Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10701/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika NC, zbog prekršaja iz članka 1002. stavka 1. Pomorskog zakonika („Narodne novine“ broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15 i 17/19), odlučujući o prigovoru okrivljenika NC, podnijetom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Postaje pomorske i aerodromske policije Zadar, broj: 211-07/24-1/15817 od 16. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I U povodu prigovoru okrivljenika NC, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog tako da se na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona ( „Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), okrivljenika NC
oslobađa od optužbe
da bi 16. listopada 2024. u 17,30 sati u prolazu Mali Ždrelac gliserom reg. oznake [registarska oznaka] kroz prolaz Mali Ždrelac cca 30 m od kraja te na udaljenosti manjoj od 300 m od obale,
čime da bi počinio prekršaj iz članka 133. stavka 1. Pomorskog zakonika, kažnjiv po članku 1002. stavku 1. Pomorskog zakonika.
II Uslijed odluke pod točkom I izreke, prigovor okrivljenika bespredmetan je.
III Troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranim prekršajnim nalogom okrivljenik NC proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 400,00 eura, zbog prekršaja iz članka 1002. stavka 1. Pomorskog zakonika činjenično opisanog u izreci, uz upozorenje da će se, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ukoliko dvije trećine izrečene novčane kazne plati u roku određenom za njeno plaćanje, smatrati da je kazna u cjelini plaćena.
1. Istim prekršajnim nalogom okrivljenik je obvezan i na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 14,00 eura.
1. Protiv navedenog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
2. U prigovoru u bitnom navodi da je prekršaj koji mu se stavlja na teret kažnjen prestrogom kaznom.
3. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, njegov prigovor prihvati kao osnovan.
2. Prigovor je bespredmetan.
3. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se isti pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li prekršajnim nalogom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pri tom je utvrđeno da je u ovom predmetu počinjena povreda odredbe materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
4. To stoga što je činjeničnim opisom prekršaja terećeno djelo u bitnom opisano time da bi okrivljenik kritične zgode glisirao kroz prolaz Mali Ždrelac cca 30 m od kraja te na udaljenosti manjoj od 300 m od obale, međutim nije naveden provedbeni propis, slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
4. Naime, člankom 1002. stavkom 1. Pomorskog zakonika propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za pomorski prekršaj zapovjednik i/ili član posade broda, jahte ili brodice koji ne obavlja poslove na brodu, jahti ili brodici u skladu sa svojim dužnostima, pravilima navigacije i drugim propisima i pravilima iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša (članak 133.). Člankom 133. citiranog Zakonika propisano je da zapovjednik i član posade moraju obavljati poslove na brodu, brodici ili jahti, u skladu sa svojim dužnostima propisanima tim Zakonikom, drugim propisima i pravilima navigacije, te drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša, dakle sukladno Pravilniku o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom („Narodne novine“, broj: 79/13,140/14, 57/15) koji u članku 48.a stavku 2. propisuje da motorne brodice i brodice na mlazni pogon (skuteri, jet ski, brodica na zračnom jastuku i sl.) mogu ploviti s hidrodinamičkim uzgonom, odnosno glisirati samo na udaljenosti većoj od 300 metara od obale i to na području na kojemu istima nije zabranjeno ploviti s hidrodinamičkim uzgonom (glisirati).
5. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proistječu zakonska obilježja prekršaja, pa stoga nije dostatan opis sadržan u izreci pobijane presude u kojem nije naveden provedbeni propis na temelju kojeg su određena pravila pri glisiranju, a bez koje se odlučne činjenice u konkretnom slučaju ne može raditi o terećenom prekršaju.
5. Naime, ta se pravila utvrđuju se na temelju posebnog propisa, te je konkretna odredba Pomorskog zakonika blanketne naravi, jer se prekršajna odgovornost počinitelja inkriminiranog djela veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela koje se okrivljeniku stavlja na teret, a koji propis nije naveden u činjeničnom opisu djela.
6. Kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden propis - pravilnik kojim se određuje biće prekršajnog djela, time je ostvarena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona, na štetu okrivljenika, jer je okrivljenik proglašen krivim za djelo koje po optuženju nije prekršaj, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Slijedom navedenog, kako iz izreke osporenog prekršajnog naloga ne proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 995. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakonika, to je ovaj sud po pravilnoj primjeni zakona preinačio prekršajni nalog i okrivljenika na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe, uslijed čega troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
8. Zbog izloženih razloga trebalo je presuditi kao u izreci.
U Zagrebu, 8. travnja 2025.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi zadarskoj, Postaji pomorske i aerodromske policije Zadar, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
