U Velikoj Gorici 8. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

Vitomir Boić

.